Tema 3 - Google Drive

Download Report

Transcript Tema 3 - Google Drive

TEMA III
PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI
- KLIMA KAO TURISTIČKI RESURS
- HIDROGRAFSKI RESURSI
13.10.2014.
Izvor: Maksin-Mićić, M. (2008). Turizam i prostor, str. 109-125
Značaj klime za razvoj turizma
- Određuje period pogodan za boravak u prirodi
- Utiče na izbor turističkih aktivnosti
Klimatski pojasevi (5)
- Žarki pojas od 0° do 23°27”, tipovi klime: ekvatorijalna,
vlažna i suva tropska, monsunska i pustinjska
- Severni i južni umereni pojas od 23°27” do 66°33”,
tipovi klime: sredozemna, pustinjska, atlantska,
umereno-kontinentalna, kontinentalna i subpolarna
- Severni i južni hladni pojas od 66°33” do polova, tipovi
klime: subpolarna i polarna
Ne postoje stroge granice između klimatskih tipova nego
prelazna područja u kojima se smenjuju dva tipa
Klimatski elementi
1. Sunčeva radijacija i insolacija (najznačajniji za
helioterapiju)
2.Temperatura
3. Vlažnost vazduha
4. Smer i brzina vetra (posmatra se sadejstvo
elemenata 2-4 na čovekove aktivnosti – za psihofizičko stanje najpogodnije: relativna vlažnost
60%, temperatura 22 ° i bez vetra)
5. Vazdušni pritisak
6. Padavine
7. Oblačnost i
8. Snežni pokrivač
Klimatski elementi se menjaju pod uticajem klimatskih
modifikatora:
- geografska širina
- reljef
- raspored kopna i mora
- morske struje
- nadmorska visina
- rotacija
- revolucija
- atmosfera
- udaljenost od mora, jezera
- tlo i biljni pokrivač
- uticaj čovjeka
Uticaj klime na biljni pokrivač Zemlje
Značaj klimatskih elemenata za čoveka (turistu)
- Sunčeva radijacija i insolacija (najznačajnije za
helioterapiju)
- Na čovekove aktivnosti posmatra se sadejstvo
elemenata: temperatura, vlažnost vazduha i smer i brzina
vetra – za psiho-fizičko stanje najpogodnije: relativna
vlažnost 60%, temperatura 22° i bez vetra)
- Indikativna temperatura vazduha, koja se smatra
prijatnom za kupanje, > 22° i vode >18° služi za
određivanje dužine kupališne sezone
- Dužina snežnog pokrivača određene debljine za skijanje
(koja zavisi od vrste podloge – min 15cm pašnjak, 50cm
travnato- kamenita podloga).
Najpovoljniji tipovi klime za turizam
- Sredozemna (mediteranska) maritimna klima:
mala temperaturna kolebanja, više srednje godišnje temperature
i vlažnost, intenzivna insolacija, neosetno smenjivanje godišnjih
doba; ima blago sedativno i povoljno zdravstveno dejstvo –
kupališni turizam
- Planinska klima:
promena vrednosti svih klimatskih elemenata sa porastom
nadmorske visine, temperatura opada za 1° na svakih 180 m nv,
manje godišnje oscilacije temperature, dnevne oscilacije t veoma
izražene, pojačana insolacija, vazdušni pritisak opada sa visinom,
a time i količina kiseonika, smanjuje se količina mikroba i prašine,
opada vlažnost vazduha, raste količina padavina, snežnost,
intenzitet i učestalost vetrova, povoljno utiče na jačanje
organizma, psihofizičko stanje i aktiviranje metaboličkih procesa.
Mikroklima
-Klima manjih prostornih celina i prizemnog vazduha do 2m
- Može se govoriti o mikroklimi neke padine, šume, dela
grada ili turističkog centra
- Na mikroklimu utiče reljef svojim oblicima i ekspozicijama
- Šuma je takođe jedan od najjačih modifikatora klime
- Uticaji čoveka: vetrozaštitni pojasevi, pošumljavanje,
modelovanje mikroreljefa
- Proučavanja mikproklime značajna za utvrđivanje lokacije
turističkih objekata i sadržaja
- Značaj poznavanja ruže vetrova, insolacije i mikroklime za
rezervisanje i uređenje turističkog prostora
Hidrografski resursi
- Okeani i mora
- Jezera
- Reke
- Termo-mineralni izvori i gejziri
- Močvare, ritovi i bare
- Lednici
More
- Atraktivnost mora za razvoj primorskog turizma određuju:
geografski položaj, fizička i hermijska svojstva, živi svet, odlike obala i kvalitet
vode
- Pored rekreativnih i estetskih, more može imati i kuriozitetna svojstva
- Geografski položaj valorizuje se kroz klomatske karakteristike područja, kao i
temperaturu vode
- Za turističku valorizaciju najveći značaj imaju: temperatura vode, njena
kretanja i optička svojstva
- Temperatura je najznačajnija fizička osobina mora – ona određuje dužinu
kupakišne sezone (iznad 18°, vazduh iznad 22°)
- Kretanja morske vode (struje, talasi, plima i oseka)
- Optička svojstva (boja i providnost)
- Najznačajnije hemijsko svojstvo mora je salinitet – Jadransko more ima salinitet
38-39 ‰ (baktericidno i stimulativno dejstvo na ljudski organizam)
Jezera
- Razlikuju se prema načinu postanka (tektonska, erozivna, akumulativna i
veštačka), vremenu nastanka, morfometrijskim karakteristikama, fizičkim i
hemijskim odlikama vode, biljnom i životinjskom svetu, pogodnostima za
plovidbu
- Poznate kriptodepresije (površina iznad nivoa mora, a dno ispod):
Bajkalsko, Skadarsko, Velika Američka jezera
- Depresije (i površina i dno jezera ispod nivoa mora):
Kaspijsko jezero i Mrtvo more
-Mogu se svrstati u kompleksne (Balaton, Ohridsko, Kaspijsko, Bajkalsko, Velika
američka jezera, Skadarsko, Đerdapsko), samostalne i komplementarne t.r.
- Trajanje kupališne sezone zavisi od geografske širine, nadmorske visine, veličine
i visine oboda basena
- Za turističku valorizaciju jezera značajna su estetska i kuriozitetna svojstva: boja
vode, oblik obale i uklapanje u pejzaž, tresetna ostrva na Vlasinskom jezeru, 16
Plitvičkih jezera sa slapovima, vodopadima, pećinama, vidikovcima i sl.
Reke
- Atraktivnost ze zasniva na rekreativnim svojstvima za kupališni
turizam i aktivnosti na vodi (ribolov, jedrenje, splavarenje, kajak)
- Za valorizaciju rekreativnih svojstava reke opredeljujuće su
morfometrijske karakteristike (dužina, širina, dubina, brzina vode,
pad korita, proticaj i fizička svojstva vode – temperatura i optička
svojstva)
- Za plivanje je najvažnija temperatura vode uz njenu čistoću
- Za nautički turizam: uz morfometrijske odlike još i rekreativna i
estetska svojstva vodotoka, atraktivnost i dostupnost turističkih
resursa u priobalju, priobalni pejzaž
- Gradovi i urbane zone kao emitivni centri, ali i kao zagađivači reka
- Estetska i kuriozitetna svojstva vodopada, slapova, brzaci, ponori,
vrela, meandri i sl (vodopad Nijagare čak samostalni resurs, ostali
su uglavnom komplementarni)
Termomineralni izvori
- Izvori mineralne, termomineralne, gasne i radioaktivne vode
- Valorizuju se u zavisnosti od stepena istraženosti i načina kaptiranja izvora,
izdašnosti i hemijskog sastava vode, lekovitog dejstva, kvaliteta programa, usluga
i objekata, dostupnosti i estetskih odlika pejsaža
- Termomineralne i mineralne vode karakteriše rastvor mineralnih materija (> 1
gr/l) i temperatura vode
- Gasne vode odlikuje povećan sadržaj gasova, a ako su to radon ili radijum, onda
su to radioaktivne vode
- Izvori se vezuju za rasedne zone i linije oko gromadnih planina
- Najatraktivniji banjski centri, pored rekreativnih i lekovitih svojstava, čuvaju i
estetska svojstva pojzaža (Viši, Baden-Baden, Karlove Vari)
- Banje u Srbiji su loši primeri očuvanosti pejsaža i planske izgradnje, osim
priobalne zone Tise i Kanjiže
- Termomineralni izvori se svrstavaju u samostalne i komplementarne turističke
resurse
- PP Srbije – valorizacija i rangiranje banja: Vrnjačka Banja – prvi rang od
međunarodnog i nacionalnog značaja; Soko, Niška, Vranjska, Mataruška,
Koviljača, Bukovička – drugi rang od međunarodnog i nacionalnog značaja i još 31
- Kuriozitetna svojstva: gejzer u Sijerinskoj, Vranjska 92°, Jošanička 78°
Pitanja
22. Koji je direktni uticaj klime na razvoj turizma, a koji indirektni?
23. Koji klimatski elementi imaju najveći uticaj na razvoj turizma?
24. Za koju svrhu su značajna proučavanja mikroklime u turizmu?
25. Kako čovek može uticati na poboljšanje mikroklime?
26. Koji elementi određuju atraktivnost mora za razvoj primorskog turizma?
27. Koji je najatraktivniji zaliv na Jadranskom moru i po čemu?
28. Objasniti uticaj boje i providnosti morske vode na razvoj turizma
29. Objasniti pojam jezera kriptodepresija i depresija i navesti primere
30. Navesti primere jezera kao kompleksnog turističkog motiva
31. Šta predstavlja kuriozitet Vlasinskog jezera?
33. Na čemu se zasniva turistička atraktivnost reka?
34. Navesti primere hidroloških pojava na rekama sa estetskim i kuriozitetnim
svojstvima
35. Od kojih elemenata zavisi valorizacija termomineralnih izvora?
36. Gde se najčešće pojavljuju izvori termomineralnih voda, po obodu kojeg tipa
planina, navesti primer?
37. Navesti pet najbolje rangiranih banja u Srbiji (prema Prostornom planu RS)
38. Navesti neka kuriozitetna svojstva banjskih centara i termomineralnih izvora sa
primerima
Hvala na pažnji!