Transcript EC vrijednost otopine gnojiva - Kmetijsko gozdarski zavod Ptuj

Gnojila v rastlinski pridelavi v
povezavi z namakalnim
sistemi
Dr.sc. David Gluhić
Veleučilište Rijeka, Poljoprivredni odjel Poreč
Agro Expert d.o.o., Funtana-Poreč
Gordana Veber dipl.ing.agr.
Jurana d.o.o., Maribor
KMETIJSKO GOZDARSKI ZAVOD, Ptuj 2014
Tehnološki aspekti u primjeni
tehnologije fertirigacije
1.
2.
3.
4.
5.
KVALITETA VODE
OSNOVNA SVOJSTVA TLA
KARAKTERISTIKE BILJKE
SUSTAV PRIMJENE
GNOJIVA
IZBOR GNOJIVA
Tehnološki aspekti fertirigacije
– KVALITETA VODE



SALINITET – sadržaj soli u vodi ili tlu smanjuje
raspoloživu količinu vode za biljku (smanjuje stres)
TOKSIČNOST SPECIFIČNIH IONA – ioni klora (Cl),
natrija (Na), bora (B) akumuliraju se u tlu i oštećuju biljke
SMANJENA VODOPROPUSNOST – zbog velike
količine soli u tlu, te slabog odnosa Na:Ca+Mg
Tehnološki aspekti fertirigacije
– SALINITET




VODOTOPIVE soli izazivaju najviše problema (kloridi,
sulfati, nitrati i sl.) – dolaze u tlo lošom kvalitetom vode
za natapnje
Kod visoke EVAPOTRANPIRACIJE (otvoreno
polje/vanjski nasadi) voda brzo isparava a soli se talože
u površinskom sloju tla (zoni razvoja korijena)
SALINITET u tlu raste primjenom veće količine
vodotopivih gnojiva (gnojiva sa visokom EC vrijednosti)
Salinitet u tlu je najmanji na početku natapanja (puno
vode) a raste do početka slijedećeg ciklusa natapanja
Tehnološki aspekti fertirigacije
– KRITERIJI KVALITETE VODE
FIZIČKI
KEMIJSKI
BIOLOŠKI
Tehnološki aspekti fertirigacije
– KRITERIJI KVALITETE VODE
 FIZIČKI
 Ukupno
otopljene soli
 Suspendirani nanos (talog)
 Temperatura
 Boja/Mutnoća
 Tvrdoća vode
Tehnološki aspekti fertirigacije
– KRITERIJI KVALITETE VODE
 KEMIJSKI
pH vrijednost vode
 Vrijednost adsorpcije natrija (Na) ili
SAR
 Vrste i koncentracije aniona i
kationa u vodi
 Količina mikroelemenata
 Pojava toksičnih iona i teških metala

Tehnološki aspekti fertirigacije
– KRITERIJI KVALITETE VODE
BIOLOŠKI
 Broj
koliformnih
organizama
 Broj patogenih klica
 Biološka potreba kisika
Tehnološki aspekti fertirigacije
– KRITERIJI KVALITETE VODE
Glavni uređaj za kontrolu kvalitete
vode i otopina gnojiva:
Dvije razine kontrole:



Laboratorijske kontrole – kontrolni centar
Kontrole kod poljoprivrednih proizvođača (proizvodnja)
pH/EC metar:




Kontrola tla
Kontrola vodene otopine
Gnojiva
Kontrola temperature
Kondicioniranje vode i vodenih
otopina gnojiva:
Dvije mogućnosti
kondicioniranja:




Promjena pH
vrijednosti
Promjena EC vrijednosti
Primjena baznih
kiselina (sumporna,
dušićna, fosforna) –
OPASNO!
Primjena gotovih
otopina za korekciju
Karakteristike tla:

Za ocijenu karakteristike tla za fertirigaciju
potrebno je provesti analize:

Kemijske analize tla (slično kao i vode)




pH vrijednost tla
EC vrijednost tla (tlo:voda 1:1 – saturirani uzorak tla;
tlo:voda 1:5 – kontrola EC vodene otopine tla)
Količina hraniva u tlu
Fizikalne analize tla

Vodozračni odnosi u tlu (koeficijent infiltracije vode u
tlo, kapacitet tla za vodu)
Izbor gnojiva za fertirigaciju:


KRUTA ili TEKUĆA
JEDNOKOMPONENTNA (jednostavna) ili
VIŠEKOMPONENTNA
Višekomponentna kompleksna
(kruta) gnojiva



Najčešće su u upotrebi višekomponentna
(kompleksna) vodotopiva gnojiva, tipa Polyfeed,
Yara Kristalon, Nutricomplex i sl.
U praškastom (jeftinija) ili kristalnom (skuplja) obliku
Pozitivno (+):


Lako čuvanje (vreće od 25 i 5 kg), “gotove” formulacije
(zeleni, crveni, žuti), “gotove” recepture
Negativno (-):



Fiksne formulacije (unaprijed definirani odnosni N:P:K;
1:1:1, 2:1:3 i sl.)
Mala količina mikroelemenata
Problem sa topivosti i EC vrijednostima otopine gnojiva
Višekomponentna kompleksna
(tekuća) gnojiva


Rijetko na tržištu
Pozitivno (+):



Lako doziranje
Bez problema sa topivosti
Negativno (-):


Fiksne formulacije (unaprijed
definirani odnosni N:P:K;
1:1:1, 2:1:3 i sl.)
Mala količina mikroelemenata
Jednokomponentna (jednostavna)
gnojiva za fertirigaciju
Fertirigacija – osnovni
parametri kvalitete gnojiva
Osnovni parametri kvalitete gnojiva:
 pH vrijednost otopine gnojiva
 EC vrijednost otopine gnojiva
 Vodotopivost gnojiva
Fertirigacija – pH vrijednost
otopine gnojiva
Parametar se izražava kao pH vrijednost otopine koncentracije 0,1 %.
Komponenta koja najjače utječe na pH vrijednost otopine je količine fosfora,
međutim modernizacijom tehnologije proizvodnje gnojiva, taj utjecaj je sve
manje izražen.
Gnojiva više cijene i više kvalitete sadrže različite aditive, koje smanjuju pH
vrijednost otopine bez obzira na količinu odnosno koncentraciju hranivih
elemenata.
Optimalne vrijednosti bile bi u rangu 4,5-5,5 (kiselo do blago kiselo), no stanje
na tržištu je vrlo raznoliko. Evo nekoliko primjera:



Formulacija 20:20:20 …… (Hydrofert pH 3,7, Ferticare pH 4,0, Nutrigold pH
4,3, Elite Verde pH 4,5;, Master pH 5,1, GreenPlant pH 6,0)
Formulacija 15:5:30………. (GreenPlant pH 3,0, Nutrigold 4,5, Elite Fuxia
(15:5:25) pH 4,74; Master pH 5,6; Ferticare pH 6,0)
Formulacija 19:6:6………….(Elite Blue (21:5:5) pH 4,75, Master pH 5,1;
PolyFeed pH 5,9)
Fertirigacija – pH vrijednost
otopine gnojiva
Zašto je bitno poznavati pH vrijednost
otopine?
Prije svega biljka preferira blago kisele
otopine, međutim potrebno je poznavati i
uvjete u tlu. Ukoliko je tlo kiselo, dodavanje
kisele otopine, pogoršati će uvjete, naročito
ishrane kalcijem i magnezijem. S druge
strane, na alkalnim tlima, bolji učinak
pokazuju “kisele” otopine.
Fertirigacija – EC vrijednost
otopine gnojiva
Parametar koji je usko vezan uz koncentraciju otopine, a izražava se
u više jedinica, ali je kao standard manje više prihvaćeno vrijednost u
decisimensima/m za otopinu od (dS/m):
1 g gnojiva/L vode pri 20 C
(iako neki proizvođači gnojiva navode i vrijednosti pri 18 C odnosno
25 C).
Za primjenu u praksi, bolja gnojiva imaju niže vrijednosti
elektroprovodljivosti.
Što se tiče utjecaja na biljke, gornja granica za većinu kultura je u
rangu od 1,1-1,7 (tikvica podnosi i do 3,1!!!) (biljke našeg
umjerenog klimata) dok primjerice pamuk podnosi i do 12,0 (zalijte li
naše bilje otopinom takve elektroprovodljivosti, uvneuti će za manje
od 30-tak minuta)
Kod kontrole EC vrijednosti vodene otopine gnojiva potrebno je
(VRLO VAŽNO) poznavati i EC vrijednost vode koja se koristit za
fertirigaciju.
Fertirigacija – EC vrijednost
otopine gnojiva
Evo nekoliko primjera:
 Formulacija 20:20:20………. (Elite Verde 0,51;
PolyFeed 0,98, Hakaphos Rojo 1,22, Kristalon
(18:18:18) EC 1,3)
 Formulacija 15:5:30…………. (Ferticare 0,94, Elite
Fuxia 1,20, Kristalon (13:5:26), 1,50 GreenPlant
1,55)
 Formulacija 19:6:6…………….(PolyFeed 1,1, Elite
Blue (21:5:5) 1,36 Kristalon1,70, Master 2,60)
Zašto je EC parametar toliko
važan?

Prosječna doza primjene vodotopivih gnojiva je 10
kg/1.000 m2/tjedan u 10 m3 vode (1 g/1 lit. vode)
Sredina vegetacije, gnojivo NPK 20:20:20
 Optimalni EC 2,0 (rajčica; 95% prinosa)
 Ako koristimo Kristalon 18.18:18 može se dodati do
1,53 grama/1 lit.  15,3 kg/tjedan
 Ako koristimo Elite verde 20:20:20 može se dodati
do 3,92 grama/1 lit  39,2 kg/tjedan
Fertirigacija – topivost gnojiva



I zadnji fizikalni parametar kvalitete vodotopivih
gnojiva a izražava količinu gnojiva (u gramima) koje
je moguće otopiti u 1 L vode pri 20 C ili neki
izražavaju u % jedinicama.
Iako bi se jednostavnim kemijskim računom moglo
izračunati i usko povezati ukupnu količinu hranjiva
sa parametrom topivosti u vodi (i zasićenju vodene
otopine i pojavi taloga) upravo zbog prije
spomenutih različitih aditiva u proizvodnji,
situacija je značajno drugačija.
Ovo je parametar koji bi gotovo trebao biti odlučujući
u izboru gnojiva (i stoga ga svi proizvođači i ne
navode) – važan za pripremu matične otopine.
Fertirigacija – topivost gnojiva






Za ovaj parametar navesti ću vrijednosti za
formulaciju NPK 20:20:20 za nekoliko različitih
proizvođača:
Elite Verde ………………………. 626 g/L vode
(definitivno br. 1; ali i cijenom “tuče” ostala gnojiva)
Master ……………………………. 550 g/L vode
PolyFeed…………………………. 400 g/L vode
Ferticare…………………………. 370 g/L vode
Nutrigold…………………....……. 370 g/L vode
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla

Primarno zaslanjivanje tla odvija se u
prirodnim uvjetima:



EVP > Oborina ...... Nema dovoljno vode za
ispiranje soli iz tla (zone korijena) i onda dolazi do
nagomilavanja soli u tlu. Isključivo u ARIDNIM
uvjetima klime
SEKUNDARNO ZASLANJIVANJE TLA
nastaje prvenstveno u intenzivnoj proizvodnji
kod upotrebe (loših) vodotopivih gnojiva.
Na koji način?
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla
NPK 20-20-20
Polyfeed
Kristalon
NPK 20-20-20
NPK 18-18-18
EC=0,98
EC=1,30
1 gram/1 lit.
Razlika: 1,30 – 0,98 = 0,32 dS/m
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla


Osjetljivost kultura na EC vrijednosti tla i vodene otopine gnojiva
(Mass i Hoffman (1977), Mass (1984))
TIKVICA (najotpornija, slično blitva i cikla):



100% prinosa..... EC tlo = 4,7..... EC voda = 3,1
90% prinosa....... EC tlo = 5,8..... EC voda = 3,8
75% prinosa....... EC tlo = 7,4..... EC voda = 4,9
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla


Osjetljivost kultura na EC vrijednosti tla i vodene otopine gnojiva
(Mass i Hoffman (1977), Mass (1984))
RAJČICA:



100% prinosa..... EC tlo = 2,5..... EC voda = 1,7
90% prinosa....... EC tlo = 3,5..... EC voda = 2,3
75% prinosa....... EC tlo = 5,0..... EC voda = 3,4
Prema kalkulaciji
proizvodnje rajčice u
plasteniku
(Savjetodavana služba u
HR) =
150 tona/ha
-25% = 37,5 tona !!!
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla

Osjetljivost kultura na EC vrijednosti tla i vodene otopine gnojiva
(Mass i Hoffman (1977), Mass (1984))

PAPRIKA:



100% prinosa..... EC tlo = 1,5..... EC voda = 1,0
90% prinosa....... EC tlo = 2,2..... EC voda = 1,5
75% prinosa....... EC tlo = 3,3..... EC voda = 2,2
Problem sekundarnog
zaslanjivanja tla

Osjetljivost kultura na EC vrijednosti tla i vodene otopine gnojiva
(Mass i Hoffman (1977), Mass (1984))

ZELENA SALATA:



100% prinosa..... EC tlo = 1,3..... EC voda = 0,9
90% prinosa....... EC tlo = 2,1..... EC voda = 1,4
75% prinosa....... EC tlo = 3,2..... EC voda = 2,1
Mikroelementi u fertirigaciji


Vrlo je važno dodavanje mikroelemenata u
intenzivnoj proizvodnji povrća.
Mikroelementi u vodotopivim gnojivima NISU
DOVOLJNI
Mikroelementi u vodotopivim
gnojivima


Šminka ili korist?
Prosječna količina mikroelemenata u vodotopivm gnojvima je vrlo
mala.
 Gnojivo Hydrofert 20:20:20 sadrži:
 Bor (B) .... 0,01% ili u 10 kg  1 gram/10 kg (tjedno)
 Željezo (Fe).... 0,02% ili u 10 kg  2 grama/10 kg

Gnojivo na bazi mikroelemenata:
Coctail Jade (4% Fe EDDHA helat)

Doza primjene: 3 kg/ha 1x mjesečno korz sustav
fertirigacije
Ukupno
dodana količina Fe/mjesečno = 12 grama
Zašto su mikroelementi važni?

Zelena salata:
Zašto su mikroelementi važni?

Rajčica:
Zašto su mikroelementi važni?

Cvjetača:
Ostali tehnološki aspekti
fertirigacije – MIKORIZA


Mikoriza je prema
najjednostavnijem
tumačenju simbioza
između gljiva i
korijenja biljaka.
Prednost: gljiva
prodire bolje u tlo,
razvija veći korijen
(do 100x) i povećava
se snaga usisavanja
hraniva iz tla
Zašto je mikoriza važna?





micelij predstavlja produžetak primarnog
korijena.
gljive snabdjevaju biljku fosforom i drugim
mineralima koje selektivno upijaju iz tla te
povećavaju površinu za uzimanje vode.
Gljive isto tako, luče hormone rasta koji potiču rast i
grananje korijena
prodiranje hifa i u najsitnije pore tla te
osiguravanje mnogo veće površine absorpcije
mikorizne gljive sa sposobnošću transformacije
i mobilizacije hranjivih tvari.
Biostimulatori




Biostimulatori su preparati na bazi aminokiselina.
Glavna uloga aminokiseline jest izgradnja proteina
Od brojnih aminokiselina, koje postoje u prirodi,
samo dvadesetak aminokiselina nalaze se u
staničnim proteinima
Ni jedan biološki proces ne može se dovršiti bez
sudjelovanja aminokiselina, njihovih sastavnica ili
derivata.
Čemu služe aminokiseline?






Sve aminokiseline nemaju jednaku važnost u biološkom
ciklusu biljke, a prisutne su u biljci u različitim odnosima.
U malim koncentracijama biljci su prijeko potrebni lizin, triptofan
ili metionin
Prolin sudjeluje u vodenom balansu biljke, pojačava staničnu
stijenku što čini biljke otpornije na nepovoljne vremenske prilike
Glicin je prijeko potreban za formiranje biljnih tkiva i jedna je od
prvih sastavnica u sintezi klorofila, a uz to pruža obranu od
kloroze
Lizin i arginin važni su jer stimuliraju fotosintezu i usporavaju
proces starenja
AMINOGRAM – prikazuje sastav pojedinog preparata
biostimulatora
Učinak biostimulatora

Kod svih stresnih uvjeta:






Niska temperatura
Visoka temperatura
Suša
Slab rast i razvoj
Napad bolesti i štetnika
Potiče rast i razvoj korijena
UPOTREBA BIOSTIMULATORA JE POSTALA
OBAVEZNA MJERA U INTENZIVNOJ PROIZVODNJI
POVRĆA – U PLASTENICIMA ALI I NA OTVORENOM
PROSTORU
UPOTREBA BIOSTIMULATORA JAMČI MAXIMALNI
UČINAK U PROIZVODNJI POVRĆA
Više podataka o gnojidbi na:
www.gnojidba.info
Dr.sc. DAVID GLUHIĆ
Poljoprivredni odjel Poreč
Veleučilište Rijeka