Galaksije i razvoj svemira
Download
Report
Transcript Galaksije i razvoj svemira
GALAKSIJE
Nastale su iz magličaste tvorbe velike
mase u kovitlanju.
Plin se postupno ugradio u zvijezde ,a
one su nastavile kružiti oko najgušćeg
središta .
Zvijezde su nastale gravitacijskim
stiskanjem početne maglice .
Galaksije se dijele na spiralne, eliptične,
lećaste i nepravilne galaktike.
Mliječna staza
Još se naziva Kumova slama, Rimska cesta, Slamotres …
Toj galaksiji pripada naš Sunčev sustav.
Prvi ju je primijetio Galileo kao trag sastavljen od velikog broja zvijezda.
U Mliječnoj stazi nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda u promjeru je
od oko 100 000 svjetlosnih godina.
Mliječna staza
Galaksija spiralnog oblika-više od 100
milijardi zvijezda.
Unutar nje se nalazi i Sunčev sustav
Spiralne galaktike se brže vrte oko osi pa
su spljoštene kao tanjur.
Spiralna galaktika NGC 5194
U eliptičkim se galaksijama zvijezde
gibaju u svim smjerovima naokolo
središta.
Messier87
(M87 ili NGC 4486)
Lećaste galaktike prijelazni stupanj
između spiralnih i eliptičnih
Messier 102 (NGC5866)
Nepravilna
galaktika
M82 ili NGC 3034
Veliki Magellanov
oblak
Plin koji se postupno
ugradio u zvijezde vraća
se u prostor obogaćen
proizvodima nastalim u
zvijezdi ( zvjezdani vjetar ).
U zvijezdi atomske jezgre
vodika i helija fuzionirane
su u sve druge teže
elemente.
Prah i plin lebde u prostoru
i od njih nastaju nove
zvijezde i planeti.
Neke galaksije mogu se
obnavljati iznutra.
Messier 87 Divovski plinoviti mlaz
koji izvire iz središta.
Galaksije su sjedinjene u skupove
galaksija.
Skupovi galaksija međusobno se
udaljavaju bez obzira u kojem se smjeru
nalaze.
Udaljenije galaksije se brže razmiču.
Da se galaksije razmiču dokazuje se
Dopplerovim učinkom.
Spektralne linije galaksija se pomiču prema
crvenom.
Najdalje u svemiru se vide kvazari vide se
na udaljenostima većim od 10 milijardi
godina svjetlosti.
Dopplerov učinak
Hubbleov zakon:
v = Hr
Hubbleov zakon širenja svemira
Na temelju ovog zakona mjere se
udaljenosti galaksija.
v=H·r
v- brzina udaljavanja galaksije
H- konstanta (H= 75 km·s / M pc )
r- udaljenost galaksije
Širenje svemira - Hubbleov zakon
relativno udaljavanje galaktika
Hubbleov zakon
v = Hr
širenje svemira = razmicanje prostora
Određivanje Hubbleovog parametra
(konstante)
Galaksijama na poznatoj
udaljenosti(d) izmjeri se
crveni pomak z
( z = λ – λ0 / λ0 ).
Iz z = v / c i v = H0· d
slijedi : z ·c = H0 ·d .
H0 = z ·c / d.
Rezultat :
H0=( 72 ± 5 ) km·s-1(Mpc)-1
Udaljenost jednako prošlost
Sa Sunca svijetlost putuje 500 sekundi
stoga mi trenutno vidimo ono što se
dogodilo prije 500 sekundi.
Zvijezde koje gledamo u ovome trenutku
nisu takve kakve ih vidimo već vidimo
svijetlost koja je stara nekoliko godina.
Promatrajući sve dalje krajeve gledamo
sve dalje u prošlost.
Neke galaksije djeluju kao leće koje od još
udaljenijeg predmeta stvaraju sliku.
Takve prirodne gravitacijske leće nisu savršene
stoga su slike izvitoperene.
Preslikani izvor obično je dva puta dalje od leće.
Albert Einstein je predvidio da tijela velike mase
mogu djelovati kao leće.
Veliki prasak
Današnje širenje svemira znači da je
svemir nekada mora biti manji.
Sva tijela su morala nekad biti zajedno u
nekoj gustoj kaši.
Ta je tvar pod jako velikim pritiskom i
temperaturom razletjela se,što danas
ima za posljedicu razmicanje galaksija.
Ta pojava se naziva Veliki prasak.
Znanstvenici gledanjem daleko u svemir
pokušavaju vidjeti događaje iz davnog
vremena.
Jedini vjesnik vrućeg svemira , nakon
Velikog praska , jesu vrlo kratki
radiovalovi odnosno zračenje koje se
naziva pozadinsko zračenje jer pristiže
sa svih strana.
Razvoj svemira
12-14109 god.
109 god.
300103
god.
3 min
10-5 s
10-10 s
10-34
s
10-43 s
1032 K
1027 K
1015 K
1010 K
109 K
6000 K
18 K
3K
Razmotri :
1. Kojeg je oblika Galaksija?
2. Koji oblici galaksija postoje?
3. Gdje smo smješteni u Galaksiji?
4. Gdje u galaksiji nastaju zvijezde? Pogledaj raspored
tamne tvari!
5. Čime se odlikuju radio-galaksije?
6. Koji postupak mjerenja udaljenosti poznaješ?
7. Razmotri,dade li se gravitacijska optika iskoristiti da bi se
ustanovilo stanje tijela na rubu svemira?
Izradio : Matej Masjar ,šk.g. 2011./2012.
Dodatak : Veliki prasak
Veliki prasak
Kugla: praatomom ili kozmičkim jajetom
nakon eksplozije nastala materija (koju zovemo
svemirska kaša): sastojala od čestica
(protona, neutrona, elektrona i fotona svjetlosti)
i antičestica
Nakon jedne minute stvoreni
su uvjeti za za spajanje
protona i neutrona u jezgre
prvih atoma. Nakon milijun
godina nastali su prvi atomi H
i He; a prvi atomi, zahvaljujući
gravitaciji, okupljali su
slobodne čestice i oblikovali
kuglasta tijela.
t < 10-43 s , ( T > 1032 K ) – nedostupni početak
(Planckovo vrijeme )
Ima se čestice , antičestice i fotone ( zračenje) . Čestice i
antičestice nastaju iz fotona , a anihilacijom ponovno stvaraju
fotone .
Masa čestica je razmjerna temperaturi svemira : m ~ T .
E = 2mc2
m
h
2 cC
T
E h
c
T = C
E
hc
T
2 mc
2
C
- Masa najteže čestice pri temperaturi T
hc
C
T
Temperatura svemira
European Laboratory for Particle
Physics
29
Širenje svemira prati sniženje njegove
temperature .
Iz fotona stvaraju se
čestice i aničestice sve
manje mase .
T = 1015 K -> 1010 K
mogli su postojati kvarkovi
T = 1010 K -> 109 K
iz kvarkova su nastali
protoni i neutroni
t = 3 min od Velikog praska : T = 109 K
fuzijom protona i neutrona nastaju lake
jezgre ( H , He , Li )
Nakon t = 3 ·105 god.
T = 3000 K - 4000 K formirali su se atomi .
Svemir postaje proziran
za fotone jer atomi
mogu apsorbirati samo
određene fotone .
Mikrovalno pozadinsko zračenje
-1965.g. Arno Penzias i Robert Wilson
registrirali da iz svih smjerova svemira
dolaze mikro valovi . Registrirano
zračenje je bilo valne duljine 7,35 cm
što bi po Wienovom zakonu
odgovaralo zračenju crnog tijela
temperature oko 3 K.
-Zračenje je nastalo kad su u ranom
svemiru , 300 000 godina poslije
Velikog praska , kad je temperatura
pala na oko 3000 K i nastajali su
atomi ( H , He) , a svemir postao
„proziran“. Kako se svemir širi
zračenje gubi na energiji , smanjuje mu
se frekvencija , a povećava valna
duljina.
Satelit COBE lansiran 1989.g. izmjerio je termalni spektar mikrovalnog zračenja s
maksimumom na ≈ 1 mm , a tom odgovara temperatura T =( 2,735 ± 0,006 ) K.
Smanjenje energije fotona –
posljedica kozmološkog crvenog
pomaka
Kozmološki crveni pomak , z , definiran je kao :
z= λ – λ0 / λ0
λ0 – valna duljina emitiranog fotona , a λ valna duljina
opaženog fotona .
Vrijedi : c = λ·ν , E = h·ν
Slijedi :
Za male vrijednost crvenog pomaka : z = v/c = H·d / c
t ~ 109 god. -> formiraju se galaksije -> gravitacijskim
sažimanjem nastaju zvijezde .
U unutrašnjosti zvijezda fuzijom se stvaraju teže jezgre
( do željeza ) .
Eksplozijama supernovih nastaju i teži elementi .
….
Formiraju se molekule i počinju kemijski procesi
t ~ 13,7· 109 god -> pojava ljudi
Starost svemira : T0 = 1 / H ≈13,6·109 god.
vr = H· r T0 = 1/ H = r/ vr
Razdvajanje temeljnih sila
10-43 s, 1032 K, 1019 GeV – odvajanje gravitacijske sile
X – sila
X – bozoni, Y - bozoni
1028 K, 1015 GeV – odvajaje jake sile od elektroslabe
“Inflacija” svemira
1015 K, 100 GeV – razdvajanje elektromagnetske sile od slabe
Narušavanje simetrije materije i antimaterije