Transcript Sunčeva porodica . Planeti

Kristina Bišof, 2.B, šk.g. 2011./2012.

Sunce
• Osam
planeta
• 140 ?
satelita
• Velik broj kometa i
asteroida
Četiri planeta najbliža Suncu
 Čvrste površine
 Merkur (2r=4879 km), Venera (12104 km),
Zemlja (12 756 km), Mars (6794 km)

Oni su:
• Stjenoviti i mali
• Malen broj
satelita
• Bez prstena

Planet najbliži Suncu
• Najveće razlike između dnevnih i noćnih
temperatura
brže se okreće oko Sunca,
ali se sporo okreće oko svoje osi
Dnevna strana
450°C kad je planet
najbliži Suncu
Noćna strana 180°C
MERKUR
Površina nalik Mjesečevoj – prenaseljen
kraterima, zaravnjene površine slične
morima na Mjesecu
 Krateri – nastaju padom planetoida koji
se razlijeće uz eksploziju ( zrakasto
izbačen materijal)
 Nema vode, zraka

Kupierov krater
Hokusai krater
Merkurovo tlo je podložno velikim
temperaturnim razlikama – bez
atmosfere nema što prenositi toplinu
 Osunčana strana
400 °C
 Mrak
-170 °C
 Merkurova staza – znatno izdužena – u
najbližoj točki staze Sunce je daleko 46
mil. km, a u najdaljoj 70 mil.km zbog toga
se i Sunčeva žara mijenja
 Sol – Sunčev ( siderički ) dan na planetu
( različit je različitim planetima )


Merkur se jako sporo vrti – jedan Sunčev
dan (sol) = 176 d.
Zbog slaganja spore vrtnje i nejednolikog
gibanja po izduženoj stazi, putnik bi na
Merkuru doživio mnoga iznenađenja:
dvostruki izlazak Sunca, dvostruko
podne, krateri čije dno Sunčeva svjetlost
nikada nije obasjala u području polova...
američka svemirska letjelica iz programa
Mariner, lansirana 1973. prema Merkuru i
Veneri
 Najprije je bila upućena da bi ispitivala
Veneru, a zatim je Venerinom
privlačnom silom obačena u stazu oko
Merkura
 S iscrpljenima baterijama i dalje kruži oko
Sunca i Merkura kao umjetni planet

VENERA
• Okreće se u smjeru suprotnom od većine
planeta
• Sunce obiđe za oko 225
dana, a
okrene se oko svoje osi za 243
dana
•Najtopliji planet : 500°C - efekt
staklenika
•Površina puna vulkana
Pogled sa
Zemlje
Sumporni
dioksid
Kretanje vrhova
oblaka
Površina Venere otkrivena
radarskim snimanjem
Po veličini Venera je Zemljina posestrima
(ima atmosferu – jedina sličnost)
 Atmosfera – neprozirni oblaci (tlo se
nikada ne vidi), sastoji se od ugljikova
dioksida, sadrži i otrovne kiseline
- pri tlu – velika gustoća, tlak sto puta
veći nego naš (aparati se moraju oklopiti
kao dubinske podmornice)

Prava boje Venere
Površina Venere Magellan radar
(1990. -1994.)
Toplina zarobljena u atmosferi
usijanje tla koje se, noću i danju, drži na
480 °C ( letjelice koje su pristale uz tlo
vrućinu su izdržale oko sat)
 Venerin reljef – proučava se pomoću
radiovalova
- najtočniji pregled izveo je radar na
letjelici “Magellan”
- slično Zemlji – površina s velikim visinskim
razlikama
- najveći dio – blago valovite ravnice
- dubodoline, kontinentalni masivi, brda,
krateri, vulkani

Kompjutorski
obojan reljef
Venere.
Tamno-modre
su najniže
ravnice, a
svjetlonarančaste
najviše
planine.
Krater na površini Venere. Slike napravljena pomoću
podataka koje je poslao radar.

Ubrzanje sile teže – nešto manje nego na
Zemlji ( može se hodati, samo da su
uvjeti prikladniji)
Pitanje je hoćemo li jednog dana moći
biološkim inženjerskim zahvatima
amtmosferu oblikovati da bude rjeđa i
pogodna za disanje.
Venera i Merkur jedini su od planeta koji
nemaju satelite.
Venera = rimska božica ljepote
 U našim krajevima = zvijezda Danica ili
jutarnja zvijezda (Venera je najsjajniji
objekt na nebu iza Sunca i Mjeseca.)
 Veneru je počevši od 1962. istraživalo
12-ak letjelica ( Sputnik 7, Mariner 1,
Vega, Venera, Galileo...)



Tranzit Venere preko
Sunca nastaje kada se
Venera nađe između
nas (Zemlje) i Sunca.
Tada možemo vidjeti
Veneru dok prolazi pred
Sunčevim diskom.
Zabilježeni su tranziti
Venere u ovim
godinama : 1631. , 1639.
, 1769. , 1874. , 1882. ,
2004. i 2012.
ZEMLJA
• Plavi planet ( 72% pod vodom)
• 1/10 planeta je pokrivena ledom: jedini
planet na kojem se istodobno nalazi led i
tekuća voda
• Živi planet
ZEMLJA I MJESEC
Zemlja planet u Sunčevom sustavu (treći kamen od
Sunca)
terestrička skupina planeta
Osnovni podaci
velika poluos
Elementi
staze
Fizički elementi
AJ
1
106 km
149,6
numerički
ekscentricitet
0,017
ekvatorski spljoštenost Masa
polumjer
km
kg
6378,1
0,00335 5,97.1024
Priklon
osi
vrtnje
siderički
period
o
jul.godina
1,00002
23,5
srednja
gustoća
g/cm3
5,515
Srednja
brzina
revolucije
km/s
29,8
vosl
priklon osi
rotacije
period vrtnje
km/s
11,2
o
dani
0,99727
23,5
Razvijala se drukčije od ostalih planeta –
kisik u atmosferi ( djelovanje živih bića)
 Ima tekuću vodu i živu unutrašnju
aktivnost (vulkani, zone potresa, gibanje
Zemljine kore)


Zemljino tijelo – jezgra (čvrsta i tekuća),
plašt i kora
Litosfera = gornji dio plašta razbijen na
ploče
 Mjesta sudara ploča – izvori potresa,
vulkanska ognjišta ( Tihooceanski vatreni
pojas – Azija i Amerike, Marijinski jarak –
Filipini)
 Sastav tvari kore i gornjeg plašta je
različit
drukčije se provode trusni
valovi – Andrija Mohorovičić
(Mohorovičićev sloj, Moho)
 Na Zemlji se nalaze mnogi krateri, ali su
razrušeni ili prekriveni novim slojevima.

Beringerov krater,
promjer 1186 m

Prvi umjetni satelit oko Zemlje – “Sputnik”
1957.
Danas nam je svemirska okolina
ispunjena tisućama letjelica (
komunikacije, zemaljske tehnologije,
ispitivanje stanja voda i atmosfere,
poljoprivredne svrhe...), ali je i
onečišćena njihovim mnogobrojnim
ostacima.
Geomagnetsko polje i magnetosfera
MARS
Na površini Viking
Olympus Mons
Vallis Marineris
Mars Pathfinder
Marsovi kanali
Pružao najviše nada za pronalazak
života
 Stanice “Viking” 1 i 2 – atmosfera toliko
rijetka da za usporavanje treba koristiti
padobran + retro-rakete
 Stanica “Pathfinder” – istraživanje tla
 Čovjek – težio bi 1/3 od težine koliku ima
na Zemlji, ugodno – trajanje dana je isto,
postoje godišnja doba, skijanje

Krater
Schiaparelli
Južna
polarna
kapa
Ima atmosferu, bijele polarne kape i
izmjenu godišnjih doba
 Bjesne pješčane oluje
 Atmosfera – ugljikov dioksid, tlak sto puta
manji nego na Zemlji ( morali bi nositi
astronautska odijela)
 Temperatura – rijetko iznad 0 °C
 Tijekom zime – tlak opada za 1/3 – CO2
se smrzava i postaje tzv. suhi led koji se
ugrađuje u polarnu kapu
 Polarni krajevi – obični snijeg, vodeni led,
ugljik-dioksid led

Sjeverni pol planeta Mars, digitalna fotomontaža
slika prikupljenih sa sonde Viking 1

Nekoliko desetina velikih ugaslih vulkana
– najviši je Olimpijsko brdo (visina 26 km,
površina veličine Švicarske, najveći
vulkan u Sunčevu sustavu.
Olimpijsko
brdo
Marsova kora – izbrazdana spletovima
kanjona ( nekadašnja unutrašnja
aktivnost)
 Mnogo kratera i velikih bazena ( nalik
Mjesečevim morima), osušene riječne
doline

Presušena riječna korita
na Marsu.

Dva satelita – Phobos i Deimos (Strah i
Užas) – nepravilna tijela velika
dvadesetak kilometara
Može li se preživjeti na drugim planetima
ovisi koliko ih Sunce zagrije.
 Čovjeku su nužni toplina, voda i
pogodna atmostfera.
 Merkur – nema atmosfere, prevelike
temperaturne razlike
 Venera – atmosfera nepogodna za
disanje i prevruća
 Mars – prehladan, ali bi se mogli
prilagoditi ako nađemo zalihe vode

Što dalje – to hladnije.
Sunčeva svjetlost se na većoj
udaljenost raspršuje na veću
površino pa tijela zagrijava sve
slabije.

Zemlja prima 1,387 kW/m2 topline
( solarna konstanta). Sunce nas zagrijava
kao da je na svaki m2 postavljena jedna
el. grijalica od oko 1kW.
Osim topline od Sunca prema planetima
teče i plinovita struja – Sunčev vjetar
 Prostor oko Sunca je veoma pust pa
Sunčeva zagrijana tvar isparava i
velikom se brzinom širi u prostor
 Atmosfera i magnetsko polje – stvaraju
zaštitno polje magnetosferu pa planeti
ne trpe izravne udare vjetra
