Transcript Narativni self

Narativni self
Uvod
• Osnovna ideja:
– Narativne konstrukcije čine središnji dio ljudskog
svjesnog iskustva
• Svijest o sebi i znanje o sebi (self) konstruiraju se
kroz naraciju
• Osobna priča integrira osobnu prošlost,
sadašnjost i zamišljene budućnosti
• Teorija književnosti i naracija
– Primjena u psihologiji: osobne priče
Self: okvir
• Damasio (1999)
– 1. Proto-self: skup neuralnih obrazaca koji od trenutka
do trenutka mapiraju stanje organizma
• Princip: jedno tijelo jedan self
– PRAG SVIJESTI
– 2. Osnovni self (core self): neverbalni model drugog
reda
– 3. Autobiografski self
– 2-3, James: promjenjivi i stalni self
Utjecaji
•
•
•
•
•
•
•
•
•
James
Freud
Murray
Erikson
Jaynes
Bruner
Gazzaniga
Flanagan
Dennett
Narativnost i suvremena psihologija
• Brojni pristupi i teorije
• Primjer: McAdams
– Identitet je u formi priče
• Likovi, motivacija, mjesto i vrijeme, početak, zaplet, rasplet
itd.
–
–
–
–
–
Ovakva priča pruža osjećaj cjelovitosti i smisla
Razvojna psihologija
Kognitivna psihologija: autobiografsko pamćenje
Psihologija ličnosti
Kros-kulturalna psihologija
Razvojna psihologija
• Erikson (1963)
– Razvoj identiteta ega
– Kasna adolescencija: identitet nasuprot konfuziji
uloga
• Eksperimentiranje s ulogama
• Integracija različitih uloga (sinkronijska i diakronijska)
• Zašto tek u toj dobi?
• Razlikovanje self – identitet
• Kulturalne specifičnosti
• Rani razvoj
– Djeca tijekom prve dvije godine usvajaju intentional
stance
• Zajedničko usmjeravanje pažnje
• Imitiranje namjernih radnji
– Teorija uma i čitanje misli
– James:
• I-self
• Me-self
– Dvogodišnjaci sebi počinju pripisivati različita svojstva
– Rani razvoj autobiografskog pamćenja u socijalnom
kontekstu
• Konverzacijsko podupiranje od strane roditelja
• Zajednička konstrukcija prošlosti
• Rani razvoj
– Predškolska djeca: razumijevanje osnovnih
obilježja priča
• Očekivanja vezana za strukturu priče
– Postupno uobličavanje vlastitih iskustava i
prošlosti u ono što smatramo dobrom pričom
• Vremenska koherentnost
• Usvajanje biografske koherentnosti (Kulturalno
specifično)
• Adolescencija: kauzalna koherentnost - objašnjenja
povezanosti između događaja
• Tematska koherentnost: identifikacija povezujućih tema
i principa
– Osobne bajke: fantastične autobiografske
konstrukcije u ranoj adolescenciji
• Kasniji razvoj
– Nastavak konstruiranja osobnih priča u odrasloj
dobi
– Imago i mogući self-ovi
– Jedinstvena osobna priča i integracija imago-a
• James: one-in-many-selves paradoks
– Srednje godine: promjena tema
• Generativity, završetak priče
Kognitivna psihologija: autobiografsko
pamćenje
• U kojoj su mjeri naša sjećanja točna?
– Sjećanja kao kopije
– Sjećanja kao (re)konstrukcije
• Primjer: umetnuta lažna sjećanja
• Hijerarhijska struktura autobiografskog
pamćenja (Conway)
– Životni periodi
– Općeniti događaji
– Specifični događaji
• Samo-definirajuća sjećanja (Singer)
– Živa sjećanja, emocionalno nabijena, povezana s
bitnim temama u osobnim pričama
– Upečatljive poruke, simboličke poruke, početni
događaji, potvrđujući događaji, analogni događaji
• “Odabir” bitnih sjećanja
– Fenomen reminiscencije
• Autobiografska sjećanja i osobne priče: razlike
Kognitivna psihologija: prilozi
narativnim teorijama
• Istraživanja razumijevanja (priča): teorija
situacijskih modela; teorija mentalnih modela
• Elementi razumijevanja priča
– Subjektivni doživljaj vremena; razumijevanje
uzročnosti; intuitivna psihologija; sheme, skripte i
scenariji
•
•
•
•
Interpretator u lijevoj hemisferi
Mentalna simulacija alternativnih stvarnosti
Epizodičko pamćenje i amnezija
Teorija prividne mentalne uzročnosti: virtualni
self
• Priroda introspektivnih izvještaja
• The phenomena of dissociative identity disorder
remind us that our familiar subjective sense of
being and doing are open to remarkable
transformations. The self is not locked into place
somewhere an inch or so behind our eyes, a
fixture in the mind. Rather, the agent self is a
fabrication put in place by the mechanisms of
thought, a virtual agent that has experiences and
feels as though it is doing things but that could
conceivably be replaced by some other virtual
agent that is implemented in the same mind. The
experience of consciously willing an action is
something that happens in a virtual agent, not in
a brain or mind. The sense of being an agent
creates our sense of subjective self and identity.
(Wegner, 2002)
• Podijeljeni mozak
– Presijecanje veza između lijeve i desne hemisfere
– Subjektivni izvještaji: nema osjećaja podijeljenosti
– Konfliktno djelovanje dvije hemisfere
– Eksperimenti (Sperry; Gazzaniga):
• Zadavanje vizualnih podražaja lijevoj i desnoj hemisferi
• Lijeva hemisfera: govor
• Desna hemisfera: kontrola lijeve ruke
• Interpretator u lijevoj hemisferi (Gazzaniga)
– Konfabulacija i interpretacija nekonzistentnih
ponašanja
– Dva toka svijesti?
– Je li desna hemisfera zombi?
• Introspekcija i naracija (Wilson, 2002)
– Introspekcija:
• Introspekcija kao samo-spoznaja i otkrivanje
• Introspekcija kao narativna konstrukcija
– Samozavaravanje i samo-fabriciranje
– Osobni problemi i psihoterapija
• Narativna konstrukcija i interpretacija
• Poboljšanje kroz bolje priče
Psihologija ličnosti
• McAdams – tri razine u psihologiji ličnosti
– Dispozicijske crte
– Adaptacije
– Identitet: osobne priče
• Teme osobnih priča
– Iskupljenje, promjene na loše, autonomnost,
povezanost, eksploracija, koherentno razrješenje,
kreiranje smisla, postignuće
• Istraživanja: individualne razlike u pričama i
drugi konstrukti psihologije ličnosti
• Primjeri:
– Sekvenca iskupljenja
– Sekvenca promjene na loše
– Povezanost s različitim osobinama
Socijalno učenje, kultura i osobne priče
• Sličnost narativne strukture autobiografskih
sjećanja i drugih narativnih formi
• Autobiografsko dosjećanje često se odvija u
socijalnom kontekstu
• Uloga drugih u konstrukciji autobiografskih
sjećanja i osobnih priča
– Internalizirani drugi
• Kultura i osobne priče
– Različite priče “bore se” za prihvaćanje
– Rodne i klasne konstrukcije
– Osobne priče i uvid u kulturalne sličnosti i razlike
– Problem (post)moderniteta?
• Mnoštvo osobnih modela
• Osobni identitet kao promjenjiva mješavina kulturalnih
narativa
Pitanja…
• Koja je uloga subjektivne naracije u kontroli
ponašanja?
• U kojoj su mjeri narativne konstrukcije vjerni
opisi događaja, a u kojoj su mjeri proizvoljne?
• Jesu li mogući kognicija (i self) bez naracije ili s
bitno različitom formom naracije?
• Kognitivni univerzalizam/relativizam?