 dio su medicinskih podataka  Liječenje bolesnika nezamislivo je bez laboratorijskih pretraga.

 Laboratorijske pretrage temelje se na analizi bioloških uzoraka:    krvi, mokraće, cerebrospinalne tekućine, itd.

 Izmjereni podaci uspoređuju se s vrijednostima referentnih raspona kako bi se utvrdilo odgovara li vrijednost promatranog parametra vrijednostima kakve očekujemo u zdravih osoba.

 Takva se usporedba naziva transverzalna procjena nalaza .

 Referentne vrijednosti utvrđene su određivanjem analita velikog broja zdravih osoba različite dobi i obaju spolova.

 Laboratorijski se podaci procjenjuju i longitudinalno (uspoređuju sa prethodnim mjerenjima istih analita u istog bolesnika).

 Laboratorijske je podatke moguće promatrati kao podatke:   znanstvenih laboratorija, kliničkih laboratorija.

 Znanstveni laboratorij?

 Provodi mjerenja biološki sustava u znanstvene svrhe  Klinički laboratorij?

 Provode mjerenja u svrhu postavljanja dijagnoze, liječenja i tijeka bolesti.

 Laboratorijski informacijski sustavi omogućuju:     pravilno prikupljanje, pohranu, prikaz laboratorijskih podataka, dostupnost i sljedivost svakog nalaza i uzorka.

 Sve vrste signala koje odašilju živi organizmi.

 Smatraju se medicinskim podacima.

 Svaki živi organizam, organ i stanica proizvode biosignale s pomoću kojih međusobno komuniciraju.

 Prema električnoj aktivnosti u organizmu mogu biti:     elektrokemijski (depolarizacija živčanih stanica) mehanički (disanje) biokemijski (pH krvi) hormonalni (izlučivanje adrenalina)  Prema dimenzionalnosti mogu biti:    jednodimenzijski (EEG) dvodimenzijski (medicinske slike) trodimenzijski (sljedovi slika)

 Kako bi signale opažali i mjerili najprije ih treba pronaći i izmjeriti te pomoću pretvarača pretvoriti u električne signale.

 Svi biomedicinski signali su analogni, pa i treba pretvoriti u digitalne koje će računalo prepoznati i obraditi.

 Najčešće se pojavljuju u obliku vala sa tri temeljna obilježja:    amplituda, frekvencija, faza.

 Biosignali valnog oblika mogu se razlikovati s obzirom na oblik vala i protok vremena.

 Deterministička skupina ?

  ponavljaju se potpuno pravilno (ponavljajući signali, npr.sinusoida) ponavljaju se gotovo pravilno (kvaziponavljajući signali npr. EKG)  Stohastička skupina?

  nepravilni i neperiodični ne ponavljaju se

Ponavljajući sinusoidni valovi Stohastički valovi Kvaziponavljajući valovi