Transcript Slide 1

Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
1
Informatika
Internet i WWW
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Ciljevi
 Objasniti kako je i zašto kreiran Internet
 Opisati tehnologiju na kojoj se zasniva Internet
 Opisati tehnologiju koja omogućava da Web radi
kao multimedijalni masovni medijum
 Opisati alate za izgradnju Web sajtova
 Opisati trendove promene Interneta i načina
njegove upotrebe
 Diskutovati neke od najvažnijih etičkih i političkih
pitanja uslovljenih rastom Interneta
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
2
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet
• Pre svega, pojam Internet znači mreža
unutar mreže, ili interkonekcija između
više računara.
• Internet je globalna mreža mreža.
• Internet se sve više naziva globalnom
mrežom informacija (velika
internacionalna globalna baza podataka).
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
3
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet
• Svetska mreža za prenos podataka
• Mreža servera koji su povezani optičkim
kablovima, radio relejnim ili satelitskim
linkovima
• Obuhvata hiljade podmreža i milione
računara
• U osnovi Interneta je mreža sa paketnim
slanjem
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
4
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet
• U poslednjih 30 godina Internet je od mreže za
razmenu akademskih, naučnih i vojnih informacija
prerastao u osnovnu mrežu za razmenu podataka
svih vrsta!
• Do promena je došlo zbog:
• omasovljenja PC-a u poslovnim i kućnim primenama i
• ulaska poslovanja na Internet
• Internet je velika globalna mreža u kojoj
komuniciraju računari sa različitim
operativnim sistemima!
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
5
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet
• Danas u svetu ima oko milijardu korisnika, dok
se broj stranica procenjuje na desetine
milijardi i stalno se uvećava.
• Do avgusta 2001. godine pretraživač Google je
evidentirao preko 1.3 milijarde strana, a rast se
munjevito nastavio.
• Početkom 2004. godine bilo je 4 milijarde strana, da bi
se taj broj do kraja godine udvostručio!
• Sredinom 2005. godine bilo je 20 milijardi indeksiranih
strana.
• Broj računara na Internetu se, trenutno, procenjuje
na oko 150.000.000.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
6
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
• Internet: mreža koja povezuje
hiljade drugih mreža
(inter – network)
Internet
• Povezuje univerzitete, istraživačke
centre, vlade i komercijalne institucije
• Povezuje računare gotovo svih
zemalja sveta
• Raste takvom brzinom da je takav
rast teško meriti
• Isuviše je decentralizovana da bi se
mogla precizno kvantifikovati
• Mreža koja nema čvrste granice
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
7
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Savremene Internet usluge
• Krajem 90. godina prošlog veka pojava novih
tehnologija i usluga:
• Pretraživači Interneta (eng. search engines),
• Internet telefonija,
• Elektronska trgovina (eng. e-commerce),
• Portali,
• On-line bankarstvo,
• Prenos slike i zvuka uživo itd.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
8
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta sve može da se radi na Internetu?
• Na Internet su konektovani gotovo svi, od
obrazovanih, istraživačkih institucija do raznih
komercijalnih organizacija, kao i vojnih i državnih
informativnih servera.
• Sve te organizacije pružaju velike količine
informacija koje su dostupne svim korisnicima
Interneta 24 časa dnevno, 365 dana u godini.
• Internet vam omogućava da bilo gde se nalazili
pristupite informaciji koja vam je potrebna bilo
gde u svetu.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
9
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta sve može da se radi na Internetu?
10
• Termin koji ste sigurno čuli više puta od vaših
prijatelja ili kolega je surfovanje.
• Surfovati Internetom znači pristupiti velikom broju
informacija putem www servisa (worl wide web).
• Da bi ste surfovali potreban vam je pre svega
računar, modem i brauzer (browser = program
koji vam omogućava pregled Internet stranica).
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta sve može da se radi na Internetu?
11
• Elektronska pošta ili skraćeno e-mail omogućuje
vam da vaše pismo stigne na svoje odredište bilo
gde u svetu za nešto manje od nekoliko minuta.
• Prednosti e-mail-a su, takođe, mogućnost da
zajedno sa tekstualnom porukom pošaljete i bilo
koji fajl (datoteku) sa vašeg računara.
• Fajl može biti npr. digitalna slika, dokument iz bilo
kog programa, zvučni zapis (mp3, wav, ra...) ili
jednostvano kratak video materijal.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta sve može da se radi na Internetu?
12
• Možete prenositi sve vrste datoteka ili ostaviti
datoteke da ih preuzme vaš prijatelj ili poslovni
partner putem FTP servisa.
• FTP je skraćenica za File Transfer Protocol, a
označava servis za distribuciju datoteka na
Internetu.
• Interesuje vas drugačiji vid novosti, reklama,
oglasa? NEWS Internet servis je prava stvar za
vas. News Internet servis je usluga nalik oglasnoj
tabli, kojoj može pristupiti bilo ko.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta sve može da se radi na Internetu?
13
• Ukoliko vam je potreban pristup nekoj udaljenoj
mašini, nije potrebno da putujete i dolazite do nje.
• Za tu svrhu postoji Internet servis Telnet, koji vam
omogućava pristup udaljenim kompjuterima kao
da su odmah pored vas.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta sve može da se radi na Internetu?
14
• Internet ne bi bio toliko popularan da na njemu ne
možete razgovarati sa vašim prijateljima on-line
(dok ste na Internetu).
• Za ovaj vid komunikacije postoji Internet servis
Chat (pričaonica) gde možete razgovarati sa bilo
kim, privatno ili na kanalima gde se možete
obratiti većoj grupi Internet korisnika.
• Poznatiji termini vezani za ovaj vid komunikacije
su IRC (skraćenica od Internet Relay Chat), ICQ
messenger service (program za slanje kratkih
tekstualnih proruka, nešto kao Internet pejdžer).
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta sve može da se radi na Internetu?
15
IRC (skraćenica od
Internet Relay Chat), ICQ
messenger service
(program za slanje kratkih
tekstualnih proruka, nešto
kao Internet pejdžer).
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
ARPANET
16
• ARPANET – Agencija za napredne istraživačke
projekte (Advanced Research Projects Agency
NETwork) je preteča Interneta.
• Projekat Pentagona namenjen za vojne svrhe
• Počeo je sa radom 1969. godine
• Zasnivao se na peer-to-peer mrežnoj filozofiji i
protokolima koji su kasnije preuzeti od strane
ostalih računarskih mreža 80-tih godina prošlog
veka
• Prestala je sa radom 1990. godine, ostvarujući
svoju istraživačku misiju, ali je ova tehnologija
omogućila Internet
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
ARPANET
Informatika (šk.god.2009/2010)
17
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
ARPANET
Informatika (šk.god.2009/2010)
18
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet
Mobile network
19
Global ISP
PC
server
Home network
Regional ISP
Institutional network
wireless
laptop
cellular
handheld
access
points
wired
links
router
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Čvorovi mreže
20
• Krajnji sistemi (hosts):
– Izvršavaju aplikacije
– Npr. Web, e-mail
• Client/server model
peer-peer
– Klijent postavlja zahtev i
prihvata odgovor od servera
– Npr. Web browser/server; client/server
e-mail client/server
• Peer – to – peer model:
– Decentralizovana arhitektura
– Npr. Skype, BitTorrenth
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Protokoli
21
• U računarskom svetu protokol označava skup
pravila koja određuju kako dva programa
mogu da komuniciraju.
• Računari komuniciraju tako što razmenjuju
određeni set poruka, a protokol određuje formate
tih poruka.
• Protokoli omogućuju i razmenu podataka između
različitih vrsta računara, npr. PC-a i Mac-a, i to
bez obzira na njihove različitosti.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Protokoli
22
• Kada se misli na Internet protokole postoji
nekoliko protokola koji se koriste:
1) Modemski protokoli, tj standardi koji određuju
način i brzinu povezivanja modema.
2) Protokoli za serijsku kominikaciju između
vašeg računara i Internet posrednika (SLIP-Serial
Line Internet Protocol, PPP – Point to Point
Protocol). Danas se načešće koristi PPP protokol.
3) TCP/IP protokol koji vam omogućava
komunikaciju između dva ili više računara.
4) Protokoli za svaku od Internet usluga
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Protokoli
23
4) Protokoli za svaku od Internet usluga su:
- HTTP - (eng. Hyper-Text Transfer Protocol) za
Worl Wide Web
- FTP - (eng. File Transfer Protocol) za prenos
datoteka
- SMTP - (eng. Small Mail Transfer Protocol) za
prenos e-mail poruka
- NNTP - (eng. Network News Transfer Protocol)
za prenos news poruka
- Telnet - za rad na udaljenim serverima /
računarima
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet protokoli
Internet
24
 Transmission Control
Protocol/Internet
Protocol, TCP/IP…
 Predstavlja srce
Interneta
 Omogućava
međumrežnu
komunikaciju
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
TCP/IP
25
• TCP/IP protokol se sastoji od dva dela, prvog (1)
TCP dela koji vaše podatke deli na manje pakete
radi lakšeg i sigurnijeg transfera, i koji ih takođe
na odredištu spaja ponovo u originalnu datoteku, i
(2) dela IP koji adresira svaki taj paket sa
odredišnom i izvorišnom adresom.
• Svi paketi moraju da prođu kroz određenu
putanju koju određuje uređaj ruter.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
TCP/IP
Informatika (šk.god.2009/2010)
26
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šema povezivanja Interneta
Informatika (šk.god.2009/2010)
27
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
 TCP razlaže poruku na pakete
TCP/IP
28
 Svaki paket ima IP adrese izvorišta do odredišta
 Sistemi nazvani ruteri vrše usmeravanje
(rutiranje) paketa
 IP adresa paketa
 Svaki Internet host računar ima jedinstvenu
IP adresu
 IP adresa ima dva dela: Identifikacija mreže i
identifikacija računara u mreži
 Svaka adresa se sastoji od četiri skupa
brojeva odvojenih tačkama, na primer
212.62.45.222 (IPv4 standard)
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
IP adrese
29
• Statičke (stalne) adrese
• Poseduju ih serveri koji opslužuju korisnike
• Ove adrese se retko menjaju radi lakšeg
pronalaženja na Internetu
• Dinamičke adrese
• Imaju ih korisnici koji pristupaju Internetu
putem dial-up konekcije koristeći PPP protokol
• Njima nije potrebna stalna IP adresa, jer oni
svoje servise traže od Internet posrednika
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet
30
• Internet provajder (Internet posrednik) povezan
je stalnim vezama velike propusne moći (brze
razmene podataka) za druge Internet posrednike,
koji su dalje vezani za druge Internet posrednike i
tako dalje.
• Ova struktura se može podeliti na više manjih
delova.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet
31
• Prvi deo mreže su (1) mali Internet posrednici koji
pružaju PPP (dial-up) pristup Internetu, zatim na (2)
Internet posrednike koji iznajmljuju Internet
konekcije drugim Internet posrednicima, i na kraju
(3) velike Internet posrednike poznatije kao "Big Six" ili
velika šestorka koja drži interkontinentalne veze.
• Veze između Internet posrednika preko kojih se
odvija glavni mrežni saobraćaj zove se Internet
okosnica ili eng. backbone.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet provajder (posrednik)
32
• Povezan je stalnim vezama velike propusne moći
(brze razmene podataka) za druge Internet
posrednike
• Mali Internet posrednici koji pružaju dial-up pristup
Internetu
• Internet posrednici koji iznajmljuju Internet konekcije
drugim Internet posrednicima
• Veliki Internet posrednici koji drži interkontinentalne
veze
• Veze između Internet posrednika preko kojih se
odvija glavni mrežni saobraćaj zove se Internet
okosnica ili eng. backbone
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet provajder (posrednik)
Informatika (šk.god.2009/2010)
33
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Portovi
34
• Svaki Internet protokol (www, ftp, smtp...)
ima svoj odgovarajući port (broj).
• Slikovito možete zamisliti Internet posrednika koji
poseduje određeni servis koji opslužuje razne korisnike.
Servis koji se izvršava na serveru vašeg Internet
posrednika, je slikovito rečeno jedna velika poslovna zgrada
sa mnoštvom kancelarija (servisa) i svaka ta kancelarija
(servis) ima svoj port (broj kancelarije) kome se vi obraćate
kad vam je potrebna određena usluga.
• Većina Internet servisa ima svoje standardne portove
(kancelarije) koje ne menja. Iz tog razloga nije potrebno
uvek navesti port na URL adresi, jer server sam može da
detektuje koji vi servis tražite u zavisnosti kako taj isti servis
tražite.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Portovi
35
Primeri nekih standardnih portova su:
Port za HTTP protokol: 80
Port za FTP protokol: 21
Port za SMTP protokol: 25
Port za POP3 protokol: 110
Port za Telnet protokol: 23
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
 Direktan (namenski) pristup
Pristup Internetu
36
 Računar ima sopstvenu IP
adresu i priključen je na
LAN
 Nema potrebe za
pozivanjem (dial up)
 Fajlovi se smeštaju na
vašem računaru
 Kratko vreme odziva
 Konekcija biranjem
 Ograničena konekcija
pomoću modema
 Potpuni pristup biranjem
koristi PPP protokol preko
modema
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Pristup Internetu

37
Širokopojasni pristup
 DSL Servis
 Noviji, brži i jeftiniji od ISDN
 Vrši podelu frekvencijskog opsega telefonske
parice za potrebe govorne komunikacije i prenosa
podataka
 Povezivanje preko kablovskog modema
 Omogućava pristup Internetu korišćenjem TV
kablova
 Može da prevaziđe brzinu DSL-a
 Asimetričan uplink i downlink
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Domeni
38
• Pamćenje zapisa IP adresa je nepraktično kao pomoć je uveden servis za dodelu
domena
•
•
DNS (Domain Name System),
Omogućuje konverziju korisnicima razumljivog
oblika zapisa u numerički – potreban računaru za
komunikaciju
• Simbolička adresa može da ima više delova:
ime_servisa + ime_servera + ime_domena + ime_root_domena
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
DNS – Sistem imenovanja domena
39
• IP adresa
– Teško se pamti ([email protected])
– Promenom e-mail servera na drugi
računar, menja se i IP adresa
• Tekstualna imena – zamena za IP adrese
[email protected]
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
DNS – Sistem imenovanja domena
Informatika (šk.god.2009/2010)
40
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
DNS – Sistem imenovanja domena
“.”
Root domain
Top level
domain
Second level
domain
Sub domain
Subsub
domain
Host name
41
.COM
.ORG
.NET
.EDU
.YU
.RS
Domain Controller
.EUNET
.PTT
.AC
Domain Controller
.BG
.FFMO
.PFB
.SINGIDUNUM
.FPI
.FIM
.FTHM
.FTHM
Domain Controller
www.fpi.singidunum.ac.yu
www.fim.singidunum.ac.rs
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
DNS – Sistem imenovanja domena
42
• Čini ga hijerarhijska struktura imena koja se
zasniva na domenima
– Distribuiranim bazama podataka (BP) se realizuje
hijerarhija domena
• Internet ima preko 200 osnovnih domena
(top-level domains)
– Svaki domen može da ima poddomene itd...
– Svaki domen sadrži jedan ili više računara
• Osnovni domeni nose opšta imena ili geografska
(državna) imena
• Koren stabla je neimenovan
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Simbolička adresa
43
• Ime servisa
• www. - skraćenica za web servis
• smtp. - skraćenica za mail servis
• ftp. - skraćenica za ftp servis
• Ime servera
•
•
•
Ime servera može biti proizvoljno
Zavisi samo od raspoloženja i mašte server
administratora
Obično opisuje radno mesto ili servis koji
server opslužuje
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Simbolička adresa
44
 Ime domena
 To je naziv kompanije koja se bavi
određenim poslom.
 Ovaj domen se registruje i jedino je korisnik
koji ga je registrovao u mogućnosti da ga
koristi.
 Ime domena je unikatno – ne može se
pojaviti na Internetu dva puta
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
 Ime root domena
Simbolička adresa
45
(top level)
 Ono se dodeljuje na osnovu profila organizacije koja
zakupljuje godišnje pravo na ime domena.
 Svi kodovi država u geografskoj šemi se sastoje od
dva znaka, a imena domena u negeografskoj šemi
su dužine tri znaka.
 Dužina poslednjeg dela imena određuje da li ime
potpada pod geografski ili negeografski sistem
imena
 Organizacija dalje sama dodeljuje imena server
računarima.
 Sama organizacija odlučuje da li želi geografsko
ili negeografsko ime domena.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Domeni
46
 Top-level domeni:








.edu – edukacioni sajtovi
.com – komercijalni sajtovi
.gov – vladini sajtovi
.mil – vojni sajtovi
.net – sajtovi administratora mreža
.org – neprofitne organizacije
.co.rs - komercijalna prezentacija
.ac.rs - prezentacija akademskog profila
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Domeni
47
 Svaka zemlja ima svoju dvoslovnu oznaku. Sa njom se
završavaju adrese web prezentacija koje potiču iz te
zemlje.
 Te oznake odgovaraju standardu ISO 3166 i nazivaju se
nacionalni domeni najvišeg nivoa (country code top level
domains)
 Primeri:
 .rs – Srbija
 .ba – Bosna i Hercegovina
 .de – Nemačka
 .uk – Velika Britanija
 .si – Slovenija
 .mk – Makedonija
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Domeni
48
 U novembru 2000. godine Internet korporacija
za dodeljena imena i brojeve (Internet Corporation for
Assigned Names and Numbers, ICANN), koja upravlja
sistemom imenovanja domena na Internetu, odobrila je
nove top-level domene:







.aero
.biz
.coop
.info
.museum
.name
.pro
Vazdušne transportne organizacije
Biznisi
Kooperativna preduzeća, kao što su kreditni savezi
Informativni servisi
muzeji
Lične registracije prema imenu
Licencirani profesionalci, kao što su advokati, lekari,
računovođe i sl.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
DNS – Sistem imenovanja domena
49
• Domen drugog nivoa mora da se registruje kod
administratora prvog nivoa
– Plaća se godišnja naknada
– Npr: ime_kompanije.com
• Domeni se označavaju uzlaznom putanjom
– Npr: ime_odeljenja.ime_kompanije.com
• Pravilo:
– Ne razlikuju se mala i velika slova (.com, .Com, .COM)
• Imenovanje domena se ne vezuje za fizičke mreže već
za organizacionu strukturu
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail – Elektronska pošta
50
• U početku
– samo za akademske krugove
– protokol za prenos datoteka, gde je prvi red
adresa odredišta
– nepogodno za slanje grupi korisnika
– poruke nisu imale svoju internu strukturu
– poruke nisu mogle da sadrže sliku, glas i sl.
– datoteke su se pripremale u drugom programu
itd.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail – Elektronska pošta
51
• Obuhvata dva podsistema:
– Korisnički agent (user agent) – komandama, menijima
i grafički omogućava interakciju sa e-poštom
– Agent za prenos poruka (message transfer agent) koji
prenosi poruke od izvorišta do odredišta
• Osnovne funkcije:
–
–
–
–
–
Sastavljanje poruke (composition)
Prenos (transfer)
Izveštavanje (reporting)
Prikazivanje (displaying)
Obrada (disposition)
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail – Elektronska pošta
52
• Osnovna polja zaglavlja:
• Polje
zaglavlja
• Značenje
• To:
• Adresa jednog ili više glavnih primaoca
• Cc:
• Adresa jednog ili više sporednih primaoca
• Bcc:
• Jedna ili više adresa nevidljivih primaoca
• From
• Onaj ko je sastavio poruku
• Sender:
• Adresa stvarnog pošiljaoca
• Received:
• Red koji dodaje agent za prenos duž putanje
• Return-Path: • Može se navesti povratna putanja
• Date:
• Datum i vreme slanja poruke
• Reply-To:
• Adresa na koju treba slati odgovor
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail – Elektronska pošta
53
 E – mail je usluga koja omogućava razmenu
elektronske pošte sa ostalim korisnicima Interneta
bez obzira na njihovu lokaciju
 Struktura svake E-mail adrese je sastavljena iz dva
dela:
 Prvi deo je username, koji korisnik bira sam. Mora biti
unikatan kod jednog provajdera
 Drugi deo E-mail adrese je ime provajdera.
 Osim kod lokalnih provajdera nalog za E-mail adresu
se može otvoriti i kao webmail kod komercijalnih
sajtova kao što su: Google, Yahoo, Hotmail...
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail adresa
Informatika (šk.god.2009/2010)
54
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail adresa
55
E-mail adresa se sastoji od:
[email protected]
 username je lično “poštansko sanduče”
 hostname je ime host računara iza koga sledi
jedan ili više domena odvojenih tačkama:
 host.domen
 host.subdomen.domen
 host.subdomen.subdomen.domen
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail adresa
[email protected]
56
Korisnik ppetrovic čiji je mejl
smešten na host domenu
singidunum čiji je root domen .ac.rs
E-mail adresa korisnika
ppetrovic otvorena na
komercijalnom sajtu yahoo
[email protected]
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail
57
 Najrašireniji protokol za slanje e-pošte je
SMTP (Simple Mail Transfer Protocol)
 Prenosi poruke u tekstualnom sedmobitnom ASCII
kodu
Protokol za preuzimanje poruka sa servera je
najčešće POP3 (Post Office Protocol ver. 3)
 Ne može manipulisati porukama dok su još na serveru
 Preporučljivo je da se kod pisanja mejlova
uvek koriste jednostavna ASCII slova (Plain
Text)!
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail
Informatika (šk.god.2009/2010)
58
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail
 MIME
59
 Multipurpose Internet Mail Extensions
 Predstavlja logičko proširenje SMTP-a
 Poseduje pet novih zaglavlja o tipu podataka
koji se šalje.
 Jednostavno slanje i binarnih fajlova
 Dozvoljava poruke sa različitim tipovima
fajlova
 Sam vrši kodovanje i dekodovanje podataka,
tako da mu dodatni moduli nisu potrebni
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
E-mail
60
IMAP
 Interactive Mail Access Protocol
 Poboljšana verzija POP Internet servisa
 Omogućuje manipulisanje porukama direktno
na serveru, kreiranje foldera, filtracije itd.
 Moguć pristup pošti sa bilo kog računara
 Moguć pregled zaglavlja poruka, pre skidanja
sa servera na računar.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Usluge Interneta
FTP
61
 Prvi metod za prenos velikih fajlova na Internetu pre
pojave WWW
 To je protokol za prenos podataka (binarni fajlovi) sa
računara na računar
 FTP omogućava pristup sadržaju hard diska,
rukovanje direktorijumima računara na Internetu,
kopiranje fajlova itd.
 Za pristup FTP serverima koristi se FTP softver
(FTP klijenti)
 FTP se koristi i za tzv. "upload"
 Danas se sve više za prenos fajlova koristi WWW
prvenstveno zbog lakoće korišćenja.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
WWW World Wide Web
WWW
62
 Najpopularnija upotreba Interneta je da se
preko njega zahtevaju i isporučuju Web stranice
 WWW predstavlja viši protokol, odnosno
program koji rukuje Web stranicama
 WWW je distribuirani sistem za čitanje i
pretraživanje prema kome se svakom Internet
dokumentu dodeljuje jedinstvena adresa
 WWW sistem je organizovan po principu klijent
server
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
WWW
63
WWW World Wide Web
Klijentski programi:
 Na primer, Internet Explorer ili Netscape koji se
nalaze na računarima korisnika.
 Ovi programi se nazivaju brauzeri (browsers)
 Prosleđuju zahteve serverima.
 Prihvataju odgovor servera, interpretiraju
HTML kôd i prikazuju Web stranu na računaru
klijenta
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
WWW
64
WWW World Wide Web
 Serveri - web serveri ili HTTP serveri
 čuvaju WWW stranice i na zahtev brauzera ih
prosleđuju.
 Protokol koji omogućuje komunikaciju
brauzera i web servera naziva se HTTP
(HiperText Transfer Protokol)
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
WWW World Wide Web
WWW
65
 Odziv servera – poslata web strana:
 Format web strane je univerzalno prihvatljiv i pisan u
jeziku koji se naziva HTML (Hipertext Markup
Language)
 Nezavisno od tipa računara svi brauzeri razumeju
HTML jezik.
 Da bi se pristupilo bilo kojoj adresi mora se posedovati
njena adresa, odnosno, URL (Uniform Resource
Locator).
 Univerzalnost URL-a i HTML-a omogućuje korisniku iz
bilo kojeg dela planete da pristupi bilo kojoj web
stranici.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
WWW World Wide Web
WWW
66
 HTTP kao viši protokol koristi TCP/IP protokol za
prenos HTML strana.
 HTTP protokol je tehnologija na kojoj je bazirana
elektronska prezentacija.
 Omogućuje međusobno povezivanje neograničenog
broja dokumenata putem linkova.
 Ova tehnologija podržava kako tekst tako sliku, zvuk i
video.
 Tehnički uslovi neophodni za korišćenje WWW-a su
posedovanje aplikativnih softvera za čitanje
prezentacije kao što su : Microsoft Internet Explorer,
Netscape Navigator, Opera, Mozila Firefox, ...
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
HTML
67
 HTML je napravljen u cilju kodovanja i
prikazivanja dokumenata
 HTML dokument sadrži tag-ove koji određuju
format, podlogu i strukturu Web dokumenata
 Poseduje tag-ove kojima se kreiraju odnosi
između tekstulanih elemenata unutar jednog ili
više dokumenata
 Tekstualni elementi koji su povezani međusobno
nazivaju se hipertekstulani elementi.
 HTML nije fleksibilan
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Osnovne HTML komande
68
<HTML> predstavlja oznaku gde počinje dokument
< head > označava početak ili kraj zaglavlja
< body > označava početak ili kraj osnove dokumenta
< body background > označava pozadinu dokumenta
< center > centriranje teksta ili slika
< table > rad sa tabelom
< tr > (table row) označava dužinu tabele
< tw > (table width) označava širinu tabele
< td > označava podatke koje upisujemo u ćeliju tabele
< a href = > oznaka za link
< font > rad sa fontom
< font colour = > boja slova
< font size = > veličina slova
< input > unošenje podataka na Web stranu
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
HTML
69
HTML nije WYSIWYG (What You See Is What
You Get – ono što vidiš to ćeš i dobiti!)
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
HTML
70
 Od verzije 2.0 pojava obrazaca
 Omogućen je upis ili izbor podataka na web strani, a
zatim se informacije vraćaju vlasniku web strane
 XML (Extensible Markup Language)
 Jezik koji zamenjuje HTML. Podržava linkove ka više
drugih dokumenata.
 XHTML
 Vrsta jezika između HTML i XML
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Cookies
71
 Kolačići
 Manji fajl koji piše brauzer i kome pristupa pre
slanja zahteva serveru.
 U njemu piše potrebne informacije o
prethodnoj sesiji sa datom stranicom – pogodni
za kreiranje personalizovanih sajtova.
 U njemu se čuvaju liste predmeta, korisničko
ime, šifre i slično.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Pretraživači
•
•
72
Razvitkom Interneta i povećanjem broja WWW
stranica došlo je do pojave pretraživača koji u
sebi sadrže alate za pretraživanje raznih baza
podataka
Ove stranice su znatno olakšale pretraživanje
resursa i pronalaženje željenih informacija na
Internetu, a najpoznatije su :
 Google, Yahoo, Altavista, Krstarica itd.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Pretraživači
73
 Google, Yahoo, Altavista, Krstarica itd.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Pretraživači (Search Engines)
Pretraživači
74
 Služe za lakše nalaženje potrebnih informacija na Web-u
 Web Krauleri ili pauci
 Softverski roboti koji sistematski pretražuju Web
 Neki pretraživači koriste ključne reči i Bulovu logiku za
obavljanje pretrage
 Neki drugi pretraživači koriste u pretrazi hijerarhijske
direktorijume ili drvo sadržaja
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta je URL i čemu služi?
75
• Iz ranije priče naučili smo da IP adresa
određuje pojedine servere na Internetu, ali
nismo diskutovali o tome kako da korisnik
zabeleži neku adresu kojoj želi kasnije
ponovo da pristupi.
• Pre svega da bi neki korisnik znao kako
ponovo da se vrati na stranu na kojoj je već
bio trebalo bi da zapamti URL adresu.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta je URL i čemu služi?
76
• URL se sastoji od slova i brojeva. Osnovnu
strukturu URL-a čine, čitajući sa leva na desno:
• protokol://servis.domen.rootdomen:port/direktorijum/fajl.extenzija
Na primer:
http://www.drenik.net:80/onama/index.htm
Isto to samo bez porta, na primer, izgleda ovako :
http://www.drenik.net/onama/index.htm
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Šta je URL i čemu služi?
•
77
http://www.drenik.net:80/onama/index.htm
• Protokol koji se koristi je http.
• Sadržaj koji se traži je na Internet posredniku "www" u
domenu "drenik" koji propada DrenikNet kompaniji i root
domen je ".net“
• Traženi sadržaj se nalazi u direktorijumu "onama" a
tražena datoteka je "index" sa ekstenzijom ".htm“
• Ono što je interesanto jeste da ne morate uvek pamtiti
ime fajla i njegovu ekstenziju. Dovoljno je da znate ime
direktorijuma kojem pristupate a server će umesto vas
odraditi ostatak posla.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
URL adresa
78
Format URL-a
prokol: // računar / putanja / ime_datoteke
Na primer:
http: // www.singidunum.ac.rs / fim / index.htm
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
URL adresa
http: //
Skraćenica od HyperText Transfer Protocol, ukazuje na
hipertekst dokument ili direktorijum
www
Ukazuje da je strana na WWW
singidunum.ac.rs.
Ime domena (domain name) i ime države kojoj pripada
institucija
fim /
Ovo je direktorijum, odnosno, folder na web serveru koji
sadrži grupu Web strana koje obično imaju nešto
zajedničko. U ovom slučaju na tom direktorijumu se
nalazi prezentacija FIM
index.htm
Ovo je web strana u okviru direktorijuma
Informatika (šk.god.2009/2010)
79
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Telnet
Telnet
80
 Telnet je servis Interneta koji omogućava
logovanje na udaljeni računar (kao terminal) i
korišćenje programa koji su instalirani na tom
računaru
 Ovaj servis je takođe interesantan u biznisu jer
omogućuje trenutni uvid u poslovanje udaljenih
filijala firme
 Drugo ime za ovaj proces je remote login
(logovanje na daljinu)
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Chat
Chat
81
Ovo je servis koji omogućava da dva ili više
korisnika, praktično trenutno razmenjuju tekstualne
sadržaje - on-line
Ovo je mnogo brži način razmene informacija od
elektronske pošte jer se odgovori dobijaju odmah.
Za razliku od pisanja E-mail-ova, dok „četujete“
morate uvek biti na Internetu.
Korisnici se priključuju na ovaj servis koristeći na
svojim lokalnim računarima specijalne klijentske
programe.
Domaćini Chat veza su specijalizovani serveri.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Diskusione grupe
Newsgroups
82
 Newsgroups je servis proistekao iz elektronske
pošte.
 On omogućava javnu diskusiju o različitim pitanjima
– off-line.
 Slično kao kod elektronske pošte vi šaljete vašu
poštu određenoj diskusionoj grupi, a svi korisnici
prijavljeni na tu grupu mogu da je pročitaju i po želji
na nju odgovore.
 Većina diskusionih grupa se povezuje preko
Usenet-a, mreže posebnih serverskih računara sa
specijalizovanim softverom potrebnim za obradu
podataka.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
IP telefonija
83
IP telefonija
 Prenos govora u realnom vremenu preko
Interneta
 Kodovanje govora za nizak bitski protok
 Govor se ne prenosi čvrstom direktnom vezom
(kao u telefoniji) već IP paketima
 Važni su protokoli kojima se ne unosi kašnjenje
 Još uvek se ne može garantovati QoS (Quality of
service) kao kod telefonije
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Dinamički Web sajtovi
84
Početak razvoja web-a – statičke strane (gotove
datoteke)
Danas se stranice ne isporučuju direktno sa
diska web servera, već se generišu na zahtev
Sadržaj se može generisati na serverskom ili
klijentskom računaru
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Dinamički Web sajtovi
85
Serverska strana
 Skriptovi za obradu zahteva i generisanje
HTML strane
 PHP (Hypertext Preprocessor) – usmeren na
komuniciranje između web-a i serverskih baza
podataka (BP)
 JSP (Java Server Pages) – slično PHP, ali se
dinamički deo piše programom JAVA
 ASP (Active Server Pages) – primenjuje se
Microsoftov jezik za skriptove
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Dinamički Web sajtovi
86
Klijentska strana
Delovi HTML-a – skriptovi – koji se izvršavaju
kod korisnika, tj. interaguju sa korisnikom
Najpopularniji je JavaScript
JVM (Java Virtual Machine) – ugradnja apleta u
HTML stranu, koji se interpretira u čitačima
ActiveX controls – programi prevedeni na
mašinski jezik Pentium procesora, koji se
hardverski izvršavaju
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Intranet
87
Intranet, ekstranet i elektronska trgovina
Intranet: zasebna unutarorganizacijska mreža
koja obezbeđuje e-mail, diskusione grupe,
transfer fajlova, Web publikovanje i druge servise
slične Internetu
Mnoge kompanije kreiraju svoj lični Internet,
manju mrežu korišćenjem TCP/IP protokola.
Intranet predstavlja mrežu koja koristi TCP/IP
protokol, ali je zatvorenog karaktera, odnosno
ne dozvoljava korišćenje mreže nikome van
mreže.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Intranet
Intranet
88
 Intranet je veoma jeftin i popularan način da se
načini distribuirana mreža.
 Zasnovana je na modelu klijent-server, Internet
načinu pristupanja fajlovima, dokumentima.
 Intranet takođe može koristiti web brauzere,
internet protokole kao što su TCP/IP, FTP, HTML,
telnet, itd.
 Kompatibilnost intraneta i Interneta omogućuje
jednostavnu razmenu podataka.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Intranet
89
Intranet
 Intranet je često povezan sa Internetom preko
posebnog priključka koji predstavlja najranjivije
mesto u mreži.
 Ovakva mesta se najčešće osiguravaju softverski
ili hardverski pomoći Firewall-a.
 Firewall je uređaj ili program koji štiti intranet od
neželjenog upada sa mreže.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Extranet
Extranet
90
 Extranet je u stvari intranet koji proširen sa mogućnošću
da neko spolja (autorizovani korisnik) može da koristi tu
mrežu, kao što su na primer poslovni partneri, kupci ili
potrošači
 Predstavlja dobro osigurane mreže koje povezuju velike
kompanije sa svojim dobavljačima, poslovnim partnerima i
drugim autorizovanim korisnicima.
 Extranet može biti javna mreža, osigurana privatna
mreža ili virtuelna privatna mreža (Virtual Private Network
VPN).
 Extranet se može ostvariti preko Interneta korišćenjem
standardnog TCP/IP protokola.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Sigurnost i privatnost na Internetu
91
 Svedoci smo velike ekspanzije Interneta u poslednjih
nekoliko godina. Internet kao sredstvo globalne
komunikacije predstavlja za nas novo sredstvo brze i
sigurne komunikacije među ljudima.
 Zbog globalizacije Interneta postoje vrlo škrti zakoni
koji regulišu sve veći broj prekršaja osnovnog
kodeksa Interneta, kao i nemogućnost zakona jedne
države da aktivno sankcionišu zloupotrebe iz drugih
država.
 Zbog velikog broja korisnika Interneta, i velikog broja
država koje učestvuju u njemu, skoro je nemoguće
određenu osobu "uhvatiti" i kazniti na Internetu.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Sigurnost i privatnost na Internetu
92
 Mnoge vlade su donele zakone koji važe samo u
njihovim zemljama, međutim još uvek je veliki broj
država koje nisu svesne mogućnosti Interneta i svih
njegovih tamnih strana.
 Donošenje ovakvih zakona i pravila nije nimalo lak
zadatak, u nekim državama čak je i nerešiv.
 To je osnovni razlog pojave velikog broja
hakera.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Sigurnost i privatnost na Internetu
93
 Internet je takoreći javna svojina koju koristi ogroman broj
korisnika širom sveta. Ljudi koji poznaju Internet
podrobnije i koji znaju kako da zloupotrebe njegove
kvalitete nazivaju se hakeri.
 Od takvih organizacija teško se možete odbraniti,
međutim na našu sreću takvih organizacija je malo i
one uglavnom ne diraju kranjeg korisnika.
 Postoje i takozvani "hakeri" koji se u kompjuterskom svetu
nazivaju "lameri" koji ne znaju mnogo o kompjuterima,
već poseduju ograničeno znanje.
 Kao krajnjeg korisnika, vas treba da interesuje zaštita od
njih.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Korisnički nalog i lozinka
94
 Korisnički nalog i korisnička lozinka idu uvek u paru. To je
način na koji vas vaš Internet posrednik prepoznaje.
 Bez korisničke lozinke svako bi mogao da se uloguje kao
vi i da troši vaše dragoceno Internet vreme.
 Iz tog razloga preporučuje se da vaše lozinke
uvek budu kombinacija slova i brojeva, koje ne
podsećaju na imena vaših ukućana ili prijatelja,
kao i da brojevi koje koristite nikako ne budu
datumi vaših rođendana, ili godišnjica.
 Najčešća greška koju "novopečeni" korisnik može da
napravi jeste da u samom početku postavi "slabu" lozinku
koju je lako pretpostaviti.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Korisnički nalog i lozinka
95
 Dakle lozinku treba pažljivo odabrati, i pre svega pamtiti.
 Nije dobro da lozinka bude napisana tamo gde neko može
da je pročita, slučajno ili namerno, potpuno je svejedno.
 Dakle primeri "sigurnih" lozinki su :
L2a%k!l@0a<jS0
p!jA0fR4
.l$9AkgP
,g$%0Alz
-@9Ake9#a
Primeri "loših" lozinki :
test123
12345678
dejan63
danica99
99marija
komarac
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Korisnički nalog i lozinka
96
 Većina korisnika ne može da zapamti kombinaciju slova,
znakova i brojeva koje smo naveli.
 Savetujemo vam da pokušate da zapamtite raspored
tastera na tastaturi.
 Ukoliko je i to preteško, probajte barem da kombinujete
slova i brojeve nekim nasumičnim redosledom, recimo
možete zameniti slovo E sa brojem 3 ili recimo slovo O sa
brojem 0 ili možda slovo I sa brojem 1.
 Najbolje kombinacije su mala i velika slova brojevi i
znakovi.
 Nemojte koristiti Space (prazan prostor) u lozinki, neki
serveri ne umeju da se snađu sa tim. Takođe, nemojte
koristiti šifre koje su gore navedene.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Zavisnost
Zavisnost od Interneta
97
• Zavisnost od Interneta se dijagnostikuje kao
patološka potreba za Internetom
• Neki strani eksperti tvrde da ove bolesti pati
najmanje 10% korisnika globalne mreže
• Što se dial-up-a tiče, korisnik će pre da “počne da
čupa kosu” dok se neka stranica učita!
• Da se ne pominju CENE Interneta!
• Da ovo sve NIJE šala, pokazuju i smrtni
slučajevi tokom dugotrajnih sesija on-line
igranja, surfovanja, chat-ovanja i slično!!!
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Zavisnost od Interneta
98
• Čini se da normalna potreba za boravkom na
globalnoj mreži prelazi u patološku kada se
ispune dva kriterijuma:
1. Provedeno vreme na Internetu
2. Kriterijum “spajanja svetova”
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Zavisnost od Interneta
99
• Provedeno vreme na Internetu
Kriterijum provedenog vremena na Internetu je
trajanje on-line sesije, a to je od 4 do 6 sati
svakodnevno u dužem vremenskom periodu!
• Kriterijum “spajanja svetova”
Drugi graničnik Internet normalnosti je kriterijum
“spajanja svetova”. Prema njemu patološka
upotreba nastaje kada sajber-život postane svet
za sebe i kada nije integrisan u stvarni život,
nego je zamena realnosti ili bekstvo od
stvarnosti.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Simptomi:
Zavisnost od Interneta
•
Korisnik laže koliko je vremena proveo on-line
•
Fizičke aktivnosti i društveni život korisnika
svedeni su na minimum
•
Zanemaruju se obaveze u kući, na poslu i u
školi, kako bi se provodilo vreme on-line
•
Troši se previše novca na računarsku opremu ili
Internet aktivnosti
•
Korisnik oseća stalnu želju da bude on-line, kad
god je udaljen od računara
Informatika (šk.god.2009/2010)
100
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Simptomi:
Zavisnost od Interneta
•
Korisnik je stalno on-line kako bi pobegao od
životnih problema
•
Ne obraća pažnju na emocionalne i fizičke
posledice zbog celodnevnog sedenja ispred
računara!
•
Korisnik NEGIRA da ima problem!
101
Ipak, valja nam se svima držati one stare i
pametne, da u ničemu ne treba
preterivati, pa ni u Internetu!
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Zavisnost od Interneta
102
Ono što u Kini postoji već godinama, otvoreno je i u
SAD - klinika za odvikavanje od kompjutera.
I dok je kod Kineza stvar toliko ozbiljna da je
nedavno otvorena i državna klinika za rehabilitaciju,
izgleda da u Americi problem (još) nije dosegao
alarmantne razmere.
No, od sada, za samo $14,500, roditelji, prijatelji i dobri ljudi
svih vrsta mogu poslati svoju problematičnu decu, rođake i
poznanike na 45-dnevno odvikavanje od Interneta, video
igrica, on-line kockanja, chat-ovanja, dopisivanja, kao i tzv.
socijalnih mreža.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Zavisnost od Interneta
103
U novoosnovanom "reStart" rehabilitacionom centru navode
i znake po kojima možete reći da li neko ima problema:
- Povećana potrošnja vremena za kompjuterom ili
Internetom;
- Nuspeli pokušaji kontrolisanja svog ponašanja;
- Povećan osećaj euforije prilikom kompjuterskih i Internet
aktivnosti;
- Žudnja za još vremena provedenog ispred ekrana;
- Zanemarivanje prijatelja i porodice;
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Zavisnost od Interneta
104
- Osećaj nemira kada niste uključeni u aktivnosti za
kompjuterom;
- Neiskrenost prema drugima;
- Pogoršan učinak na poslu/u školi zbog preteranog
korišćenja kompjutera;
- Osećanje krivice, stida, anksioznosti ili depresije zbog svog
ponašanja;
- Promene u ritmu spavanja;
- Povlačenje iz drugih aktivnosti koje su vam nekada
donosile radost i užitak.
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković
Fakultet za informatiku i menadžment – Beograd
Internet
105
Pitanja ?
Informatika (šk.god.2009/2010)
Dragan Cvetković