Transcript Desifriranje_pisama

Izradili:
Petar Debeljak
Eugen Fumić
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo
sredinom 9. st., koje se u hrvatskim krajevima
zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve
je više potiskuje latinica. Autor ovog pisma je
Ćiril, bizantski redovnik iz Soluna. Ćiril
(pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika
makedonskih Slavena iz okolice Soluna
sastavio je prilagođeno pismo i prevodio
crkvene knjige.



Joan Francois Champollion je uspio
razjasniti sustav egipatskog pisma hijeroglifa. Champollionovi prethodnici
koji su također pridonijeli dešifriranju
hijeroglifa bili su Silvestre de Sacy, Johan
David Akerblad, Thomas Young i William
Bankes.
Hijeroglifi su se dešifrirali 1822.g.
Hijeroglifi su se pisali na papirusu
Hijeroglifi

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo)
kojim su se služili stari Rimljani i pisma
izvedena iz njega. Latinica postoji u nekoliko
verzija, koje imaju između 20-40 slova, koja
mogu biti kurentna (mala) i verzalna (velika).
Velika slova se redovno koriste na početku
rečenice i nekih riječi (ovisno o verziji
latinice), kao i u kraticama. Smjer pisanja je
slijeva nadesno.


Lančano pismo je pismo ili elektronska pošta, u
kojem se zahtjeva da se pismo kopira ili, u slučaju
elektronske pošte, pošalje većem broju osoba. Često
se prijeti posljedicama, ako se ne pošalje drugim
osobama. Onima koji, međutim, takva pisma šalju
dalje, često se obećaje velika nagrada. Osobito
lakovjerni ljudi vjeruju u to i šalju ih dalje, bez
razmišljanja o posljedicama. Ponekad se također
vrši nad primateljima pritisak da pošalju poruku
drugima.
Svrha lančanog pisma je da se lanac ne prekine.






Zbog stalnog širenja poslova i trgovine kojom su se
bavili Feničani.
Feničanima je klinasto pismo i hijeroglifi bili
previše komplicirani.
Razvili su jednostavno pismo s malim brojem
znakova.
Njihovo je pismo glasovno pismo: svaki znak
označavao je samo jedan glas.
Nije bilo samoglasnika
Pismo se zbog lakoće pisanja proširilo cijelim
sredozemljem.


Kriptografija (kriptologija) je izvedenica iz grčkog
pridjeva "skriven" i glagola "pisati". Kriptografija je
moderna znanost bazirana na primijenjenoj
matematici.
Za bolje razumijevanje kriptografije potrebno je
poznavati i pojmove šifrirane, dešifriranje i ključ.
Šifriranje znači skrivanje podataka i njihovo
transformiranje u obično neprepoznatljiv sadržaj.
Dešifriranje predstavlja obrnuti proces tj.
konverziju iz neprepoznatljivog šifriranog oblika
natrag u "čitljiv" oblik. Ključ kao pojam vezan uz
kriptografiju predstavlja podatak koji omogućava
šifriranje i/ili dešifriranje