Tribina Geotehničkog fakulteta GODINA VII – PREDAVANJE III Studenti 1. godine diplomskog studija usmjerenja zaštite okoliša GFV u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite.
Download ReportTranscript Tribina Geotehničkog fakulteta GODINA VII – PREDAVANJE III Studenti 1. godine diplomskog studija usmjerenja zaštite okoliša GFV u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite.
Slide 1
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 2
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 3
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 4
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 5
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 6
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 7
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 8
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 9
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 10
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 11
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 12
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 13
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 14
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 15
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 16
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 17
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 18
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 19
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 20
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 21
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 22
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 23
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 24
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 25
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 26
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 27
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 28
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 29
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 30
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 31
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 32
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 33
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 34
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 35
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 36
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 37
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 38
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 39
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 40
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 41
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 42
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 43
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 44
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 45
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 46
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 47
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 48
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 49
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 50
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 51
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 52
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 53
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 54
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 55
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 56
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 57
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 58
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 59
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 60
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 61
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 62
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 63
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 64
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 65
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 66
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 67
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 68
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 69
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 70
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 71
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 72
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 73
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 74
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 75
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 76
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 77
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 78
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 79
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 80
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 81
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 82
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 83
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 84
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 85
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 86
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 87
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 88
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 89
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 90
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 91
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 92
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 93
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 94
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 95
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 96
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 97
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 98
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 99
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 100
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 101
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 102
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 103
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 104
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 105
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 106
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 107
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 108
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 109
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 110
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 111
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 112
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 113
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 114
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 2
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 3
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 4
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 5
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 6
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 7
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 8
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 9
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 10
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 11
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 12
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 13
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 14
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 15
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 16
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 17
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 18
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 19
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 20
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 21
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 22
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 23
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 24
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 25
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 26
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 27
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 28
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 29
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 30
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 31
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 32
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 33
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 34
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 35
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 36
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 37
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 38
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 39
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 40
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 41
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 42
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 43
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 44
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 45
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 46
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 47
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 48
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 49
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 50
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 51
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 52
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 53
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 54
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 55
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 56
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 57
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 58
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 59
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 60
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 61
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 62
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 63
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 64
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 65
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 66
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 67
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 68
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 69
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 70
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 71
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 72
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 73
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 74
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 75
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 76
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 77
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 78
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 79
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 80
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 81
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 82
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 83
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 84
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 85
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 86
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 87
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 88
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 89
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 90
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 91
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 92
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 93
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 94
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 95
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 96
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 97
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 98
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 99
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 100
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 101
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 102
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 103
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 104
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 105
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 106
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 107
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 108
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 109
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 110
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 111
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 112
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 113
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.
Slide 114
Tribina Geotehničkog fakulteta
GODINA VII – PREDAVANJE III
Studenti 1. godine diplomskog studija
usmjerenja zaštite okoliša GFV
u sklopu kolegija Mjere i postupci zaštite okoliša
Moderator:
Mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.
PRAVNI ASPEKTI
ZBRINJAVANJA
VARAŽDINSKOG OTPADA
Četvrtak – 03. veljače 2011. godine – u 11 sati
Predavaonica broj 2 (I. kat)
INSTRUMENTI , METODE , MJERE I
POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
PREDVIĐENI S OBZIROM NA
SLUČAJ BREZJE
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
UVOD
Objekt
našeg proučavanja :
deponij Brezje
Cilj
: razmatranje situacije
na deponiju Brezje
ODLAGALIŠTE BREZJE
(PROSTORNI PLAN)
OPĆENITO O OBJEKTU BREZJE
Lokacija
se nalazi na izlazu iz
Varaždina prema industrijskoj
zoni.
Površina odlagališta prostire
se na 19,58 ha.
Odlagalište je asfaltirano te se
prilikom punjenja preko njega
odmotava geomembrana
IZBALIRANI OTPAD (BALE)
NACIONALNI PLAN DJELOVANJA
NA OKOLIŠ
Organizacijsko
- investicijski
prioriteti :
1) gospodarenje otpadom
2) gospodarenje vodama
3) gospodarske aktivnosti i okoliš
( promet, poljoprivreda,
industrija, turizam, energetika,
rudarstvo)
OTPAD
U
RH nastaje oko 9 mil. t otpada na
godinu.
Organiziranim skupljanjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je
manje od 60 % stanovništva. Oko
98% ukupno odloženog otpada
završava na 160 službenih
odlagališta koja su uz rijetke iznimke
sva izgrađena bez osnovnih zaštitnih
mjera. Na 80 odlagališta uz
komunalni odlaže se i opasni otpad.
NACIONALNA STRATEGIJA
ZAŠTITE OKOLIŠA, 2002.
Strategija
- vještina
utvrđivanja dugoročnih ciljeva
i načina njihovog ostvarivanja,
tj. opis stanja od kojeg
polazimo , lista ciljeva koje
želimo ostvariti i prijedlog
osnovnih mjera koje su
potrebne da se s obzirom na
polazište odabrani ciljevi
ostvare.
KLJUČNI CILJEVI
1. Održavati i poboljšavati sveukupnu
kakvoću života
2. održavati trajan pristup prirodnim
izvorima
3. izbjeći svaku trajnu štetu okolišu
4. smatrati da ka održivom ide onaj
razvoj koji zadovoljava sadašnje
potrebe bez ugrožavanja budućih
naraštaja i mogućnosti da zadovolje
vlastite potrebe.
PRINCIPI
1) RH mora Strategiju zaštite okoliša
utemeljiti na poznavanju općeg stanja ,
a osobito stanja okoliša i sustava
zaštite okoliša u RH.
2) RH će ući u proces europskih
integracija
3) RH će poštovati sve
međunarodnim ugovorom
preuzete obveze u zaštiti okoliša
4) ciljevi moraju biti realistični i
ostvarivi
5) ponuđene ideje moraju biti
provokativne i motivirajuće
GLAVNI PRIORITET : OTPAD
Gospodarenje otpadom je najveći problem
zaštite okoliša u RH s najvećim zaostajanjem
za standardima EU, prevenstveno zbog :
a) nepoštivanja postojećih propisa RH
b) nedostatne i neadekvatne kontrole nastanka
i tokova otpada
c) neadekvatnog odlaganja otpada u prošlosti ,
ali i danas
d) niskog stupnja recikliranja otpada i
zanemarive prerade otpada
e) velikog broja zatečenih i nerješenih
problema
NAJVAŽNIJI PROBLEMI VEZANO
UZ OTPAD
1) ne postoji strategija gospodarenja
otpadom
2) stalni rast količine otpada, u tom
trenutku upitan
3) nedostatak uređaja za obradu otpada
4) loše rješeno konačno odlaganje za sve
vrste otpada, osobito opasnog i
industrijskog
5) nesposobnost proizvođača otpada da
snose realnu cijenu zbrinjavanja
otpada
ŠTO SE MORA NAPRAVITI ?
1.
2.
3.
4.
uskladiti u potpunosti legislativu s
onom EU
nametnuti striktno provođenje
propisa
poticajnim i drugim mjerama
nametati modernu hijerarhiju
postupanja s otpadom
postupno povećati financijsko
opterećenje proizvođača otpada tako
da zbrinjavanje otpada prestane biti
subvencionirana djelatost.
INSTRUMENTI I MJERE
Instrumenti
političke zaštite
okoliša svrstavaju se u
regulatorne , ekonomske ili tzv.
ostale instrumente
oni su alat za postizanje ciljeva :
globalnih , definiranih
strategijom (sektorskih) , ovisnih
o prioritetnim temama .
STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Održivi
razvitak pretpostavlja
ostvarivanje tri opća cilja:
1) stabilnoga gospodarskog
razvitka
2) pravedne raspodjele
socijalnih mogućnosti
3) zaštita okoliša
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće
okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,
racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na
najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života
i temelj održivog razvitka.
Zakonom se propisuju:
•Načela zaštite okoliša
•Sastavnice okoliša
•Subjekti zaštite okoliša
•Dokumenti zaštite okoliša
•Instrumenti zaštite okoliša
•Praćenja stanja okoliša
•Informiranje javnosti
•Odgovornost za štetu u okolišu
•Financiranje zaštite okoliša
•Nadzor
•Kaznene odredbe
Ciljevi zaštite okoliša:
•zaštita života i zdravlja ljudi,
•zaštita biljnog i životinjskog svijeta,
•zaštita pojedinih sastavnica okoliša,
•zaštita ozonskog omotača,
•zaštita krajobraza,
•sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša,
•trajna uporaba prirodnih izvora,
•racionalno korištenje energije,
•poticanje uporabe obnovljivih izvora energije,
•održivo korištenje prirodnih dobara,
•unapređenje stanja okoliša.
Članak 32.
Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje
nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe
postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te
mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko
zdravlje i okoliš.
Načela zaštite okoliša koja proizlaze iz Zakona
Načelo održivog razvitka
• Županija i grad prilikom donošenja strategija, planova, programa i
propisa te njihovoj provedbi moraju poticati održivi razvitak.
Načelo predostrožnosti
• Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima
upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i
materijalnih dobara,
• Granične vrijednosti emisija moraju biti određene propisom.
Načelo očuvanja prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza
• Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini
obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni
za biljni i životinjski svijet.
Načelo zamjene i/ili nadomještaja
• Planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno
je zamijeniti zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš.
Načelo cjelovitog pristupa
• Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za
okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.
Načelo suradnje
• Održivi razvitak postiže se suradnjom županije i grada te svih drugih
sudionika u cilju zaštite okoliša.
Načelo onečišćivač plaća
• Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji
obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša
uključujući i troškove procjene štete.
Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti
• Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže
tijelo javne vlasti, te sudjelovati u postupcima izrade i donošenja
strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa u vezi sa
zaštitom okoliša.
Načelo prava na pristup pravosuđu
• Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u
pitanjima zaštite okoliša zanemaren, odbijeni li ako na njega nije
odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava
pred sudom.
Instrumenti kojima se Zakon odnosi na zbrinjavanje otpada u Varaždinu
Tehnički standardi zaštite okoliša
• Tehničkim standardima određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s
proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja,
opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.
Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš
• Obvezno se provodi za plan i program gospodarenja otpadom, te
tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa.
• U postupku strateške procjene informira se i sudjeloje javnosti.
Procjena utjecaja zahvata na okoliš
• Utvrđuje se mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, zrak,
šumu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu.
• Pri planiranju zahvata utjecaji zahvata se moraju svesti na najveću
moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje
• Prije početka gradnje i puštanja u rad postrojenja kojom se mogu
prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak i voda obvezno je
ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.
Sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
• Odnose se na postrojenja u kojima se opasne tvari: proizvode,
prerađuju, skladište, transportiraju ili odlažu u svrhu proizvodnog
procesa.
• Operater je dužan u postrojenju tvrtke utvrditi moguću prisutnost
opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način
obavijestiti Ministarstvo
Poveznica sa konkretnim slučajem u Brezju 2
Odobrenje za rad postrojenja daje se uporabnom dozvolom.
Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava
propisane uvjete za rad.
Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom
pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi
parametri određeni mjerama zaštite okoliša.
Nakon dobivene uporabne dozvole operater je o početku
redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u
roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.
Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju
se s rokom primjene – 5 godina od dana izdavanja uporabne
dozvole.
Prilikom izrade prostornih planova, mora se uzimati u
obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona,
javnih mjesta i ekološki značajnih područja te
korištenje dodatnih mjera od strane postojećih
postrojenja.
ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI - NN 76/07, 38/09
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE - SVIBANJ 2000.
- IZMJENE I DOPUNE PROSINAC 2006.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VARAŽDINA – OŽUJAK 2005.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA, PROSINAC 2006.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
PREDMET ZAKONA O PROSTORNOM
UREĐENJU I GRADNJI
Članak 1.
Ovim se Zakonom
* uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,
* nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima,
* upravni i inspekcijski nadzor.
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove.
Članak 7.
(1) Osnovni cilj prostornog uređenja je interaktivnim prostornim
planiranjem i procjenom mogućih utjecaja, ostvariti ravnomjeran
prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim
polazištima, uravnoteženjem regionalnih razvojnih procesa i s njima
povezanih zahvata u prostoru i različitih potreba i interesa korisnika
prostora, na način kojim se osigurava:
– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke
raznolikosti, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja,
NAČELA PROSTORNOG GRAĐENJA
Zakon obavezuje provođenje načela zaštite okoliša kroz prostorne
planove
Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07
6. Prostorni planovi kao instrument zaštite okoliša
Članak 109.
(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja
posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih
planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje
prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova
postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima
i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i
stambena područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog
uređenja
Članak 55.
(1) Državna razina
* Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja
Republike Hrvatske,
(2) Područna (regionalne) razina
* Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba,
(3) Lokalna razina
* Prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine,
urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata
prostornog uređenja
Članak 60.
(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom
prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne
(regionalne) razine.
Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim,
primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno
prostorni plan područne (regionalne) razine.
II PROSTORNO UREĐENJE
Provođenje dokumenata prostornog
uređenja
Članak 103.
Lokacijska dozvola
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje:
* na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona,
* u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
* posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog
uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na
temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
II PROSTORNO UREĐENJE
Postupak izdavanja lokacijske dozvole
Članak 107.
(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuje se da je:
– idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i posebnim
uvjetima iz članka 109. ovoga Zakona u skladu s kojima se lokacijska
dozvola izdaje,
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo, odnosno nadležno
upravno tijelo iz članka 109. ovoga Zakona zatražit će od podnositelja
zahtjeva da za namjeravani zahvat u prostoru provede postupak
procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata
za prirodu, ako je to određeno posebnim propisima.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
3.7. Postupanje s otpadom
Rješavanje i poboljšavanje postojećeg stanja, kao i iznalaženje
rješenja za dugoročno
zbrinjavanje otpada, zahtijeva definiranje lokacije.
Na području Županije potrebno je uspostaviti zajednički koncept
gospodarenja
otpadom s odgovarajućim oblicima obrađivanja otpada.
Ukoliko će se zbrinjavanje otpada rješavati na lokalnoj razini
lokacije za odlagalište I kategorije utvrđuju se prostornim
planovima gradova i općina uz preporuku da više općina
zajednički riješi zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavi
zajedničko odlagalište I kategorije.
U takvoj je varijanti potrebno prvenstveno koristiti ovim
Planom predložene prostore.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
S obzirom na opredjeljenje prema izboru načina zbrinjavanja otpada
najpovoljniju lokaciju moguće je odabrati između slijedećih, već obrađenih
posebnim studijama:
pješčara Jerovec (Grad Ivanec),
"Malo Polce" (Grad Ludbreg),
"Vražji rid" (Grad Novi Marof),
"Pod Žulincem" (Općina Ljubešćica),
glinište ciglane Turčin (Općina Gornji Kneginec),
"Stari zdenac" (Općina Jalžabet),
Poljana Biškupečka (Grad Varaždin),
te postojeća u Turčinu (Općina Gornji Kneginec).
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SVIBANJ, 2000.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
9. Gospodarenje otpadom
"U PPŽ-u se ocjenjuje svrhovitim na razini Županije ustrojiti cjeloviti i
zajednički sustav gospodarenja komunalnim i tehnološki neopasnim otpadom s
krajnjim ciljem izgradnje građevine za obrađivanje i odlaganje ovog otpada na
jednoj lokaciji (centar za obradu i odlaganje otpada).
Centar za obradu i odlaganje otpada, uz postojanje:
* sortirnice,
* kompostane,
* termičke obrade i
* odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada.“
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
Svrha promjene PPŽ-a je unošenje lokacije "Motičnjak" u taj plan:
* prema propisima o otpadu moguće je lokacije za gradnju građevina
namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada planirati i u
proizvodnim zonama,
* temeljem te izmjene izvršit će odgovarajuća se izmjena i dopuna PPU
Grada Varaždina.
PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
IZMJENE I DOPUNE, PROSINAC, 2006.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
Grad Varaždin kao i Varaždinska županija od 2003. g.
* suosnivač "Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog
tehnološkog otpada na području sjeverozapadne Hrvatske",
* na jednom mjestu zbrinjavanje otpada za četiri susjedne županije,
* lokacija još nije određena.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Postupanje s otpadom
PPŽ-om Poljana Biškupečka je određena kao moguća lokacija novog
odlagališta na području Grada.
Ona je ovim planom zajedno s lokacijom na području Brezja određena za:
* razvrstavanje,
* pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s
* kratkotrajnim skladištenjem, uz
* mogućnost trajnog odlaganja.
Kao moguće, alternativno rješenje za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja
komunalnog i neopasnog
industrijskog te inerntnog otpada predviđen je i prostor na lokaciji Motičnjaka u
Varaždinu.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Infrastrukturni sustavi
i mreže
Odvodnja otpadnih voda
te obrada, skladištenje i
odlaganje otpada
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
3.7. Postupanje s otpadom
Na lokacijama Poljani Biškupečkoj i Brezju može se, u slučaju da se ne
uspije realizirati odlagalište komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na
regionalnoj razini, predvidjeti trajno zbrinjavanje.
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja i dijelovi
primjene planskih
mjera zaštite
PROSTORNI PLAN GRADA VARAŽDINA
OŽUJAK, 2005.
Područja posebnih
ograničenja u
korištenju vode
PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZONA SANITARNE ZAŠTITE
IZVORIŠTA
NN 55/02
1.1. Zaštita vodonosnika s međuzrnskom pozornosti
Članak 11.
Zone izvorišta u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti su:
– zona ograničenja i kontrole – III. zona
– zona strogog ograničenja – II. zona
– zona strogog režima zaštite – I. zona
Članak 13.
U III. zoni zabranjuje se:
– ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda,
– deponiranje otpada,
– građenje kemijskih industrijskih postrojenja,
– građenje prometnica bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja
oborinskih voda.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Opredjeljenje Grada je odvoženje otpada na budući regionalni deponij.
Rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada je određeno PPU Grada.
Lokacija Brezje može koristiti za
* razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada,
* za kratkotrajno ili trajno zbrinjavanje ili
* za gradnju spalionice u slučaju da se ne uspije riješiti problem odlaganja van
područja grada Varaždina.
Pri odabiru načina zbrinjavanja otpada moguće je lociranje spalionice ili nekog od
priznatih načina gospodarenja otpadom za dobivanje proizvoda ili obnovljivih
izvora energije u Varaždinu unutar neke od proizvodno poslovnih ili komunalnih
zona.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Gospodarenje otpadom
Lokacija na području Motičnjaka ….moguća alternativna lokacija za
razvrstavanje i pakiranje komunalnog i bezopasnog proizvodnog otpada.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA VARAŽDINA
PROSINAC, 2006.
Mreža gospodarskih i
društvenih djelatnosti
Uredba o Procjeni o utjecaju
na okoliš, NN 64/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o Procjeni o utjecaju na okoliš
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
Zakona o prostornom uređenju
uloga je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš
pobliže određuje:
zahvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš
zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš,
a za koje je nadležno:
Ministarstvo
Upravno tijelo u Županiji, odnosno gradu Zagrebu
način provedbe postupka procjene/ocjene o potrebi procjene
utjecaja zahvata na okoliš
Provedba postupka PUO
u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
nadležno tijelo, na temelju pojedinačnih ispitivanja i određenih
kriterija utvrđuje može li zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i
odlučuje o potrebi procjene
podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš
podatke o nositelju zahvata
podatke o lokaciji i zahvatu
podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom
dokumentacijom
studiju o utjecaju zahvata na okoliš
podatke o ovlašteniku
odgovarajući akt izdan u postupku ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu
upravnu pristojbu u propisanom iznosu
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze
nadležno tijelo:
informira javnost
imenuje savjetodavno stručno povjerenstvo koje u konačnici donosi
rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
prema Prilogu II. Uredbe o Procjeni o utjecaju na okoliš, MBO
postrojenje Brezje II. spada u grupu zahvata za koje se provodi
ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš, a za koje je
nadležno Ministarstvo:
postrojenja za zbrinjavanje otpada
- biološka obrada
- kemijska obrada
- odlaganje
- termička obrada
Uredba o postupku utvrđivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša, NN 114/08
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Uredba o postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
donesena na temelju:
Zakona o zaštiti okoliša
utvrđuje djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se
onečišćuje tlo, zrak, vode i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih
indikativnih tvari
postupci izdavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša provodit će se za:
nova postrojenja
postojeća postrojenja
značajnije rekonstrukcije ili promjene u radu postojećih postrojenja
Provedba postupka OUZO
podnošenje zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite
okoliša(istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na
okoliš)
uz zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
obvezno se prilaže Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje
nakon što utvrdi da zahtjev sadrži podatke sukladno Uredbi i
Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje, Ministarstvo
informira javnost (javna rasprava)
rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša donosi
Ministarstvo nakon što razmotri:
procjenu utjecaja zahvata na okoliš
mišljenje povjerenstva koje sudjeluje u postupku utvrđivanja
objedinjenih uvjeta
mišljenja i uvjete tijela i/ili osoba nadležnih prema posebnim
propisima
mišljenja, primjedbe i prijedloge javnosti javne rasprave
Odnos Uredbe i konkretnog slučaja
Prilog I. (Popis djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije
kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more) Uredbe o postupku
utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
postrojenja za zbrinjavanje neopasnog otpada postupcima D8
(biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada otpada)
prema posebnom propisu kapaciteta preko 50 tona na dan
D8 (biološka obrada otpada) i D9 (fizikalno-kemijska obrada
otpada) ima za posljedicu konačne sastojke i mješavine koji se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D 1 – D 12 (isparavanje, sušenje,
kalciniranje,…)
obavezno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša
KOLEGIJ
MJERE I POSTUPCI ZAŠTITE OKOLIŠA
STRATEGIJA GOSPODARENJA
OTPADOM U RH
NN130/05
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Strategija gospodarenja otpadom je sastavni dio
Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu
postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne
ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere
gospodarenja opasnim otpadom, smjernice za
oporabu i zbrinjavanje otpada.
Strategijom se uređuje gospodarenje različitim vrstama
otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog
odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti
ustrojen prema suvremenim europskim standardima i
zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne,
odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju
moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko
zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje
otpadom uskladi s načelima održivog razvoja.
Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega
će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo
gospodariti.
U Strategiji zaštite okoliša Republike Hrvatske,
gospodarenje otpadom određeno je kao nacionalni
prioritet.
Najvažnije zadaće Hrvatske u sektoru gospodarenja
otpadom su sljedeće:
a) kratkoročno (1-2 godine)
– usvojiti i početi primjenjivati Plan gospodarenja otpadom,
– razvoj i primjena horizontalnog zakonodavstva, te jačati
kapacitete nadzora;
b) srednjoročno (3-5 godina)
– osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge
sektorske politike uz održivi razvoj, implementirati
horizontalno zakonodavstvo,
– nastaviti rad na prenošenju pravne stečevine EU-a, s
naglaskom na gospodarenju otpadom, kakvoći vode i zraka itd.,
– povećati ulaganja u infrastrukture, s osobitim naglaskom na
skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje
otpadom.
Strategija sadrži:
– ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom,
– osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom,
– mjere za gospodarenje opasnim otpadom,
– smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada.
Vizija – zamisao gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske je tzv. bezdeponijski koncept
kojem se teži kao idealu. Za njegovo ostvarenje bilo
bi potrebno zatvaranje kruga od izbjegavanja
nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti,
reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke, energetske)
do iskorištavanja inertnog ostatka. Da bi se to
postiglo preduvjet je stalni odgoj i obrazovanje svih
ciljnih grupa i sudjelovanje građana od prve zamisli do
realizacije i upravljanja.
U cilju ostvarenja Strategije određeni su sljedeći
prioriteti:
– usklađivanje zakonske regulative s regulativom EU-a i
osiguravanje njene provedbe,
– odgoj i obrazovanje za okoliš i gospodarenje otpadom,
– izbjegavanje nastajanja otpada – smanjivanje količina i opasnih
svojstava otpada,
– povećavanje naplativosti naknada za opterećenje okoliša
otpadom,
– povećavanje financijskih sredstava za gospodarenje otpadom,
– povećavanje odvojenog skupljanja otpada,
– sanacija postojećih odlagališta,
– povećavanje kvalitete i opsega podataka o količinama i
tokovima otpada,
– izgradnja građevina i uređaja za obradu otpada,
– povećavanje udjela kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja
otpada.
Strateški ciljevi
-Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada
na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz
materijalnu i energetsku oporabu otpada
-Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za
učinkovito funkcioniranje sustava)
-Smanjivanje rizika od otpada
-Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj
-Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za
rješavanje problema gospodarenje otpadom
Mjere za ostvarivanje ciljeva
-Istraživanje i utvrđivanje stvarnog stanja
gospodarenja otpadom
-Unapređivanje informacijskog sustava i izvještavanja
o otpadu
-Prilagodba propisa o otpadu EU-propisima
-Razvijanje sustava odgoja i obrazovanja, informiranja i
komunikacije o otpadu
-Institucionalno jačanje
-Doprinos zaposlenosti
KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM
Što iz strategije proizlazi za naš slučaj?
1. Smanjenje volumena – izdvajanje korisnog otpada koji
odlazi na reciklažu
2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara- sanacija i
zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta,
uz korištenje još oko 5 godina do izgradnje županijskih
(prošlo je 5 godina)
3. Sanacija odlagališta i “crnih točaka” kroz Fond za ZO 166 odlagališta komunalnog otpada (neuređena
“službena” odlagališta) i 40 „divljih“ odlagališta
4. Strategijom se planiraju županijski centri –
maksimalno do 21. Centri mogu sadržavati opću
infrastrukturu i zgrade (kolna vaga, registracija otpada,
uredi i ostali objekti za osoblje, radionice za
održavanje), reciklažno dvorište za prihvat odvojenih
frakcija i otpada koje donose pojedinačni proizvođači
otpada (pravni subjekti, kućanstva), uređaje za
predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i
recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada,
mehaničko-biološku obradu, korištenje bioplina za
proizvodnju energije, odlagalište itd.
5. Županijskim planovima gospodarenja otpadom
treba poticati okupljanje pojedinih županija oko
organizacije zajedničkih regionalnih centara za
gospodarenje otpadom. U prvoj se fazi planira
opremanje županijskih centara, među ostalim i
postrojenjima za mehaničko-biološku obradu otpada,
a u Zagrebu energanom na otpad.
Kolika je cijena svega toga ?
-Predviđeni iznos 24.389 mil. kuna ili 3.252 mil. eura
Odakle će se to financirati ?
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj
(dalje Plan) osnovni je dokument o gospodarenju
otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015
Okvir za pripremu ovog Plana su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN
130/05), postojeći zakonski propisi i smjernice
Europske Unije (EU).
a)
b)
c)
d)
e)
uspostava cjelovitog sustava gospodarenja
otpadom,
sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko
opterećenih otpadom
razvoj i uspostava regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom, s
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja
ili odlaganja i
uspostava potpune informatizacije sustava
gospodarenja otpadom.
1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,
2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove,
3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno
mjere odvojenog skupljanja otpada,
4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi
ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite
nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada,
5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta,
6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu
pojedinih mjera,
8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
Vlada RH donosi Plan (za razdoblje od 2007. - 2015.)
koji, sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06),
sadrži sljedeće:
(1) vrste, količine i porijeklo otpada za koje treba
osigurati gospodarenje,
(2) uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
(3) razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za
oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu
gradnju,
(4) opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za
gospodarenje otpadom i
(5) procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za
provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom
Predviđa se posebno sakupljanje tj. odvajanje
otpada, npr.:
-komunalni,
-neopasni proizvodni otpad,
-opasni otpad (trenutno u RH ne postoje lokacije uređene za odlaganje opasnog otpada
te se stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati,
oporabiti i sl.) izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj),
- posebne kategorije otpada:
medicinski otpad, otpadna ulja i drugi zauljeni otpad,
otpadne baterije i akumulatori, otpad koji sadrži PCB, otpad koji sadrži azbest, otpad iz
rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, građevinski otpad, nusproizvodi životinjskog
porijekla, otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, električki i elektronički otpad
Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje,
podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih
obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana
Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba te
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
prvenstvo se daje prevenciji, reciklaži i biološkoj
razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju
višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i
odlaganje otpada
– regulatornim djelovanjem na privredne subjekte
sa ciljem primjene mjera za smanjivanje nastajanja
otpada
– provođenjem sustavne edukacije po horizontalnoj
i vertikalnoj liniji društva
– promotivnim akcijama sa ciljem edukacije i
utjecaja na promjenu ponašanja tzv. »potrošačkog
mentaliteta«
Dio komunalnog otpada sakupljat će se sustavom
odvojenog sakupljanja (RD) i provedbom posebnih
propisa za određene kategorije otpada (ambalažni
otpad, otpadne gume, otpadna električna i elektronička oprema..)
Odvojeno sakupljeni otpad može se odvoziti
direktno na materijalnu i energetsku oporabu
Otpad sakupljen u PS-u dovozi se do CGO-a sekundarno odvajanje korisnih sirovina (smješten na
određenoj udaljenosti od naseljenog područja)
odvijaju se različite aktivnosti:
– prihvat, obrada sortiranog ili nesortiranog otpada;
– sakupljanje otpada koji se može ponovno uporabiti ili
reciklirati te sakupljanje i daljnja predaja opasnog
otpada;
– sakupljanje i distribucija otpada koji se može koristiti
u druge svrhe;
– energetsko iskorištavanje pojedinih frakcija otpada;
– odlaganje obrađenog otpada
U sklopu ovog plana za procjenu troškova
gospodarenja komunalnim otpadom odabrana je
MBO tehnologija kao najčešće planirana tehnologija
obrade komunalnog otpada predložena u nacrtima
županijskih planova gospodarenja otpadom
Ovim se Planom predviđa da se u obračun
troškova uključe svi troškovi koji su potrebni
za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i
operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje
CGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta,
predobrade, obrade, konačnog odlaganja i troškove nakon
zatvaranja odlagališta.
U obračun se uključuju i prihodi od prodaje
sekundarnih sirovina i energije dobivene
obradom otpada.
ZAKON O OTPADU NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Zakon o otpadu donesen je 2004.godine na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske
Na osnovu njega doneseni su sljedeći podzakonski akti:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (2005.),
- Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(2007.),
- Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom
te Plan gospodaranja otpadom Grada Zagreba,
- gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom,
- plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada.
Važne opće odredbe koje zakon sadrži:
- načela i ciljevi gospodarenja,
- odgovornost u svezi sa gospodarenjem otpadom,
- troškovi gospodarenja otpadom,
- informacijski sustav,
- uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje,
- način obavljanja djelatnosti,
- nadzor nad gospodarenjem otpadom.
Načela na kojima se temelji ovaj zakon:
- onečišćivač plaća (posjednik otpada snosi sve troškove
zbrinjavanja otpada)
- odgovornost proizvođača (proizvođač proizvoda od
kojeg otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg
za okoliš)
- blizina (zbrinjavanje otpada u najbližoj mogućoj građevini/
uređaju uz prihvatljivost za okoliš)
Odgovornost za gospodarenje otpadom
- država je odgovorna za gospodarenjem opasnim
otpadom i za njegovo spaljivanje (Članak 13. Zakona o
otpadu)
- za gospodarenje komunalnim otpadom odgovornost
snosi grad, odnosno, općina (Članak 15. Zakona o otpadu)
Troškovi gospodarenja otpadom
- prema Članku 17. troškovi gospodarenja otpadom se
obračunavaju prema količini i svojstvu otpada uz
primjenu načela ‘’onečišćivač plaća’’
Uvjeti za građevine gospodarenja otpadom
- ukoliko se građevina nalazi do 500m udaljenosti od
neke stambene građevine, vlasnik te stambene
građevine ima pravo na novčanu naknadu
- u slučaju Brezje nema stambenih građevina na
udaljenosti manjoj od 500m zakonom propisanih
Način obavljanja djelatnosti
- osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja,
oporabe i zbrinjavanje otpada ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave dozvolu propisanu ovim
Zakonom ( Članak 41. Zakona o otpadu). Dozvola se
izdaje na određeni rok, ali ne više od 5 godina)
Koncesija
- stjecanje prava obavljanja djelatnosti gospodarenja
otpadom javnim natječajem ( 5 godina za komunalni
otpad).
Nadzor nad gospodarenjem otpadom
- upravni nadzor (Ministarstvo),
- inspekcijski nadzor (inspektori zaštite okoliša),
- kaznene odredbe – različite novčane kazne u
slučaju nepoštivanja bilo kojeg članka Zakona o otpadu.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU OTPADOM NN
23/07, 111/07
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Pravilnik je donesen na temelju Zakona o otpadu
(Članak 12. i članak 104. stavka 1. točka 1.)
Pravilnik
propisuje sljedeće:
- postupke zbrinjavanja otpada,
- uvjete kojima se moraju zadovoljiti građevine
za skladištenje otpada,
- odgovornost za skladištenje i zbrinjavanje
otpada (odgovorna osoba).
Pravilnik propisuje različite postupke zbrinjavanja otpada:
- D1 Odlaganje otpada na ili u tlo (npr. odlagalište),
- D2 Obrada otpada na ili u tlu (npr. biološka razgradnja tekućeg otpada u tlu,..)
- D3 Duboko utiskivanje otpada (npr. utiskivanje otpada crpkama u bušotine,...)
- D4 Odlaganje u površinske bazene (npr. tekućeg otpada,...),
- D5 Odlaganje otpada na posebno opremljeno odlagalište,
- D6 Ispuštanje otpada u kopnene vode, isključujući mora/oceane
- D7 Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući ukapavanje u morsko dno
- D8 Biološka obrada otpada, koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 do D12
- D9 Fizikalno – kemijska obrada otpada koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine
koje se zbrinjavaju bilo kojim postupkom D1 – D12
- D10 Spaljivanje otpada na kopnu
- D11 Spaljivanje otpada na moru
- D12 Trajno skladištenje otpada
- D13 Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D12
- D14 Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku D1 – D13
- D15 Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja D1 – D14
Najprimjerenija metoda zbrinjavanja otpada u
našem slučaju Brezje je:
- biološka obrada otpada (MBO),
- fizikalno – kemijska obrada otpada,
uz uvjet da se dobiveni sastojci i mješavine,
nakon obrade, pravilno odlože ili iskoriste
(ponovna obrada, kompostiranje, kao gorivo i sl.).
Građevina za skladištenje i obradu komunalnog
otpada mora zadovoljavati određene uvjete:
npr. - mora biti zatvorena i nadkrivena
- mora biti izgrađena od čvrstog materijala
- podna površina nepropusna
- opremljena potrebnim uređajima i opremom
- mora biti istaknut ‘’plan djelovanja u slučaju
izvanrednog događaja’’
- za zbrinjavanje tekućeg i plinovitog otpada potrebno je
osigurati odgovarajuće spremnike ili posude za skladištenje,
itd.
Za opremanje i osiguranje građevine prema navedenim
uvjetima iz ovog Pravilnika odgovorna je pravna ili fizička
osoba koja posjeduje skladište otpada.
ODGOVORNE OSOBE KOD ZBRINJAVANJA OTPADA
Pravna ili fizička osoba – posjeduje skladište otpada
Odgovorna osoba za djelatnosti skupljanja, prijevoza i
skladištenja komunalnog otpada uz 4. stupanj stručne
spreme i godinu dana iskustva te za djelatnosti obrade
otpada uz 7. stupanj stručne spreme i godinu dana
iskustva- imenuje je pravna ili fizička osoba
Radnik (niža stručna sprema)za obavljanje prethodno
navedenih djelatnosti - poduka odgovorne osobe +
zapisnik
Pravna ili fizička osoba dužna je,prema Pravilniku,
voditi očevid o nastanku i tijeku otpada :
- Obrazac Plana gospodarenja otpadom (propisani
obrazac kojeg su dužni proizvođači popunjavati i dostavljati za četverogodišnje
razdoblje)
- Obrazac očevidnika ( u pisanom ili elektronskom obliku uz
podtke o fizičkoj osobi, porijeklu i količini otpada, predviđenom načinu
obrade)
- Prateći listovi za pojedinu vrstu otpada (dokument
koji posjednik otpada mora popuniti i predati uz svaku pošiljku otpada
prilikom predaje ovlaštenoj osobi)
- Prijavni list ( propisani dokument kojeg moraju dostaviti svaki
proizvođač, posjednik otpada i ovlaštena osoba nadležnom uredu u
svrhu prijavljivanja ukupne količine za svaku vrstu otpada)
STRATEGIJA
GOSPODARENJA OTPADOM
VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
-
2006. god.
-
svrha i cilj
-
osnovna načela
-
sanacija divljih odlagališta
-
uspostava RCGO SZ HR
Sabina Sitar, univ.bacc.ing.geoing.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
-
za razdoblje 2008. – 2015. godine
-
svrha
-
PPŽ
-
lokacija Brezje i lokacija Motičnjak
-
ŽCGO
-
pretovarne stanice
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
PLAN GOSPOADRENJA OTPADOM GRADA
VARAŽDINA
-
30. rujan 2009. godine
-
temeljni zadatak
-
mjere odvojenog skupljanja otpada
-
sanacija lokacije Brezje I i uspostava MBO tehnologije na
lokaciji Brezje II
-
SGO RH i PGO RH mora biti usklađen sa PGO VŽ Ž, a PGO VŽ
Ž sa PGO G VŽ !!
Sabina Sitar, univ.ing.bacc.geoing.
7. PROVEDBA I NADZOR PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZA
RAZDOBLJE 2009. - 2016. g.
7.1. PROVEDBA PLANA PO GODIŠNJEM SLIJEDU
HVALA NA POZORNOSTI !
MODERATOR: mr.sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
STUDENTI 1. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA:
Blažić Darko, univ.bacc.ing.geoing.
Horvat Miro, univ.bacc.ing.geoing.
Kaniški Manuela, univ.bacc.ing.geoing.
Lenček Sandra, univ.bacc.ing.geoing.
Majcen Ivan, univ.bacc.ing.geoing.
Mikić Aleksandra, univ.bacc.ing.geoing.
Sačer Petra, univ.bacc.ing.geoing.
Sitar Sabina, univ.bacc.ing.geoing.