Slide 1 - Ekoloska sekcija
Download
Report
Transcript Slide 1 - Ekoloska sekcija
PITANJA
I
ODGOVORI
1.Od
kojih
biljaka poticu
kopnene
biljke?
KOPNENE
BILJKE VODE
PORIJEKLO OD
ZELENIH ALGI
KOJE ZIVE U
VODI.
2.Prije
koliko
godina su
biljke pocele
da osvajaju
kopno?
-BILJKE SU
POCELE DA
OSVAJAJU
KOPNO PRIJE
OKO 400
MILONA
GODINA.
3.Sta
je
neophodno za
rast i razvoj
kopnenih
biljaka?
Za
rast I
razvoj
kopnenih
biljaka
neophodne su
voda I
mineralne
materije.
4.Koje
su
osnovne uloge
korijena?
-Osnvne
uloge
korijena su da
pricvrsti
biljku za
pologu I da
upija vodu.
5.Sta
utice na
izgled
korirjena?
-Na
izgled
korijena utice
vrsta
zemljista na
kojem biljka
zivi, kao I
kolicina vode u
njemu.
6.Koji
su
oblici
korijena?
-Oblici
korijena
su;osovinski,zi
licast,repast.
Kakav
je
pravi, a kakav
adventivni
korijen?
-Korijen
koji
nastaje iz dijela
klice nazivamo
pravi korijen,a
korijen koji
nastaje iz stabla
ili lista naziva se
adventivni
korijen.
9.Iz
cega se
sastoji
unutrasnja
gradja
korijena?
Unutrasnja
gradja korijena
se sastoji iz
kore,pokorice,ce
ntralnog
dijela,zone rasta
I korijenove
kape.
10.Kako
se
zove sila koja
potiskuje vodu
od korijena
navise?
-Zove
se
korijenov
pritisak.
11.U
koje
svrhe covjek
upotrebljava
korijen?
-Za
ishranu,pravlj
enje ljekova I
ljekovitih
napitaka,za
ishranu stoke.
12.Kakav je
korijen
kasaronje?
-Korijen
kasaronje
sadrzi hlorofil
I moze da vrsi
proces
fotosinteze.
14.Koja
je
uloga stabla?
-Uloga
stabla je
da povezuje
korijen I list,na
njemu se
obrazuju
pupoljci iz kojih
nastaju mlade
grane, lisovi I
cvjetovi.
15.Objasni
gradju
zeljastog
stabla.
-Zeljasta
stabla su
zelene boje I
odlikuju se
velikom
cvrstinom.
16.U
koje
svrhe covjek
upotreblkjava
stablo?
-Za
ishranu,izgra
dnju kuca,
drvenih
konstrukcija,
namjestaja…
17.Koje su
osnovne uloge
lista?
-Fotosinteza
I
transpiracija.
18.Sta
je
transpiracija
?
Transpiracija
je odavanje
vode iz biljke
u vidu vodene
pare.
19.Po
cemu se
razlikuju
potpun I
nepotpun list?
-Potpun
list
ima lisnu
drsku a
nepotpun
nema.
20.Koje
uloge
ima stoma?
-Preko
stoma
se vrsi
razmjena
gasova
izmedju biljke
I spoljne
sredine.
21.Zasto
su
procesi koje
obavlja list
vazni,ne samo
za biljku,vec I
za opstanak
citavog zivog
svijeta?
-Organske
materije I
kiseonik koji
nastaju u procesu
fotosinteze
koriste organizmi
koji ih sami ne
mogu proizvoditi.
22.Na
koji
nacin sunceva
energija
postaje
dostupna
organizmima
koji ne mogu da
vrse proces
fotosinteze?
-Biljke
prevode
suncevu energiju u
hemijsku energiju
organskih
materija koja je
u tom obliku
dostupna ostalim
organizmima.
23.Objasni
razmjenu
gasova u
fotonsitezi I u
disanju biljke.
-U
fotonsitezi
se usvaja
ugljen-dioksid
a proizvodi
kiseonik.U
disanju se
usvaja kiseonik
a proizvodi
ugljen-dioksid.
24.Zasto
su
vlazna
stanista
najpovoljnija
za zivot
mahovina?
-Rizoidi
ne mogu
da obezbijede
dovoljnu kolicinu
vode pa jw
mahovine upijaju
cijelim tijelom
iz vazduha.
25.Kakva
je
razlika I
gradja
lisnatih
mahovina i
jetrenjaca?
-Stablo
lisnatih
mahovina nose
sjedece listice I
cesto rastu u
busenima,tijelo
jetrenjaca je
plocasto I
izdijeljeno na
reznjeve.
26.Objasni
smjenu
bespolne I
polne
generacije kod
mahovina.
-Zigot
I sporofit
koji se iz njega
razvija
predstavljaju
sporofit
generaciju,biljka
mahovina sa polnim
organima
predstavlja
gametofit
generaciju.
27.Zasto
su
mahovine
znacajne u
ekosistemima
?
-Znacajni
su
regulatori
vlaznosti,cesti
su elementi
pionirske
vegetacije,dopr
inose
formiranju
zemljista.
28.Zasto
su
mahovine
niskog rasta?
-Nemaju
razvijena
tkiva koja
daju potporu
uspravnom
rastu.
29.Zasto
kazemo da
mahovine
imaju
ekonomski
znacaj?
-Treset
koji
obrazuju
mahovine
koristi se kao
gorivo u
gradjevinarstv
u,hemijskoj
industriji.
30.Kakva
je
razlika
izmedju naziva
paprati I
papratnica?
-Paprati
su
najbrojnija
grupa
papratnica.
31.Objasni
gradju
paprati.
-Imaju
podzemno
stablo rizom,sa
cije donje
strane rastu
korijenovi,a sa
gornje strane
listovi.
32.Zasto
je
voda
neophodna za
razmnozavanj
e paprati?
Spermatozoid
i vodom dolaze
do jajnih
celija.
33.Koja
generacija
paprati
ukljucuje
protalijum?
-Gametofit
generacija.
34.Zasro
se
kameni ugalj
naziva fosilno
gorivo?
-Nastao
je od
foslilnih
ostataka
papratnica.
35.Koja
osobina
omogucuje
papratima da
zive na
mjestima gdje
nema puno
svjetlosti?
-Velika
povesina lista.
36.Objasni
gradju I ulogu
cvijetnog
omotaca.
-Gradjen
je casice
I krunice.Casica je
zelene boje I ima
zastitnu
ulogu,krunica je
zivo obojene I
privlaci insekte
koji oprasuju
biljku.
37.Kako
su
gradjeni
organi za
razmnozavanj
e kod
cvjetnica?
-Tucak
je zenski
polni organ I sastoji
se od plodnika
stubica I
ziga.Prasnik je
muski polni organ I
sastoji se od
prsnickog konca I
prasnice u kojoj se
nalaze polenove kese.
38.U
cemu je
razlika
izmedju
dvopolnog I
jednopolnog
cvijeta?
-Dvopolni
cvijet
ima I m uske I
zenske polne
organe,jednopoln
i cvijet ima ili
samo muske ili
samo zenske
organe.
39.U
cemu se
ogleda znacaj
cvijeta za
covjeka?
-Upotrebljava
ih za
pravljenje
caja,ulja
kozmetickih
preparata.
40.Kako
insekti
oprasuju
cvjetove?
-Nektar
kojim se
insekti hrane nalaze
se duboko u cvijetu,da
bi doslo do njega
insekti moraju
dodirnuti prasnice I
zig;iz zrelih prasnica
polenovo zrno ispadaju
I lijepe se za tijelo
insekta koji ih prenosi
do ziga.
41.Kakve
promjene u
cvijetu
nastupaju
nakon
oplodjenja?
-Casicni
I
krunicni
listici,zig I ucak
se sasusuju.Od
plodnika nastaje
plod,od sjemenog
zametka sjeme.
42.Kakvi
mogu biti
plodovi?
Prosti,zbirni,
plodovi
cvasti,kostuni
ca,mahuna,cau
ra.
43.Objasni
gradju
sjemena.
-U
sjemenu se
nalazi klica I
hranjljive
materije na
povrsini je
sjemenjaca.
44.Sjemena
prije klijanje
neko vrijeme
miruju.Nekada
mirovanje
potraje I vise
godina.Objasni
znacaj ovog
mirovanja.
-Tako
sjeme
ceka povoljne
uslove za
klijanje.
45.Zbog
cega
je znacajno da
cvijet bude
oprasen
polenovim
zrnima sa
drugog cvijeta?
-Da
bi doslo do
razmjene
naslednog
materijala.
46.Koje
su
osnovne razlike
izmedju
golosjemenica I
skriveno
sjemenica?
-Sjeme
golosjemenica
nalazi se u
sisarci,sjeme
skrivenosjemenica
skriveno je u
plodu.Golosjemenice
uglavnom zadrzavaju
listove tokom cijele
godine,najveci broj
skrivenosjemenica
odbacuje lkisce tokom
nepovoljnih uslova.
47.Kako
su
cetinari
prilagodjeni
na hladnu,suvu
zimu?
-Dobro
podnose
ekstremne
uslove stanista
listovi imaju
vostani sloj I
dobro razvijenu
kutikulu.Imaju
smone kanale I
proizvode smolu.
47.Nabroj
neke cetinare
crnogorske
flore I navedi
gdje zive.
-Jela,smrca,tisa-
kontinentalni I
sjeverni
predjeli,alepski
bor I primorska
klekamediteran,patulja
sta kleka I bor
krivulj-visoke
planine.
48.Kako
s
cetinari
razmnozavaju
?
-Polen
se prenosi
do sjemenog
zametka,iz koga
se nakon
oplodjenja razvija
sjeme.U povoljnim
uslovima sjeme
klija I razvija se
u novu biljku.
49.Koje
su
bitne
prilagodjenost
i biljaka sa
sjemenom na
kopneni nacin
zivota?
-Sjeme
stiti
klicu od
nepovoljinih
uslova I
omogucava
rasijavanje na
velike daljine.
50.Razmnoza
vanje
golosjemenica
ne zavisi od
prisustva
vode.Objasni
ovu tvrdnju.
-Prenosenje
spermatozoid
a do jajne
celije nevrsi
se
posredstvom
vode.
51.Zasto
su
skrivenosjeme
nice siroko
rasprostranje
ne na kopnu?
-Dobro
su
prilagodjene
zivotu na
kopnu,dobro
razvijen
vaskularni
sistem,listovi sa
kutikulom,zastic
eno sjeme...
52.Objasni
razliku u
gradji stabla
dikotiledonih I
monokotiledon
ih biljaka.
-Dikotile
imaju
zeljasto ili drvenasto
stablo I drvenasto ima
kambijum,provodnisno
snopici su pravilno
rasporedjeni,monokoti
le najcesce zeljasto
koje nemaju kambijum
I snopicu su nepravilno
rasporedjeni.
53.Navedi
karakteristik
e vrsta iz
familije
bukvi?
Bukva,makedo
nski
hrast,cer,med
unac.
54.Zasto
su
pelim,nana I
majcina
dusica
svrstane u
familiju
usnatica?
-Listici
krunice su im
srasli tako da
obrazuju
donju I gornju
usnu.
55.Po
cemu se
najvise
prepoznaju
glavocike?
-Imaju
cvast
u obliku
glavice.
56.Zemljiste
na kojem je ove
godine gajen
grasak nije
potrebno
sledece godine
djubriti.Zasto
?
-U korijenu
biljaka iz
familije
leptirnjaca zive
bakterije koje
fiksiraju azot iz
vazduha I tako
njime obogacuju
zemljiste.
56.Koje
biljke iz
familije trava
covjek najvise
koristi?Koje
indrustije mozes
da povezes sa
njima?
Psenica,kukur
uz,pirinac,jec
am…Prehambr
ena
industrija.
RADILE:
KRISTINA
GAZIVODA
VIOLETA
KOMARICA