Transcript KNJIŽEVNOST POKUŠAJ ODGOVORITI NA OVA PITANJA. Kako prepoznaješ književno djelo? Zašto nastaju književna djela? Zašto ih čitamo ? Zašto analiziramo i tumačimo književna djela? NEMA JEDNOG.

KNJIŽEVNOST
POKUŠAJ ODGOVORITI NA OVA PITANJA.
Kako prepoznaješ književno djelo?
Zašto nastaju književna djela?
Zašto ih čitamo ?
Zašto analiziramo i tumačimo književna djela?
NEMA JEDNOG TOČNOG ODGOVORA NA OVA PITANJA.
Razmišljaj dalje.
Sjeti se jedne lektire koju si posebno zavoljela / zavolio. Zašto?
Sjeti se jedna pjesme koju znaš napamet i s radošću je govoriš.
Koje ti je djelo koje smo prošle godine obrađivali na satu ostalo
u posebno dragoj uspomeni?
I dalje: sjećamo li se djela koja smo obradili zbog njihove
ljepote ili zbog nečega što su pobudila u nama?
KNJIŽEVNOST
KNJIŽEVNOST JE UMJETNOST RIJEČI.
 KNJIŽEVNOST NAM PRIKAZUJE STVARNOST NA
POSEBAN NAČIN.
 KNJIŽEVNOST NAS POTIČE DA MAŠTAMO, RAZMIŠLJAMO
O SEBI, O DRUGIMA, O SVIJETU ČIJI SMO DIO.
 KNJIŽEVNOST NAS UČI POMOĆU SLIKA I PRENESENIH
ZNAČENJA.


Što je za tebe književnost?
ZAMISLI
Zamisli brdo književnih djela koje si pročitala / pročitao
otkako ideš u školu.
 Zamisli šumu književnih djela kroz koja ćeš se probijati
do kraja školovanja.
 Zamisli rijeku književnih djela koja struji kroz tvoje misli i
osjećaje.
 Zamisli planinu napisanih književnih djela koja čekaju
svog čitača.
 Zamisli more nenapisanih književnih djela koja čekaju
svog pisca.
 KOJI SI KNJIŽEVNI LIK U OVOM PEJZAŽU RIJEČI?

RAZMISLI!
TI NISI KNJIŽEVNI LIK!
Ti si stvarna osoba kojoj sva ova djela ponekad stvarno idu
na živce!
Ti si stvarna osoba koja tu i tamo ima pametnijeg posla od
čitanja književnih djela.
TI SI STVARNA OSOBA U STVARNIM SVIJETU.
KAKVE KORISTI IMAŠ OD ČITANJA KNJIŽEVNIH DJELA?
ODLUČI , ZAKLJUČI...
Hoćeš li s radošću tumarati pejzažom riječi?
 Hoćeš li tražiti svoj put?
 Ili ćeš čekati da te netko povede?

VJERUJEŠ LI MI...

KAD TI KAŽEM DA JE KNJIŽEVNOST ZA TEBE KORISNA?

VJERUJEŠ?
EVO TI SAVJET:

OLOVKA PIŠE, GUMICA BRIŠE, NI U ŠTO NE VJERUJ
ISUVIŠE!
TI ODLUČUJEŠ!

Nema lijevka za ulijevanje znanja iz književnosti u tvoju glavu!

Književnost je za tebe korisna samo ako ti odlučiš tako!

KNJIŽEVNOST JE NAČIN SPOZNAVANJA SVIJETA KROZ
RIJEČ.
KNJIŽEVNOST PIŠU LJUDI KOJI SE CIJELI ŽIVOT ČUDE SVIJETU I
OTKRIVAJU GA.
I OTKRIVENO ŽELE PODIJELITI S TOBOM.





Tko želi čuti, čuje.
Tko želi znati, zna.
PONOVIT ĆEMO ŠTO ZNAMO!

Da bismo se u svijetu književnosti lakše snašli, u školi
učimo postupke za analizu književnih djela.

Ti postupci pomažu nam da interpretiramo
(protumačimo, objasnimo) književno djelo.

Razni pojmovi, podjele i analitički postupci nisu, dakle,
sami sebi svrhom. Oni imaju smisla ako nam pomažu da
razumijemo i zavolimo književno djelo.
KNJIŽEVNI RODOVI
VEĆ SU STARI GRCI PODIJELILI
KNJIŽEVNOST NA TRI KNJIŽEVNA
RODA.
Bogme, da su stari Grci živjeli u ovoj zbrci, sumnjam da bi Grci
stari izmislili sve te stvari!
KNJIŽEVNI RODOVI
LIRIKA
Lirikom zovemo pjesme i prozne oblike koji
iskazuju najdublje osjećaje.
Naziv lirika nastao je u staroj Grčkoj. Lirske
pjesme pjevale su se ili govorile uz pratnju
glazbenog instrumenta koji zovemo lira.
Prema legendi, liru je izumio grčki bog Hermes.
Okvir za liru napravio je od oklopa kornjače.
Hermes se zbog svoje snalažljivosti i
muzikalnosti tako svidio Zeusu da ga je primio
na Olimp, u društvo bogova.
LIRSKE KNJIŽEVNE VRSTE
 DJEČJA
PJESMA
 HAIKU
 LJUBAVNA
PJESMA
 PJESMA
 PEJZAŽNA
PJESMA
 DOMOLJUBNA
 ŠALJIVA
(HUMORISTIČNA)
PJESMA
PJESMA
 HIMNA
U PROZI
PRISJETI SE, PROLISTAJ, PRONAĐI!
Za svaku lirsku književnu vrstu pronađi najmanje jedan
primjer.
 Ispisuj primjere na jedan list papira. Uz naziv djela uvijek
navedi puno ime i prezime pisca. Tako ćeš ih lakše
zapamtiti.
 Nemoj nabrajati djela tražeći ih u kazalu. Prolistaj
čitanku ili bilježnicu i pokušaj odrediti temu pjesme.

TEMA JE ONO O ČEMU PJESMA PJEVA. TEMA SE
ISKAZUJE SAŽETO, JEDNOM REČENICOM ILI SAMO
SKUPOM RIJEČI.
LIRSKO-EPSKA PJESMA

Lirsko-epska pjesma ima jednostavnu radnju, ali je ta radnja samo
podloga za iznošenje osjećaja.

Od lirsko-epskih vrsta, mi smo obradili BALADU.

Balada je lirsko-epska pjesma s tužnim završetkom.
PRISJETI SE!
Tko je napisao baladu Stric-vujc? Što je tema balade? Kojim je
narječjem pisana? Zašto nam je balada bila i humoristična (šaljiva) i
tragična (vrlo tužna)?
Na kakva nas razmišljanja navodi ova balada? Izrazi jednom
rečenicom ideju balade.
ISTRAŽI!
Ova balada pripada zbirci Balade Petrice Kerempuha. Tko je Petrica
Kerempuh? Gdje se u Zagorju nalaze skulpture Petrice Kerempuha?
Koji je zagorski poznati kipar izradio ove skulpture?





DIJALEKTNA PJESMA
Dijalektna pjesma je pjesma pisana u nekom narječju
(dijalektu).
 S obzirom na temu, dijalektna pjesma može biti
pejzažna, šaljiva...

Sjeti se:
Koju smo šaljivu (humorističnu) dijalektnu pjesmu
obrađivali?
Koju smo pejzažnu dijalektnu pjesmu obrađivali?

MOŽEŠ LI SVOJIM RIJEČIMA OBJASNITI ŠTO JE
ZAVIČAJNA POEZIJA?
STIH
Stih je jedan ili više redaka u pjesmi koji tvori značenjsko,
ritmičko i zvukovno jedinstvo.
 NEMOJ OVO NAUČITI NAPAMET! Važno je da svojim
riječima objasniš i u pjesmi pokažeš što je stih.


Stihovi se u pjesmi mogu, ali ne moraju rimovati.
SLOBODNI STIHOVI SE NE RIMUJU.
 VEZANI STIHOVI ZOVU SE TAKO JER SU RITMIČKI VEZANI
RIMOM.
 Prolistaj svoju čitanku za 6. razred i otkrij koje su pjesme
pisane vezanim stihom, a koje slobodnim stihom.

STROFA
Strofa je skup stihova koji čine značenjsko jedinstvo.
 Strofe su međusobno odijeljene razmacima.


Razlikujemo vrste strofa s obzirom na broj stihova
(redaka) u svakoj strofi: jednostih ili monostih, dvostih ili
distih, trostih ili tercina, četverostih ili katrena...

PRONAĐI U ČITANCI ZA 6. RAZRED PRIMJERE PJESAMA S
RAZLIČITIM VRSTAMA STOFA.
MOTIVI I PJESNIČKE SLIKE
Motivi su osnovne, pokretačke riječi oko kojih pjesnik gradi
pjesmu.
 Na motivima se grade pjesničke slike.
 Pjesničke slike pisac oblikuje u stihove i strofe.
 Kako to izgleda u pjesmi?
Motivi (što pjesnik prvo uočava, što ga zaokuplja):
šumski put
sjena i svjetlo na putu
Pjesnička slika (slika koju nam pjesnik želi predočiti):
vesela igra svjetla i sjene na šumskom putu
Strofa kojom pjesnik iskazuje svoj doživljaj puta:
“Čez šumo vodi mali pot,
Od lada plav, od sonca žot.”

VRSTE PJESNIČKIH SLIKA

Na primjeru pjesme Ivana Gorana Kovačića Mali pot
prepoznaj različite vrste pjesničkih slika.
PRISJETIMO SE!
-vizualna pjesnička slika
“Vozi za vozom se voz...”
-akustična pjesnička slika:
“stari zazvonel je zvon..”
-taktilna pjesnička slika:
“Dugi taj dan je bil vruč...”
-olfaktivna pjesnička slika
“Svileno seno diši...”
SLIKE SU ČESTO IZMIJEŠANE, JER MI SVIM ČULIMA
(OSJETIMA) DOŽIVLJAVAMO SVIJET OKO NAS!

STILSKI POSTUPCI (STILSKA SREDSTVA)

Pronađi u čitanci za šesti razred primjere za stilske
postupke.
EPITET – ukrasni pridjev
 ONOMATOPEJA – oponašanje zvukova iz prirode
 PERSONIFIKACIJA – pridavanje ljudskih osobina biljkama,
životinjama, stvarima i pojavama
 USPOREDBA (POREDBA) – neuobičajeno uspoređivanje
 KONTRAST (SUPROTNOST) – navođenje suprotnosti
 PONAVLJANJE – ponavljanje riječi i skupova riječi
 NABRAJANJE – nabrajanje riječi i skupova riječi

RITAM
Svaki čovjek ima osjećaj za ritam. Ritam je prisutan
svuda u prirodi : ritam koraka, ritam kišnih kapi, šuštanje
trave... Glazba ima ritam, govor ima ritam.
 Pjesnik u pjesmi naglašava ritam izmjenom naglašenih i
nenaglašenih slogova, različitom dužinom stihova,
naglašavanjem pojedinih riječi, nabrajanjem...
 PRIMJER
ve SE le se LJU di
ve SE le se DJE ca
i STA ro i MLA do...

KOMPOZICIJA
Lirska pjesma komponirana je (sastavljena) od stihova i
strofa.
 Pjesnik oblikuje svoje motive i pjesničke slike u stihove i
strofe koristeći se različitim stilskim postupcima.
 Kada govorimo o kompoziciji pjesme, mislimo na sve
elemente koji tvore njezino jedinstvo.


NIJE VAŽNO ZNATI RASTAVITI PJESMU NA SVE
KOMPOZICIJSKE DIJELOVE, NEGO OBJASNITI KAKO ONI
PRIDONOSE JEDINSTVU PJESME.
ZVUČANJE I ZNAČENJE
Lirsku pjesmu slušamo i doživljavamo. Nije nam važno
samo značenje, nego se značenje i zvučanje stapaju u
jednu cjelinu, u jedan doživljaj. Zato je važno čitati
pjesmu i u sebi i naglas – tako se upoznajemo i
sprijateljujemo s njom.
 Kada čitamo i izgovaramo pjesmu, koncentriramo se na
riječi pjesme, a ne na zvukove izvana. Lirska pjesma je
najsličnija razgovoru sa samim sobom.
 KAKO RAZGOVARAMO SA SOBOM?
ISKRENO I U TIŠINI.

POKLON ZA KRAJ (PRVOG DIJELA):
BUDI TIH, BUDI STRPLJIV, BUDI UPORAN!