GALAKSIJE

 Nastale su iz magličaste tvorbe velike mase u kovitlanju.

 Plin se postupno ugradio u zvijezde ,a one su nastavile kružiti oko najgušćeg središta .  Zvijezde su nastale gravitacijskim stiskanjem početne maglice .  Galaksije se dijele na spiralne, eliptične, lećaste i nepravilne galaktike.

Mliječna staza

Još se naziva Kumova slama, Rimska cesta, Slamotres … Toj galaksiji pripada naš Sunčevi sustav.

Prvi ju je primijetio Galileo kao trag sastavljen od velikog broja zvijezda.

U Mliječnoj stazi nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda u promjeru je od oko 100 000 svjetlosnih godina.

Mliječna staza

Galaksija spiralnog oblika više od 100 milijardi zvijezda.

Unutar nje se nalazi i Sunčev sustav

Spiralne galaktike se brže vrte oko osi pa su spljoštene kao tanjur.

Spiralna galaktika NGC 5194

 U eliptičkim se galaksijama zvijezde gibaju u svim smjerovima naokolo središta.

Messier87 (M87 ili NGC 4486)

Lećaste galaktike prijelazni stupanj između spiralnih i eliptičnih

Messier 102 (NGC5866)

Nepravilna galaktika

M82 ili NGC 3034 Veliki Magellanov oblak

 Plin koji se postupno ugradio u zvijezde vraća se u prostor obogaćen proizvodima nastalim u zvijezdi ( zvjezdani vjetar ).

 U zvijezdi atomske jezgre vodika i helija fuzionirane su u sve druge teže elemente.

 Prah i plin lebde u prostoru i od njih nastaju nove zvijezde i planeti.

 Neke galaksije mogu se obnavljati iznutra. Messier 87 Divovski plinoviti mlaz koji izvire iz središta.

     Galaksije su sjedinjene u skupove galaksija.

Skupovi galaksija međusobno se udaljavaju bez obzira u kojem se smjeru nalaze.

Udaljenije galaksije se brže razmiču.

Da se galaksije razmiču dokazuje se Dopplerovim učinkom.

Spektralne linije galaksija se pomiču prema crvenom.

 Najdalje u svemiru se vide na udaljenostima većim od 10 milijardi godina svjetlosti.

kvazari vide se

Dopplerov učinak

Hubbleov zakon:

v = Hr

Hubbleov zakon širenja svemira

 Na temelju ovog zakona mjere se udaljenosti galaksija.

v = H · r

 v- brzina udaljavanja galaksije  H konstanta (H= 75 km·s / M pc )  r- udaljenost galaksije

Udaljenost jednako prošlost

 Sa Sunca svijetlost putuje 500 sekundi stoga mi trenutno vidimo ono što se dogodilo prije 500 sekundi.

 Zvijezde koje gledamo u ovome trenutku nisu takve kakve ih vidimo već vidimo svijetlost koja je stara nekoliko godina.

 Promatrajući sve dalje krajeve gledamo sve dalje u prošlost.

 Neke galaksije djeluju kao leće koje od još udaljenijeg predmeta stvaraju sliku.

 Takve prirodne gravitacijske leće nisu savršene stoga su slike izvitoperene.

 Preslikani izvor obično je dva puta dalje od leće.

 Albert Einstein je predvidio da tijela velike mase mogu djelovati kao leće.

Veliki prasak

 Današnje širenje svemira znači da je svemir nekada mora biti manji.

 Sva tijela su morala nekad biti zajedno u nekoj gustoj kaši.

 Ta je tvar pod jako velikim pritiskom i temperaturom razletjela se,što danas ima za posljedicu razmicanje galaksija.

 Ta pojava se naziva Veliki prasak.

 Znanstvenici gledanjem daleko u svemir pokušavaju vidjeti događaje iz davnog vremena.

 Jedini vjesnik vrućeg svemira , nakon Velikog praska , jesu vrlo kratki radiovalovi odnosno zračenje koje se naziva pozadinsko zračenje jer pristiže sa svih strana.

Razvoj svemira

10 -43 s 10 -34 s 10 -10 s 10 -5 s 3 min 300  10 3 god.

10 9 god.

10 32 K 10 27 K 10 15 K 10 10 K 10 9 K 6000 K 18 K 12-14  10 9 god.

3 K

 Razmotri :          1. Kojeg je oblika Galaksija?

2. Koji oblici galaksija postoje?

3. Gdje smo smješteni u Galaksiji?

4. Gdje u galaksiji nastaju zvijezde? Pogledaj raspored tamne tvari!

5. Čime se odlikuju radio-galaksije?

6. Koji postupak mjerenja udaljenosti poznaješ?

7. Razmotri,dade li se gravitacijska optika iskoristiti da bi se ustanovilo stanje tijela na rubu svemira?

Izradio : Matej Masjar , 3.b , šk.g. 2011./2012.

Dodatak : Veliki prasak

Veliki prasak

Kugla: praatomom ili kozmičkim jajetom nakon eksplozije nastala materija (koju zovemo svemirska kaša): sastojala od čestica (protona, neutrona, elektrona i fotona svjetlosti) i antičestica Nakon jedne minute stvoreni su uvjeti za za spajanje protona i neutrona u jezgre prvih atoma. Nakon milijun godina nastali su prvi atomi H i He; a prvi atomi, zahvaljujući gravitaciji, okupljali su slobodne čestice i oblikovali kuglasta tijela.

t < 10 -43 s , ( T > 10 32 (Planckovo vrijeme ) K ) – nedostupni početak Ima se čestice , antičestice i fotone ( zračenje) . Čestice i antičestice nastaju iz fotona , a anihilacijom ponovno stvaraju fotone .

Masa čestica je razmjerna temperaturi svemira : m ~ T .

E



=

2

mc 2 E

 

h c

 

T = C E

 

hc T C

2

mc

2 

hc T C m



h

2

cC T

Masa najteže čestice pri temperaturi

T

Temperatura svemira

European Laboratory for Particle Physics 26

Širenje svemira prati sniženje njegove temperature .

 Iz fotona stvaraju se čestice i aničestice sve manje mase .  T = 10 15 K -> 10 10 K  mogli su postojati kvarkovi  T = 10 10 K -> 10 9 K  iz kvarkova su nastali protoni i neutroni

t = 3 min od Velikog praska : T = 10

9

K



fuzijom protona i neutrona nastaju lake jezgre ( H , He , Li )

  Nakon t = 3 ·10 5 god. T = 3000 K - 4000 K formirali su se atomi .  Svemir postaje proziran za fotone jer atomi mogu apsorbirati samo određene fotone .

t ~ 10 9 god. -> formiraju se galaksije -> gravitacijskim sažimanjem nastaju zvijezde . U unutrašnjosti zvijezda fuzijom se stvaraju teže jezgre ( do željeza ) . Eksplozijama supernovih nastaju i teži elementi .

….

Formiraju se molekule i počinju kemijski procesi t ~ 13,7· 10 9 god -> pojava ljudi

Razdvajanje temeljnih sila 10 -43 s, 10 32 K, 10 19 GeV

–

odvajanje gravitacijske sile X

–

sila

X –

bozoni,

Y -

bozoni 10 28 K, 10 15 GeV

–

odvajaje jake sile od elektroslabe “Inflacija” svemira 10 15 K, 100 GeV

–

razdvajanje elektromagnetske sile od slabe Narušavanje simetrije materije i antimaterije