PERCEPCIJA BOLESTI

PERCEPCIJA BOLESTI

 Budite se ujutro, strahovito vas boli glava.

Oštra bol se pojača kada pokušate podignuti glavu sa jastuka. Oči vas bole kada ih pomičete.

 Vjerojatno odmah pokušate odgonetnuti o čemu se radi, vrlo brzo vam neko objašnjenje padne na pamet. ŠTO SE DOGAĐA?

PERCEPCIJA BOLESTI

 Migrena?

  Početak gripe?

Umor i iscrpljenost zbog učenja do kasno u noć?

 Posljedice jučerašnjeg izlaska?

! Ono što ćete sljedeće učiniti vjerojatno će ovisiti o tome što ste

zaključili da je problem.

  Provesti dan u krevetu u zamračenoj sobi?

Popiti c vitamin, napraviti čaj?

 Napraviti veliku šalicu kave, nastaviti s učenjem i obećati sami sebi da ćete večeras ranije otići na spavanje?

PERCEPCIJA BOLESTI

 Bolesnici se jako razlikuju i u svojoj emocionalnoj reakciji na bolest.

 Neki se jako dobro „nose” sa teškom bolešću, čak mogu naći i pozitivne strane bolesti – nalaženje benefita!

 Kod nekih i relativno lagani simptomi mogu uzrokovati emocionalne probleme, loše se prilagođavaju, stres zbog bolesti još pogorša samu bolest.

PERCEPCIJA BOLESTI

 Odakle tako velike razlike?

 Vrsta bolesti?

 Osobine ličnosti?

PERCEPCIJA BOLESTI ?

PERCEPCIJA BOLESTI

 Gotovo svaka osoba kada osjeti određene simptome ili kada dobije neku dijagnozu od liječnika stvori određeno mišljenje o svome stanju.  Ta mišljenja imaju ključan utjecaj na daljnje ponašanje koje je usmjereno na nošenje sa bolešću.

 Organizirani sklop mišljenja o bolesti – percepcija bolesti ili kognitivna reprezentacija bolesti!

PERCEPCIJA BOLESTI

 Percepcija bolesti / kognitivna reprezentacija bolesti – mentalni model o tome kako bolest funkcionira!

Kako može utjecati na tijelo? Koje će biti posljedice?

Kako se liječi? ...

 Kao što ljudi o svemu na svijetu u svojoj glavi stvaraju mentalnu reprezentaciju, tako i o bolestima!  Različiti nazivi u literaturi: kognitivne sheme bolesti, reprezentacija bolesti, percepcija bolesti…

PERCEPCIJA BOLESTI

 Osnova teorije o percepciji bolesti je

Leventhalov samoregulacijski model percepcije bolesti i zdravstvenog ponašanja - 1984

(Leventhal's self-regulation model of illness cognition and behaviour)  Slično teorijama rješavanja problema, prilagođeno za zdravstvenu psihologiju! Bolest je problem – reakcija na bolest – reakcija na problem.

Leventhalov samoregulacijski model percepcije bolesti (1984)

Percepcija bolesti:

identitet, uzrok itd.

Bolest:

dg.

ili Prijetnja zdravlju:

simptomi

Tehnika suočavanja: s problemom izbjegavanje Provjera: efikasnost suočavanja?

Emocionalni odgovor:

strah, tjeskoba, depresija

PERCEPCIJA BOLESTI

 Percepcija bolesti upravlja našim iskustvima i ponašanjima vezanim uz zdravlje i bolest - utječe na izbor i nadgledanje ponašanja čiji je cilj kontroliranje ili smanjenje prijetnje za zdravlje.

 Percepcija podražaja (simptomi neke bolesti ili informacije o bolesti npr. dijagnoza koju je postavio liječnik), aktivira reprezentaciju bolesti (percepciju) koju imamo pohranjenu u pamćenju.

PERCEPCIJA BOLESTI

 Podatke koje imamo u pamćenju uspoređujemo sa trenutnim podacima – o simptomima, informacijama, kontekstu...

 Na osnovu svih podataka biramo način suočavanja, a uspješnost suočavanja procjenjujemo prema tome jesmo li smanjili ili eliminirali bolest i njene posljedice.

 Na osnovu tih procjena prilagođavamo percepciju bolesti.

PERCEPCIJA BOLESTI

 Osim simptoma ili dijagnoze i procjena rizika može potaknuti javljanje procjene rizika!  Važno za prevenciju i javnozdravstvene kampanje.

PERCEPCIJA BOLESTI

 Percepcija bolesti usvaja se na različite načine –   vlastito iskustvo obrazovanje (škola, fakultet)    vijesti, televizija, emisije iskustvo bliskih osoba prikaz bolesti u filmovima, knjigama...

PERCEPCIJA BOLESTI

 Percepcija bolesti sastoji se od 5 ključnih komponenti: 1.

2.

3.

4.

5.

Identitet: dg bolesti (viroza) ili simptom (curi nos) Uzrok: biološki (virus), psihosocijalni (stres), ostalo Trajanje: akutno, kronično, par dana Posljedice: tjelesne (bol), emocionalne (potištenost), oboje Kontrola / liječenje: ja (odmor), drugi/doktor (lijek)

IDENTITET: IME I SIMPTOMI

 Gotovo svaki bolesnik ima određenu ideju o tome kako se bolest koju smatra da ima zove i koji sve simptomi dio te bolesti.

 Ukoliko osjeti neke simptome, bolesnik traži ime neke bolesti kojoj će ih pripisati, a ukoliko liječnik dijagnosticira neku bolest gotovo svaki pojedinac razvit će neku svoju sliku o tome što su sve simptomi te bolesti.

 Danas ljudi često simptome pripisuju stresu, a ne odmah nekoj bolesti (češće ako su simptomi nepoznati i nejasni).

IDENTITET: IME I SIMPTOMI

 Vjerovanje o identitetu bolesti direktno utječe na traženje pomoći.

 Sama pojava simptoma nije dovoljna da potakne odlazak liječniku – pomoć tražimo tek kad te simptome pripišemo nekoj bolesti! (npr. odgađanje odlaska liječniku u slučaju infarkta).  Pripisivanje simptoma određenoj bolesti utječe i na uzimanje lijekova (npr. astma).

UZROK

 Svaka bolest je po svojoj prirodi zastrašujuća i neželjena, pa je potpuno prirodno da se pojedinac upita ZAŠTO?

Zašto sam se razbolio? Zašto baš ja?

 Pokušaj otkrivanja uzroka bolesti zapravo je pokušaj da se sama situacija što bolje razumije.  Poznavanje uzroka bolesti daje nam osjećaj kontrole i predvidljivosti.

! Ukoliko bolesnik vjeruje da je osip posljedica alergije na jagode,

vjerovat će da se osip neće javljati ukoliko bude izbjegavao jagode.

UZROK

 Gotovo svaki bolesnik za svaku bolest pokušava pronaći uzrok!

 Taylor i sur. (1984) 95% pacijentica ima neko svoje mišljenje o

tome koji je uzrok raka dojke, od koji je većina u neskladu s medicinskim objašnjenjem uzroka.



Bolesnici s melanomom

(Vurnek Živković, 2007)

– 97% ima mišljenje o uzroku njihove bolesti.

UZROK

 Koje moguće uzroke pacijenti najčešće vide?

 

nasljeđe stres

  

akcije drugih ljudi okolina sudbina, sreća, slučajnost, Bog...



UZROK

 Uzroci su često netočni (medicinski gledano), pa čak i nelogični.

 HPV infekcija – bolesnici kao mogući uzrok navode stres na poslu, loše odnose sa susjedima, zagađenje, prečesto tuširanje i sl. (Vurnek Živković, 2011).

UZROK

 Vjerovanje da su Božja volja i grijeh uzrok AIDS-a često je među američkim studentima (Klonoff & Landrine, 1994) .  Stres je jedan od najčešće percipiranih uzrka bolesti kod osoba koje boluju od raka dojke (Taylor et al., 1984), srčanih bolesti (French et al., 2001), dijabetesa (Hampson, 1997), reumatoidnog artritisa i multiple skleroze (Moss-Morris et al. 2002).

UZROK

UZROK

 Percepcija uzroka određene bolesti direktno utječe na suočavanje sa bolešću i emocionalnu reakciju na bolest, ali i na liječenje!

 Tri su važna aspekta uzroka povezana sa reakcijom na bolest: lokus uzročnosti (internalni / eksternalni) stabilnost (mijenja li se uzrok tijekom vremena) kotrolabilnost (je li uzrok pod našom voljnom kontrolom)

UZROK

 Vjerovanje da je uzrok bolesti

eksternalan, stabilan i da nije

pod našom kontrolom (npr. zagađenje) rezultira izbjegavanjem suočavanja i

lošom psihološkom

prilagodbom.

 Vjerovanje da je uzrok

internalan, promjenjiv i pod

našom kontrolom (loša prehrana) potiče suočavanje sa stresom usmjereno na problem i bolju psihološku prilagodbu.

UZROK

 Ne vrijedi uvijek, ovisi i o drugim čimbenicima – ponajviše o ostalim aspektima percepcije bolesti.

 Vjerovanje da je uzrok internalan može izazvati osjećaj krivnje.

TRAJANJE

 Percepcija trajanja odnosi se na procjenu kako će se bolest razvijati kroz vrijeme, koliko će trajati - je li bolest akutna,

ciklička ili kronična.

 Najčešće je naša prva procjena bolesti da je ona akutna.

(zbog iskustva iz djetinjstva – većina dječjih bolesti su akutne).

 Prvo suočavanje sa kroničnom bolešću obično zahtijeva dužu prilagodbu.

TRAJANJE

 Procjena trajanja značajno je povezana sa pridržavanjem propisanog liječenja.

! Bolesnici koji vjeruju da je astma ciklička bolest lošije se

pridržavaju lijekova od onih koji vjeruju da je kronična

(Horne & Weinman, 2002) .

! Bolesnici koji vjeruju da je visok tlak akutna bolest vrlo brzo

prestaju piti lijekove

(Meyer et al., 1985) .

! U nekim slučajevim percepcija bolesti kao akutne može imati

pozitivan utjecaj – infarkt – brži povratak na posao

(Petrie, 1996) .

POSLJEDICE

 Percepcija posljedica odnosi se na fizičke, socijalne i ekonomske posljedice koje mogu nastati zbog bolesti – Hoće li

me jako boljeti? Hoću li moći raditi, izlaziti, baviti se sportom?

...

 Percepcija neke bolesti kao rijetke najčešće je povezana sa percepcijom ozbiljnijih posljedica (kronični umor,

kardiomiopatija).

 Bolest koja ima veći broj, jače izraženih simptoma percipira se kao bolest sa ozbiljnim posljedicama (rak/kemoterapija).

POSLJEDICE

 Percepcija posljedica utječe na pridržavanje uputa i lijekova, na brzinu oporavka!



Nakon infarkta, ukoliko bolesnik vjeruje da će bolest imati ozbiljne posljedice, značajno se kasnije vraća na posao

(Petrie et al, 1996).



Bolesnici s dijabetesom na početku svoju bolest ne doživljavaju ozbiljnom pa se slabo pridržavaju uputa za uzimanje inzulina

(Gonder-Frederick & Cox, 1991).

KONTROLA / LIJEČENJE

 Vjerovanje koliko se bolest može liječiti (liječnik, lijekovi, tretmani) i/ili kontrolirati (koliko sam bolesnik može kontrolirati

bolest).

 U zadnje vrijeme razdvaja se na dvije zasebne komponente – ne moraju biti sukladne – bolesnik može vjerovati da se

dijabetes može dobro liječiti inzulinom, ali ne vjeruje da

prehrana ima važan utjecaj.

 Značajno povezano sa emocionalnom reakcijom na bolest, kao i s dolascima na kontrole, uzimanjem lijekova...

PERCEPCIJA BOLESTI

 Kvalitetivna i kvantitativna istraživanja potvrdila su opisanu strukturu percepcije bolesti.  Različite komponente percepcije bolesti međusobno su logično povezane, što je također potvrđeno u istraživanjima.

PERCEPCIJA BOLESTI

 Brojna istraživanja potvrđuju povezanost percepcije bolesti sa emocionalnom reakcijom na bolest, oporavkom, preživljenjem i ponašanjem vezanim za liječenje.

 Loše pridržavanje uputa često nastaje zbog nesklada između bolesnikove percepcije bolesti i liječenja koje liječnik predlaže.



Percepcija bolesti često nije medicinski točna, ali je bolji prediktor ishoda od objektivne ozbiljnosti bolesti!

PERCEPCIJA BOLESTI



Može li promjena percepcije bolesti utjecati na promjenu ishoda?

INTERVENCIJE

Petrie et al. 2002

 Kratka intervencija za bolesnike nakon infarkta – 3 dolaska ispitivanje percepcije infarkta kratka edukacija o infarktu, simptomima, liječenju edukacija o mogućim uzrocima (posebno o životnom stilu) razvoj plana za promjenu navika – personalizirani rasprava o simptomima nakon infarkta edukacija o važnosti lijekova razgovor o tome što ih brine u vezi s povratkom kući

Petrie et al. 2002

Dolazak na rehabilitaciju, bolovi i povratak na posao nakon 6 tjedana

80 70 60 50 40 30 20 10 0 rehab angina rtw-6 weeks control intervention

INTERVENCIJE

Petrie et al. 2002  Iznimno ohrabrujući rezultati!

 Problemi?

Odgovara li svima? Prekognitivni pristup?

Nije pokazan utjecaj na uzimanje lijekova.

INTERVENCIJE

Karamanidou, Weinman & Horne, 2008  Kod bolesnika sa zadnjim stadijem bubrežne bolesti koristili crteže kako bi objasnili kako novi lijek funkcionira.

 Značajno poboljšanje u uzimanju lijeka u eksperimentalnoj grupi!

ISPITIVANJE PERCEPCIJE BOLESTI

 Illness Perceptions Questionnaire (Weinman et al., 1996)  Illness Perceptions Questionnaire – revised (Moss-Morris et al., 2002)  The Brief Illness Perceptions Questionnaire (Broadbent et al., 2006)  Upotreba crteža – bolesnik treba nacrtati kako vidi svoju bolest ne može se koristiti kod svih bolesti, ali pruža dobar uvid u percepciju bolesti, može pružiti uvid i u percepciju mogućnosti liječenja

Crteži 2 pacijenta prije i poslije operacije srca (Petrie, K.J. i Weinman, J.,2012)

PERCEPCIJA BOLESTI

 Moguća poboljšanja:  Uzeti u obzir i percepciju liječenja!