Transcript ODRE*IVANJE TRENUTKA PO*ETKA NAVODNJAVANJA

TEMA 5. Voda u tlu
Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Monika Marković dipl. ing.
Poljoprivredne melioracije
Navodnjavanje
095/8100032
[email protected]
Kruta
faza
Tekuća
faza
Plinovita
faza
TLO JE DISPERZNI SUSTAV KRUTE TEKUĆE I PLINOVITE FAZE
VODA U TLU
ZRAČNI REŽIM
FIZIKALNA
SVOJSTVA
KEMIJSKA
SVOJSTVA
TOPLINSKE
ZNAČAJKE
MIKROBIO.
AKTIVNOST
PEDOGENETSKE
PROCESE
(μm)
KRUPNE PORE 10-50 (50>)
KRUPNE PORE
(IZMEĐU KRUPNIH
ČESTICA TLA)
SITNE PORE
(IZMEĐU ČESTICA
GLINE)
SREDNJE PORE 0,2-10
SITNE PORE <0,2
SREDNJE PORE
U IDEALNIM UVJETIMA U TLU, U SITNIM PORAMA NALAZI SE VODA, A U
KRUPNIM PORAMA NALAZI SE ZRAK
KAPILARNE
PORE
NEKAPILARNE
PORE
UKUPNA
POROZNOST
TLA (P%)
3:2
NAJPOVOLJNIJI ODNOS KRUTE TEKUĆE I PLINOVITE FAZE IMA ILOVAČA
PORA
ISPUNJENA
ZRAKOM
VODA
ČESTICA TLA
KRUPNE PORE
KAPILARNO KRETANJE VODE U TLU (fiziološki aktivna voda)
SREDNJE PORE
GRAVITACIJSKO KRETANJE VODE U TLU
SITNE PORE
NEPOKRETNA VODA
SATURIRANO TLO
POLJSKI VODNI KAPACITET
SATURIRANO TLO
POLJSKI VODNI
KAPACITET
TOČKA VENUĆA
HIGROSKOPNA
VLAŽNOST TLA
ČVRSTA FAZA
PORE
TOČKA VENUĆA
 SVE PORE ISPUNJENE ZRAKOM
NARUŠENI VODOZRAČNI ODNOSI
ANAEROBNI UVJETI
ISPIRANJE HRANIVA
KVARENJE STRUKTURE
KAPILARNA VODA
 MEHANIČKIM SILAMA DRŽI SE ZA ČESTICE TLA
 NAJPRISTUPAČNIJA BILJKAMA
 OTAPA I PREMJEŠTA TOPIVE SOLI, KOLOIDE I ORGANSKU TVAR
JEDAN DIO VODE JE
NEPRISTUPAČAN
(PORE <0,2 μm)
VODA U TLU
SLOBODNA
GRAVITACIJSKA
VEZANA
PODZEMNA
POJEDINI LITERATURNI NAVODI KAPILARNU
VODU SVRSTAVAJU U SLOBODNU
GRAVITACIJSKU VODU
OPNENA
KEMIJSKI
KAPILARNA
HIGROSKOPNA
UKUPNA KOLIČINA
VODE U TLU U
ODREĐENOM
TRENUTKU
VODODRŽIVA
SPOSOBNOST TLA
VLAŽNOST TLA
VODOPROPUSTIVOST
TLA
VODODRŽIVA
SPOSOBNOST TLA
POLJSKI VODNI KAPACITET –
KOLIČINA VODE U TLU 24 - 48
SATI
NAKON
VLAŽENJA
NAVODNJAVANJEM
ILI
OBILNIJIH OBORINA
SPOSOBNOST TLA DA U
ODREĐENOM TRENUTKU I
UVJETIMA ZADRŽI NAJVEĆU
KOLIČINU VODE
•STRUKTURA
•MEHANIČKI SASTAV
•STANJU VLAŽNOSTI
•KAPILARNOSTI
•RAZINI PODZEMNE VODE
•…
VODNE (HIDROLOŠKE) KONSTANTE
•MAKSIMALNI VODNI
KAPACITET
•= UKUPNA POROZNOST
TLA
•SVE PORE ISPUNJENJE
VODOM
MVK
Kv
•RETENCIJSKI VODNI
KAPACITET
•MAKSIMALNO MOGUĆU
KOLIČINU KAPILARNE
VODE
LKV
•POLJSKI VODNI
KAPACITET
•GORNJA GRANICA BILJCI
PRISTUPAČNE VODE
PVK
•TOČKA VENUĆA
•DONJA GRANICA BILJCI
PRISTUPAČNE VODE
TV
SUHO TLO
VLAŽNO TLO
NEPRISTUPAČNA
VODA
MOKRO TLO
PRISTUPAČNA VODA
GRAVITACIJSKA VODA
VODNA KONSTANTA TV
LKV
PVK
MKV
SILE DRŽANJA
bar
6,25
0,33
0
15
VANJSKI
IZGLED
BILJKE
KRITIČNO
RAZDOBLJE
ZA BILJKU
TRENUTAK
POČETKA
NAVODNJAVANJA
PROCJENI
VLAŽNOSTI
TLA
TURNUS
NAVODNJAV
ANJA
STANJE
VLAŽNOSTI
TLA
TENZIOMETAR
REFLEKTOMETRIJA
•
•
•
•
Radi na principu vakuuma
Vjerodostojniji je podatke daje pri visokoj vlažnosti
Pokazuje trenutnu vlažnost tla u zoni korijenskog sustava
0 – 100 cb (kretanje vrijednosti?)
• TDR – time domain reflecotmetry
• Razlika u kapacitetu tla da provodi visokofrekventne
elektromagnetske valove ili impulse
• Mjeri vrijeme koje je potrebno da impuls prijeđe od
jedne čestice do druge
• Prednost: točnost +/- 1 – 2%, nije potrebno
baždarenje i nije osjetljiv na sadržaj soli
• Mjeri volumni sadržaj vode u tlu
…….
ELEKTROMETRIJA
GRAVIMETRIJA
• Sušenje uzoraka
• Nedostaci?
Watermark (gipsani) blokovi
o Sadržaj bloka (senzora)?
o Zašto gips?
o Kako se postavlja?
o Koje su prednosti?
o Koji su nedostatci?
o Koji je princip rada?
o Kakve podatke nam daje?
o Baždarenje blokova!
• 10 do 15 cm
• 25 do 30 cm
Dubina
Koliko
• POSTAVLJANJE BLOKOVA
• RADNA SHEMA B POKUSA
HR VODE - KUKURUZ 2010
27 05 10.xls
Kako
PREDNOSTI
 Jednom postavljeni u tlo ostaju
tijekom čitave vegetacije
U slučaju potrebe lako ih je
zamijeniti
 Očitavanja su direktno na polju
 Lako odrediti dubinu
postavljanja bloka (dužina žice)
 Neosjetljivi na promjenu pH tla
(sadržaj soli)
NEDOSTATCI
 Potrebno je poznavati tip tla
 Prije uporabe uređaj je
potrebno baždariti za tip tla u
kojem se postavlja
 Potrebno je znanje o vodi u tlu
 Točnost pri visokoj vlažnosti tla
 Nemogućnost “ulaska” u polje
nakon oborina ili navodnjavanja
(memorija)
PRINCIP RADA
 Metalne pločice (elektrode)
provodljivost
 Otpor između elektroda se mijenja promjenom vlažnosti tla
 Očitavanje se vrši pomoću Watermark uređaja
 Očitanja na uređaju iznose 0 – 200 kPa (cbar)
 0 = mokro tlo
 200 = suho tlo
cbar
Stanje vlažnosti tla
0 - 10
Saturirano tlo (dan dva nakon navodnjavanja ili obilnijih
oborina)
10 - 20
Tlo je adekvatno vlažno (tla s većim sadržajem pijeska su
isušena)
30 – 60
Uobičajena razina za navodnjavanje (osim teških glinenih tala).
Na očitanju od 60 cbara (gornja razina) u hladnim humidnim
klimatima i tlima s većom vododržećom sposobnošću
(waterholding capacity).
60 - 100
Uobičajena razina za navodnjavanje teških glinenih tala
100 - 200
Sadržaj vode u tlu je nizak, slijedi snižavanje uroda ili su urodi
upitni
OBROK
NAVODNJAVANJA
NORMA
NAVODNJAVANJA
ELEMENTI
NAVODNJAVANJA
TRENUTAK POČETKA
NAVODNJAVANJA
TURNUS
NAVODNJAVANJA
Mkv = maksimalni kapacitet tla za vodu
Kv = vodni kapacitet (PVK)
Lkt = lentokapilarna vlažnost
Tv = točka venuća (dvostruka vrijednost
higroskopne vlage)
Hy = higroskopna vlaga