Transcript Slide 1

Doc. dr Angelina Njeguš
Poslovanje u digitalnoj ekonomiji
Doc. dr Angelina Njeguš





Pritisci na poslovanje organizacije
Poslovanje u digitalnoj ekonomiji
Šta sve nudi Internet
World Wide Web
Web tehnologije
“Pritisci” na poslovanje organizacije
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Poslovno okruženje je kombinacija socijalnih, pravnih, ekonomskih, fizičkih
i političkih faktora koji utiču na aktivnosti poslovanja.
•
Značajne promene u bilo kojim od ovih faktora dovodi do stvaranja
poslovnog “pritiska” na organizaciju.
•
Postoje tri tipa poslovnog pritiska sa kojima se organizacija suočava i to
pritisci tržišta, tehnologije i društva:
Tržišni pritisak:
• Globalna ekonomija i jaka konkurencija
• Promena prirode radne snage
• Moćni klijenti.
Tehnološki pritisak:
• Tehnološke inovacije i zastarelost
• Suviše informacija.
Socijalni pritisak:
•
•
•
•
Regulacija (Statuti, uređenje, propisi) Vlade
Trošenje na socijalne programe
Zaštita od terorističkih napada
Etnička pitanja.
Poslovanje u digitalnoj ekonomiji
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Turizam čini najveći deo svetske industrije i nastavlja intenzivno da se širi.
•
Prema istraživanju Svetskog Saveta za putovanja i turizam (World Travel and
Tourism Council – WTTC) turizam doprinosi 10% globalnom GDP i zapošljava oko 200
miliona ljudi.
•
Turizam i IT (Information Technologies) obezbeđuju moćne alate za ekonomski rast,
strategijske mogućnosti, razvoj jednakosti širom sveta i dr.
•
IT podstiče globalizaciju i geografsku i operativnu ekspanziju turizma.
•
IT uopšte povećava sposobnost organizacije da upravlja sopstvenim resursima,
povećava produktivnost, razvija partnerstvo sa svojim klijentima, dobavljačima,
javnim organizacijama, interesnim grupama itd, jednom rečju stakeholders-ima.
•
IT omogućava organizacijama da koordiniraju svoje aktivnosti regionalno, nacionalno
i globalno i da se geografski rašire.
•
IT podstiče razvoj i održava kokurentnu prednost organizacije.
•
Konstante inovacije u hardveru, softveru, mrežnom računarstvu omogućavaju
dinamičkim organizacijama da efikasno i efektivno odgovaraju na zahteve svojih
stakeholders-a i na taj način sebi obezbeđuju dugoročniji prosperitet.
Poslovanje u digitalnoj ekonomiji
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Digitalna ekonomija je ekonomija zasnovana na digitalnim tehnologijama uključujući
komunikacione mreže (Internet, Intranet i extranet), računare, softvere i drugu
tehnologiju.
•
Na Zapadu u poslednjih nekoliko godina popularno je koristiti termine koji počinju sa
slovom e (electronic – elektronsko), a koje podrazumevaju različite nove tehnike i
tehnologije poslovanja na Internetu.
•
E-poslovanje (engl. e-business) podrazumeva elektronsko upravljanje poslovnim
funkcijama (npr., kupovina i prodaja roba i usluga, opsluživanje klijenata, saradnja sa
poslovnim partnerima).
•
Tendencije e-poslovanja su pre svega povećana brzina promene u poslovanju,
smanjenje značaja udaljenosti kao parametra u poslovanju, smanjenje vremenskih
disproporcija, veština upravljanja, značajne promene odnosa od prodavca ka kupcu,
globalizacija tržišta, otvorenost sistema, interdisciplinarnost, zaštita intelektualne
svojine itd.
•
Infrastruktura za e-business je tzv. mrežno računarstvo (engl. Network Computing),
koji povezuje računare i druge elektronske uređaje putem telekomunikacionih mreža.
Ovi računari mogu biti povezani na globalno mrežno okruženje, poznato kao Internet,
ili povezani lokalno unutar organizacije, tzv. Intranet. Mnoge kompanije povezuju
svoj Intranet sa nekim od poslovnih partnera putem mreže koja se zove Extranet.
Savremeni menadžer
Doc. dr Angelina Njeguš
• Moderno poslovno okruženje zahteva i novi tip menadžera koji
kombinuje menadžerske veštine sa ekspertizom u oblasti IT-a.
Takav menadžer treba da:
– definiše strategiju IS bilo za radnu grupu, odeljenje ili kompaniju;
– identifikuje potencijalnu potrebu za IS kako bi poboljšao performanse
kompanije;
– izabere i nabavi novi IS od odgovarajućih vendora;
– nadgleda razvoj i implementaciju novih sistema;
– upravlja IS kako bi se obezbedila efektivnost u pružanju kvalitetne
informacije krajnjim korisnicima.
Šta sve nudi Internet?
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Internet je globalna mreža računara/računarskih mreža koji komuniciraju
i razmenjuju podatke putem TCP/IP protokola obezbeđujući nekoliko
usluga tzv. Web servisa.
– Protokoli su pravila i tehničke procedure koje upravljaju komunikacijom i
saradnjom umreženih računara.
– TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) protokol omogućava
komunikaciju između računara na kojima su instalirani različiti operativni
sistemi.
•
Servisi Interneta se mogu grupisati:
–
–
–
–
–
Osnovni servisi (e-mail, FTP, Telnet i dr.)
Javni servisi (News, IRC, WWW i dr.)
Servisi za pretraživanje (Searchalot, Google, AOL-Netfind, WAIS i dr.)
Sigurnosni servisi (PGP(Pretty Good Privacy), SSH (Secure Shell) i dr.)
Sistemski servisi (Ping, X-windows i dr.)
World Wide Web - WWW
Doc. dr Angelina Njeguš
•
World Wide Web ili kraće Web je termin koji se koristi da opiše međupovezanu
kolekciju hipertekstualnih dokumenata i multimedijalnog sadržaja dostupnih na
Internetu.
•
Pomoću teksta, grafike, multimedije i povezanih datoteka, WWW formira džinovsku
mrežu lako dostupnih podataka.
•
Web omogućava da “skočite” sa strane na stranu na Web mreži.
•
Web strane se čuvaju na Web serverima koji predstavlja računar povezan na Internet
i u stanju je da ispunjava zahteve koji mu se upute na posebnom jeziku
komunikacije, po imenu HTTP (HyperText Transfer Protocol).
Komunikacija klijenta i Web servera
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Kada korisnik želi da pogleda Web stranicu, softver mora prvo da
konsultuje DNS (Domain Name System) koji pretvara niz karaktera u
Internet adresu.
•
Browser otvara TCP vezu ka server mašini i šalje zahtev za stranicom.
•
Transfer Web stranice zahteva akcije na nekoliko različitih nivoa
istovremeno:
– IP: Na Internet nivou, paketi se primaju i prenose onda kada se zahteva Web
stranica. Jedini relevantni faktor je Internet adresa u paketima.
– TCP: TCP softver uzima jedinicu podataka i prebacuje je preko Interneta kao
seriju paketa.
– HTTP: analizira sadržaj zahteva, razume format i značenje ovih zahteva i na
osnovu toga traži odgovarajuću Web stranicu. Zatim se vrši transfer Web
stranice.
– HTML: jezik u kome se definišu Web stranice (kako slika na ekranu treba da
izgleda).
Struktura Web prezentacije
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Kolekcija međusobno povezanih Web strana se naziva Web sajtom.
•
Svaka Web strana, uključujući Home Page ima jedinstvenu adresu koja se zove
“univerzalni resurs lokator” (Universal Resource Locator – URL).
•
URL daje tip usluge koja se koristi i putanju do fajla koji se traži. Opšti format adrese
je tip://host.domen/putanja/ime_fajla.
•
Prvi deo URL (http) odgovara određenom protokolu koji se koristi. Drugi deo
odgovara domain name ili DNS adresi, koja se prevodi u numeričku IP adresu kada
se da zahtev za prenosom podataka. Informacija desno od domain name-a
(/tutorial/default.html) je staza do izvora i uključuje naziv i tip fajla koji se želi
prikazati ili preuzeti.
Korišćenje klijent tehnologija
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Da bi pristupili informacijama na Webu možete koristiti Web browser-e, Internet
protokole i newsgroup-e.
– Web browseri omogućavaju pretragu Interneta, slanje i primanje e-mail
poruka, prikazivanje Internet sadržaja i dr. Mogu se koristiti dva metoda za
pristup informacijama na Webu i to search engines ili portali:
• Search engines – alati za pronalaženje specifičnih informacija na Webu.
• Portal – je Web sajt koji nudi širok niz resursa i servisa, kao što su email
messages, forumi, vesti, chat-ovanje, search i online sajtovi za kupovinu.
Korišćenje portala je lakše od search engine-a zato što su informacije
sortirane i unapred uređene (popularni portali su MSN, Yahoo, AOL i drugi
primeri kao što su portali zabave, portali investicija, sportski portali itd.)
– Newsreaders
grupama.
omogućavaju
pristup
i
pridruživanje
online
diskusionim
– Postoji mnogo Internet protokola, kao što su HTTP, HTTPS (Secure), FTP,
NNTP (Network News Transfer Protocol), SMTP i dr., koji omogućavaju
komunikaciju sa drugim računarima povezanih na Internet.
Internet protokoli
Doc. dr Angelina Njeguš
•
•
Mogu se koristiti različiti protokoli za
komunikaciju na Internetu.
Opšti Internet protokoli koji omogućavaju
pristup Internetu su:
– HTTP je konvencija za slanje poruka od
servera do klijenta korišćenjem TCP/IP.
– HTTPS omogućava bezbednu Web server
konekciju korišćenjem Secure Sockets
Layer (SSL). SSL je šifrovana tehnologija
koja omogućava bezbednu vezu između
servera i klijenta. URL za Web stranice koje
zahtevaju SSL konekciju počinju sa
https://.
– SMTP omogućava slanje emailova putem
Interneta.
– NNTP (Net News) omogućava slanje,
distribuiranje i prihvatanje poruka na
Internetu i intranet newsgroup-e.
– HTML je standardni jezik za kreiranje i
formatiranje Web stranica. HTML pokazuje
kako će se tekst pokazati u Web browseru.
– DHTML se odnosi na HTML dodatke koje
podržavaju
animaciju
i
omogućavaju
pravljenje interaktivne Web strane.
Arhitektura Interneta - 1
Doc. dr Angelina Njeguš
Korisnički PC (engl. User PC) –
Multimedijalni PC opremljen tako da
može da šalje i prima različite audio
i video podatke.
Neke od komponenti su:
1. Zvučna kartica/Mikrofon/Zvučnici,
MIDI. Poznati proizvođači istih su:
Creative Labs/SoundBlaster.
2. Video/Grafika za 3D grafiku, video,
playback. Poznati proizvođači:
Matrox, Diamond Multimedia.
3. Video kamera: Connectix i dr.
Arhitektura Interneta - 2
Doc. dr Angelina Njeguš
Korisnička komunikaciona
oprema – komunikaciona oprema
koja je locirana na korisničkoj ili
korporacijskoj lokaciji.
1. Telefonska linija – Analogni
Modem. Proizvođači:
Rockwell, US Robotics i dr.
2. Telefonska linija – ISDN
3. Telefonska linija – DSL
4. Kablovski modem
5. Električne linije
6. Satelitske veze
7. LAN
8. Ruteri. Proizvođači: Cisco,
Ascent, Bay Networks i dr.
9. Firewalls (zaštitni zidovi)
Mnoge korporacije svojim
zaposlenima takođe obezbeđuju
korisničke usluge, kao što su DNS,
Email, Usenet i dr.
Arhitektura Interneta - 3
Doc. dr Angelina Njeguš
Povezuje korisničku lokaciju sa
provajderom (ISP).
•
•
•
•
Komunikaciona linija – RBOCS
Kablovska
Satelitska – DirecPC
Power line – Digital PowerLine by
Nortel.Bežična veza
Proizvođači opreme: Nortel,
Lucent, Newbridge, Siemens.
Arhitektura Interneta - 4
Doc. dr Angelina Njeguš
ISP POP – Gornja ivica mreže
provajdera, gde se prihvataju veze od
korisnika i vrši autentifikacija.
1.
Remote ports: Ascent, Cisco i dr.
Korisničke usluge – usluge koje koristi
većina korisnika pristupajući Internetu.
1.
2.
3.
4.
Domain Name Server
Email Host
Usenet Newgroups
Specijalne usluge kao što su
Telnet, FTP i dr.
Ovi serveri zahtevaju brze interfejse i
ogromna i brza skladišta.
Arhitektura Interneta - 5
Doc. dr Angelina Njeguš
Kičmeni stub provajdera (ISP) Kičmeni stup provajdera međusobno
povezuje POP ISP i ISP sa drugim ISP i
spoljnim sadržajima.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Veliki kapaciteti opticaja (engl.
Large capacity circuits)
Provajderi kičme
Ruteri
ATM Switches
Sonet/SDH Switches
Gigaswitch
Network Access Points - NAP
Online sadržaj – host sajtovi sa kojim
je korisnik u vezi
1.
2.
Web Server platforme
Serveri zahtevaju brze interfejse
i ogromna i brza skladišta
Arhitektura Interneta - 6
Doc. dr Angelina Njeguš
Poreklo online sadržaja – Originalni
»real-world« izvori online informacija.
1.
2.
3.
4.
5.
Postojeće elektronske informacije
dobijene iz nasleđenih sistema
Tradicionalni odštampani izvori koji su
skenirani i konvertovani u elektronski
format
Mnogi tipovi audio i video programa se
emituju putem Interneta
Internet telefonija
Drugi interesantni uređaji koji su
kontektovani na Internet
Intranet i extranet
Doc. dr Angelina Njeguš
• Intranet
predstavlja
lokalnu
mrežu,
najčešće unutar jedne kompanije, koja
korišćenjem
Internet
tehnologija
omogućava zaposlenima da međusobno
komuniciraju, koriste dokumentaciju i
arhivu ili razvijaju aplikacije.
• Kada kompanija želi da deli svoje poslovne
informacije
za
svojim
dobavljačima,
klijentima i drugim partnerima onda im ona
dozvoljava
ograničeni
pristup
svom
Intranetu.
• Intranet koji je parcijalno dostupan
autorizovanim korisnicima putem Interneta
ili drugim sredstvima naziva se Extranet.
• Postavljanjem extraneta kroz Internet je
mnogo
lakše
i
ekonomičnije
nego
postavljanje iznajmljenog komunikacionog
linka između dve kompanije.
• Međutim, extranet je manje bezbedan neko
privatni Intranet zato što dozvoljava mogući
pristup neautorizovanim korisnicima.
Pregled Web tehnologija
Doc. dr Angelina Njeguš
Osnovna obeležja HTML-a
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Snaga World Wide Web-a leži u dvema skraćenicama: HTTP i HTML.
–
–
HTTP (engl. HyperText Transfer Protocol) je jednostavan protokol komunikacije koji služi za
prenos informacija između dva računara. Nastao je radi obezbeđivanja načina objavljivanja i
prihvatanja HTML hipertekstualnih stranica. HTTP je protokol tipa “zahtev/odgovor” između
klijenta i servera. Klijent koji daje HTTP zahtev kao što su Web browseri i server koji odgovara
na njegove zahteve, a na kome se nalaze HTML fajlovi.
HTML (engl. HyperText Markup Language) - relativno jednostavan jezik za opis stranice
baziran na daleko kompleksnijem SGML-u (engl. Standard Generalized Markup Language),
koji je u vreme stvaranja HTML-a bio u širokoj upotrebi.
•
HTML jeste kompjuterski jezik, ali se njime ne kreiraju nikakvi programi, nego se radi
o pisanom nizu naredbi za već napravljen program koji će obaviti te radnje za koje je
predviđen i napravljen, a koje mu se naređuju HTML jezikom. Ti programi su tzv.
browseri ili čitači kao što su Netscape Navigator, Itnernet Explorer, Opera, Mosaic i sl.
•
Na šta se odnosi izraz HyperText Markup Language?
–
–
•
Hipertekst znači tekst koji sadrži veze (linkove) ka drugim tekstovima, tj. tekst koji ne mora
imati linearnu strukturu. U stvari, HTML služi za prikaz hipermedijskih dokumenata, tj.
hiperteksta koji nije ograničen samo na tekst, već može sadržati i slike, animaciju ili zvuk.
Markup language (jezik za označavanje) je samo način da se podaci o dokumentu, recimo o
hipervezama i formatiranju, smeste u sam dokument. Jezici za označavanje često koriste
oznake koje se nalaze u tekstu i sadrže uputstva za prikazivanje.
HyperText Markup Language – HTML, jeste poseban sistem oznaka kojima se
saopštavaju podaci o dokumentu. Datoteke, koje sadrže HTML sadržaje, imaju
ekstenzije html ili htm.
Osnovna obeležja HTML-a (nastavak)
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Kako se ti posebni podaci za formatiranje i povezivanje čuvaju u tekstualnom
dokumentu?
– Oni se čuvaju u oznakama (engl. tags) koji izgledaju kao par uglastih zagrada
<>. U ovim uglastim zagradama se upisuju HTML naredbe koje razumeju čitači.
Izgled tih oznaka i značenje svake od njih određuje specifikacija pod nazivom
HTML.
•
HTML služi za opis logičke strukture dokumenta. To se postiže kombinovanjem
ključnih reči - tagova (eng. tags) i sadržaja koji treba da se prikaže. Sadržaj se
prikazuje pomoću čitača Web-a (engl. browser) i od konkretnog browser-a zavisi
konačan prikaz dokumenta.
•
HTML dokumenta se mogu kreirati pomoću običnih tekst-editora ili posebnih alata
(MS FrontPage, Netscape Composer, DreamWeaver itd).
•
HTML dokumenti imaju precizno određenu strukturu:
<HTML>
<HEAD>
<TITLE>Ovde upisujete naslov vašeg web sajta</TITLE>
</HEAD>
<BODY>
Ovde se nalazi sav multimedijalan sadržaj koji čini vašu Web prezentaciju
</BODY>
</HTML>
Izgled sekvenci za formatiranje
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Osnovne sekvence za formatiranje imaju sledeći izgled:
–
–
–
–
–
–
–
–
–
<title>Zaglavlje</title>
<h1>Naslov, najveća slova</h1>
<h6>Naslov, najmanja slova</h6>
<p>Početak pasusa
<hr>Horizontalna linija
<ul>Uvučeno</ul>
<li>Element liste
<b>Bold</b>
<em>Italik</em>
I još ponešto:
– <img src=“slika.jpg” height=100 width=100 border=10 align=middle>
– <a href=“www.singidunum.ac.yu">Singidunum univerzitet </a>
XML versus HTML
Doc. dr Angelina Njeguš
•
•
•
HTML obezbeđuje samo vizuelni prezentacioni sloj za brouzere i ne bavi se sadržajem
podataka.
XML se bavi samo sadržajem podataka, a ne i njihovim načinom prikazivanja.
XML definiše samo šta su podaci, a ne i šta će se sa njima raditi.
XML vs HTML
Doc. dr Angelina Njeguš
Šta je XML?
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Proširivi markerski jezik (Extensible Markup Language - XML) je jezik za
komunikaciju na Internetu koji se prevashodno koristi za upravljanje, prikazivanje
i organizovanje podataka.
•
XML dokumenta se uglavnom sastoje iz tagova i teksta.
•
XML omogućava definisanje, prenos, validaciju i integraciju podataka između
aplikacija i između organizacija.
•
Iako se zvanično naziva jezikom, XML nije jezik, već standard za pravljenje jezika
koji odgovaraju XML-ovim kriterijumima. XML opisuje sintaksu koja se koristi za
pravljenje sopstvenih programskih jezika.
•
Fleksibilnost XML-a omogućava neograničen broj načina na koji se mogu
struktuirati podaci kako bi mogli da zadovolje potrebe bilo kakvih aplikacija.
•
Odavde i potiče termin proširivi, jer je svakome data sloboda da, koristeći ovaj
jezik, po sopstvenoj želji markira podatke.
•
Razvijeni su mnogi projekti sa ciljem izrade industrijski standardizovanih rečnika
koji treba da opisuju razne tipove podataka.
–
–
Na primer, vektorska grafika promenljive veličine (Scalable Vector Graphics, SVG)
predstavlja XML-ov rečnik za opisivanje dvodimenzionalne grafike.
MathML je XML-ov rečnik za opisivanje matematike kao osnove za komunikaciju među
računarima.
Hijerarhije u XML-u
Doc. dr Angelina Njeguš
•
XML grupiše informacije po hijerarhiji, čija struktura se naziva stablo, svi delovi
stabla koji imaju decu se nazivaju grane, a delovi bez dece su listovi.
•
Stavke u dokumentima su međusobno povezane odnosima roditelj/dete i
rođak/rođak. Ove stavke se nazivaju elementima.
•
Na primer:
Programski jezik JAVA
Doc. dr Angelina Njeguš
•
Java je programski jezik koga je razvio Sun Microsystems.
•
Specifikacija Jave obuhvata:
– Specifikaciju jezika Java
– Specifikaciju Java virtuelne mašine
• Java virtual maschine je deo softvera koji se ponaša kao virtuelni CPU, interpretirajući, a
potom izvršavajući instrukcije bajt koda. JVM predstavlja specifikaciju platforme za
izvršavanje Java programa u čijoj osnovi se nalazi programski model izmišljenog
procesora
•
Sun Microsystems je stavio u javno vlasništvo JVM interpreter, kompajler i
skup drugih razvojnih alata grupisanih u paket pod nazivom Java
Development Kit (JDK).
•
Pomoću Jave se mogu napraviti dve vrste programa:
– Aplikacija – samostalni program za rešavanje jednog ili skupa problema koji se
izvršava na računaru pod njegovim operativnim sistemom.
– Aplet – dinamički interaktivni program koji se izvršava pomoću čitača u okviru
Web stranice klijenta. Obezbeđuju animaciju, dvosmernu komunikaciju,
korišćenje grafike, slika, zvuka itd. Apleti su skladišteni na serveru i prenose se
do klijenta kada se pristupi <applet> tagu u okviru HTMLa.
Primer jezika JAVA
Doc. dr Angelina Njeguš