Transcript Poslovni plan/ finansijski dio

Poslovni plan/ finansijski dio
Rička Željko
Poslovni plan- sadržaj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Naslov
Sadržaj
Sažetak projekta
Svrha i sadržaj investicije
Podaci o investitoru
Ocjena tržišnih mogućnosti
Tehničko – tehnološki elementi investicije
Finansijski elementi investicije
Finansijsko – tržišna ocjena projekta
Ocjena osjetljivosti projekta
Zaključak
PREPORUČENI SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA
• 1. PODACI O PODUZETNIKU
1.1. O OSOBI PODUZETNIKA
1.2. PROCJENA PODUZETNIČKE SPOSOBNOSTI
2. POLAZIŠTE
2.1. NASTANAK PODUZETNIČKE IDEJE
2.2. RAZLOZI OSNIVANJA
2.3. VIZIJA I ZADAĆA PODUZETNIČKOG POTHVATA
3. PREDMET POSLOVANJA (PROIZVODI ILI USLUGE)
4. TRŽIŠNA OPRAVDANOST
4.1. TRŽIŠTE NABAVE
4.2. TRŽIŠTE PRODAJE
PREPORUČENI SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA
5. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI ELEMENTI POTHVATA
5.1. OPIS TEHNOLOGIJE
5.2. STRUKTURA TROŠKOVA
5.3. STRUKTURA I BROJ ZAPOSLENIH
6. LOKACIJA
7. ZAŠTITA OKOLINE
8. FINANSIJSKI ELEMENTI POTHVATA
8.1. INVESTICIJE U OSNOVNA SREDSTVA
8.2. PRORAČUN AMORTIZACIJE
8.3. KALKULACIJA CIJENA
8.4. TROŠKOVI POSLOVANJA
8.5. INVESTICIJE U OBRTNA SREDSTVA
8.6. IZVORI FINANSIRANJA
8.7. RAČUN DOBITI (DOHOTKA)
8.8. POKAZATELJI UČINKOVITOSTI
8.8.1. FINANSIJSKI TOK (PRIMICI I IZDACI)
9. ZAKLJUČAK
PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA
• UVOD
SAŽETAK ULAGANJA
• 1. INFORMACIJE O PODUZETNIKU – INVESTITORU
2. PREDMET POSLOVANJA INVESTITORA
3. POSTOJEĆA IMOVINA INVESTITORA
4. ANALIZA DOSADAŠNJEG FINANSIJSKOG POSLOVANJA
5. OCJENA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ULAGAČA
6. ANALIZA TRŽIŠTA
Tržište nabavke
Tržište prodaje
Sažetak analize tržišta i procjena ostvarenja prihoda
PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA
•
7. DINAMIKA i STRUKTURA ZAPOSLENIH
Analiza potrebnih kadrova
Proračun godišnjih bruto plaća
8. TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA
Opis tehničko-tehnološkog procesa
Utrošak sirovina, materijala i energenata
Tehnička struktura ulaganja
Karakteristike građevinskog objekta (poslovni prostor)
9. LOKACIJA
10. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE
11. DINAMIKA REALIZACIJE ULAGANJA
PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA
12. EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA
Ulaganje u osnovna sredstva
Ulaganje u obrtna sredstva
Struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva
Izvori finansiranja i kreditni uvjeti
Izvori finansiranja
Obračun kreditnih obaveza
Proračun amortizacije
Proračun troškova i kalkulacija cijena
Projekcija bilansa uspjeha
Finansijski tok
Ekonomski tok
Projekcija bilansa stanja
PREPORUČENI SADRŽAJ INVESTICIONOG PROJEKTA
13. EKONOMSKO-TRŽIŠNA OCJENA
Statička ocjena efikasnosti investicionog projekta
Dinamička ocjena projekta
Metoda razdoblja povrata investicionkog
ulaganja
Metoda neto sadašnje vrijednosti
Metoda relativne sadašnje vrijednosti
Metoda interne stope rentabilnosti
14. ANALIZA OSJETLJIVOSTI
15. ZAKLJUČNA OCJENA PROJEKTA
KOEFICIJENT STABILNOSTI FINANCIRANJA manji od 1
dugotrajna imovina
-------------------------------------------------------dugoročni izvori
KOEFICIJENT LIKVIDNOSTI
Reprez.god.
1. GOD 2. GOD 3. GOD 4. GOD 5. GOD
2.330.000
----------------2.656.063
0,88
0,93
0,88
0,82
0,76
0,71
kratkotrajna imovina
-------------------------------------------------------kratkoročne obveze
RENTABILNOST VLASTITOG KAPITALA
562.146
----------------236.083
2,38
1,86
2,38
3,03
3,73
4,47
neto dobit
-------------------------------------------------------kapital i rezerve
NETO PROFITNA MARŽA
227.110
----------------1.704.535
13,32 %
6,31
13,32
13,97
14,62
15,28
276.350
----------------2.510.000
11,01 %
8,02
11,01
10,90
10,79
10,68
852.883
----------------2.892.146
29,49 %
36,40
29,49
22,12
14,86
7,78
neto dobit + kamate
-------------------------------------------------------ukupni prihodi
KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI
ukupne obveze
-------------------------------------------------------ukupna aktiva
KOEFICIJENT FINANCIRANJA
ukupne obveze
-------------------------------------------------------kapital i rezerve
KOEFICIJENT OBRTAJA UKUPNE IMOVINE
ukupni prihodi
-------------------------------------------------------ukupna imovina
min 1
min 1%
max 70%
max 1
852.883
----------------1.704.535
0,50
0,61
0,50
0,38
0,26
0,14
2.510.000
----------------2.892.146
0,87
0,79
0,87
0,86
0,85
0,83
min 2
Poslovna organizacija i ekonomika
Analiza troškova i koristi (cost-benefit)
Nakon što se izabere najbolja projektna opcija između ponuđenih te nakon što se utvrdi
finansijska održivost odabrane opcije, slijedeći korak je ispitivanje ekonomske održivosti te
opcije.
Prvi korak u ispitivanju ekonomske održivosti projekta je određivanje, kvantificiranje i
vrednovanje troškova i koristi.
Rezultati Cost-Benefit analize mogu se iskazati na razne načine uključujući internu stopu
rentabilnosti, neto sadašnju vrijednost i odnos koristi i troškova.
Analiza troškova i koristi (cost-benefit)
Iako ovaj dio ne sadrži stroge smjernice za pripremu i ocjenu projekata, može pomoći u
razmatranju načina smanjivanja troškova projekta i poboljšanja socio-ekonomskih koristi
projekata.
CBA
Cost- Benefit analiza sastoji se od osam glavnih koraka, uključujući slijedeće:
1. Određivanje projekta;
2. Utvrđivanje ciljeva;
3. Analiza isplativosti i opcija;
4. Finansijska analiza;
5. Socio-ekonomski troškovi i koristi;
6. Diskontovanje;
7. Ekonomska stopa rentabilnosti;
8. Ostali kriteriji ocjenjivanja
9. Analiza osjetljivosti i rizika.
Osnovni ekonomski pojmovi
PROF.DR ŽELJKO RIČKA
Ekonomski pojmovi-oblasti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Kamate i krediti
Devizno poslovanje
Inflacija
Vrijednosni papiri
Isplativost poslovanja
Likvidnost, solventnost, troškovi
Investicije, investicioni fondovi, razvojni fondovi, alternativa
Kamate i krediti
Kredit - novčana sredstva dobijena na osnovu ugovora o
pozajmljivanju između povjerioca i dužnika.
Kamata - naknada koju dužnik plaća povjeriocu na pozajmljena
novčana sredstva.
Povjerilac i/ili dužnik - može biti banka, pravno lice ili pojedinac
Glavnica -osnovni iznos koji je dužnik dužan povjeriocu i na koji se
obračunava kamata
Kamate i krediti
• Grejs (engl. grace) period -period mirovanja otplate glavnice.
Vremenski period od korišćenja kredita do prve otplate glavnice.
Period tokom koga se glavnica ne naplaćuje već samo kamata
• Obračun kamate – komforna i proporcionalna metoda
• NKS (nominalna kamatna stopa) -neto kamatna stopa i ne
predstavlja konačnu cijenu kredita. Na osnovu nje se izračunavaju
otplatne rate, odnosno iznos kamata na depozite.
Kamate i krediti
• EKS (efektivna kamatna stopa) - daje realniju sliku o punoj cijeni
kredita jer se bazira na ukupnim troškovima koje klijent plaća
banci prilikom podizanja i tokom otplate kredita. Predstavlja
ukupnu cijenu kredita i sastoji se od :
• visine nominalne kamatne stope na kredit
• iznosa naknada u provizija koje banka obračunava u postupku
realizacije kredita
• kriterijuma za indeksiranje, odnosno za revalorizaciju kredita
(ukoliko su vezani za EUR)
• depozita.
• Varijable -kod kredita indeskiranih u EUR
-kretanje kursa EUR – utiče na otplatu glavnice i kamate
-referentna kamatna stopa – utiče na stopu kamate
Kamate i krediti
• Kamatna stopa se sastoji od referentne kamatne stope i
procijenta koji određuje banka ( % ref.stope + % premije banke)
• Varijabilna kamatna stopa Promjenjiva kamatna stopa, mijenja
se usljed promjena na finanasijskom tržištu, i vezana je za
referentnu kamatnu stopu (EURIBOR, LIBOR,
• Fiksna kamatna stopa – ne mijenja se za vrijeme trajanja kredita
• Promjenom referentnih stopa mijenja se i kamata koja se
obračunava, te su stoga banke ponudile fiksne kamatne stope
kao jedan vid sigurnosti.
Kamate i krediti
• Referentna kamatna stopa - kamatna stopa po čijim promjenama
se upravljaju druge kamatne stope.
• EURIBOR (European Interbank Offered Rate) - Referentna
kamatna stopa na pozajmice u EUR među prvoklasnim bankama
Eurozone.
Za EUR kredite.
• LIBOR (London Interbank Offered Rate)- Referentna kamatna
stopa koju određuju pet glavnih londonskih banaka.
Za CHF kredite
Kamate i krediti
• Kreditna sposobnost (kreditni rejting) Karakteristika dužnika koja
govori o spremnosti dužnika da ispunjava svoje obaveze po
uzetom kreditu, što je i jedan od kriterijuma za analizu v.p.
• Kreditni biro elektronski cijentar za evidentiranje dugovanja
građana i privrede.
• Kreditni uslovi - Kreditni uslovi obuhvataju podatke o utvrđenim
rokovima, cijeni, osiguranju i drugim karakteristikama kredita,
pripadajuće kamate i sl. bitne elemente, koji se ugovorom
regulišu između davaoca i korisnika kredita
• Kredit indeksiran valutnom klauzulom –
Kamate i krediti -garancije
• Zajam - posao kojim se između stranaka (povjerioca i dužnika)
formira kreditni odnos.
• Zaloga ili hipoteka- dio imovine u vlasništvu zajmoprimaoca koja
služi za obezbjeđenje duga ka zajmodavaocu, a koju zajmodavac
može preuzeti ukoliko zajmoprimac prestane da ispunjava
obaveze po osnovu duga.
• Žirant - žirant je osoba koja garantuje i obavezuje se da će,
ukoliko korisnik iz bilo kog razloga ne bude izmirivao svoje
obaveze, nastaviti plaćanje.
• Zatezna kamata - kamata koju povjerilac plaća dužniku, a na
zakašnjeli iznos otplate glavnice ili redovne kamate.
Devizno poslovanje
• Devize-deviza je svako potraživanje u inostranstvu (po bilo kom
osnovu) koje glasi na stranu valutu
• Devizni kurs - devizni kurs je međusobni odnos vrijednosti
domaće i strane valute, tj. cijena koja se u jednoj zemlji plaća za
neku stranu valutu, odnosno cijena strane valute izražena u
domaćem novcu, koja pokazuje odnos njihovih realnih vrijednosti
(kupovne moći).
Devizni kurs
• Spread, marža - raspon između kurseva - kupovnog i prodajnog
(objasniti)
• Vrste deviznih kurseva:
1 - fiksni - koji su određeni od strane CB,
2 -puzajući - kod kojih je propisan raspon mogućih dnevnih
promjena,
3 - fleksibilni - čije kretanje nije ničim ograničeno,
4 - vođeni - to je posebna vrsta fleksibilnih kurseva, gdje
CB
interveniše iz deviznih rezervi.
Inflacija
• Inflacija - je pojava koja se manifestuje kroz opšti porast cijena.
• uzroci inflacije su:
1 - povećanje mase novca u opticaju po stopi koja je iznad stope
rasta proizvodnje i novčani fondovi postaju veći od robnih ( zbog
manjka u budžetu)
2 - objektivno poskupljenje sirovina, energenata na svjetskom
tržištu ono što ulazi u cijenu svakog proizvoda - nafta
3 - ukoliko je privreda uvozna, pa cijene proizvoda rast jer su
proizvodi iz uvoza
4 - ukoliko KM pada zbog zadužene privrede a proizvodi su
iz uvoza pa se preračunavaju u EUR i iznose više u KM
Inflacija
• Obračun inflacije:
1 - Bazna (core) inflacija
Obračunava se na osnovu promjena cijena na malo
nesezonske
robe i usluga koje se formiraju prema uslovima tržišta. Ne
obuhvata cijene robe u nekim od režima regulacije (energenti,
komunalne i druge usluge, lijekovi i dr.), kao ni poljoprivrednih
proizvoda
2 - Inflacija
Izračunava se na bazi promjena cijena na malo robe i usluga: 60
poljoprivrednih i 340 industrijskih proizvoda i 80 vrsta usluga.
Cijene na malo definisane su kao cijene po kojima trgovine na
malo, individualni poljoprivredni proizvođači i vršioci usluga
prodaju robu krajnjem potrošaču i sadrže porez na promet.
Inflacija
• Uvezena inflacija -Rast cijena na domaćem tržištu pod uticajem
rasta cijena uvoznih dobara, i to direktno preko rasta cijena
uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena
uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda
• Hiperinflacija -"Inflacija van kontrole" predstavlja veoma brz rast
cijena (preko 50% mesečno) i drastičan pad vrijednosti novca,
najčešće kao posljedica visoke budžetske potrošnje finansirane
štampanjem novca bez pokrića
• Ciljana inflacija - stopa inflacije koju CB planira za određeni
period. Kao mjera za inflaciono targetiranje koristi se: 1) indeks
cijena na malo, 2) harmonizovani indeks cijena na malo i 3) bazna
(core) inflacija.
Dionice – hartije od vrednosti/ vrijednosni papiri
• Dionica - v.p.čijom kupovinom se stiče vlasništvo nad dijelom
kapitala dioničkog društva.
• sastoji se iz dva dijela:
plašta, koji sadrži osnovne podatke o samoj dionici (vrsta, naziv i
sedište emitenta, iznos na koji glasi, broj dionica i ukupan obim
emisije, prava iz dionice) i kupona, koji sadrži osnovne podatke o
isplati dividende.
• Sa aspekta vlasništva, sve dionice možemo svrstati u 2 osnovne
grupe:
- dionice koje glase na donosioca, i
- dionice koje glase na ime.
Dionice – hartije od vrednosti/ vrijednosni papiri
• Sa aspekta prava, sve dionice možemo svrstati takođe
u 2 osnovne grupe:
• Obične dionice predstavljaju onu vrstu dionica koje vlasniku
garantuju ostvarivanje i realizaciju svih materijalnih i
nematerijalnih prava iz dionice.
• Preferencijalne ili tzv. povlašćene dionice imaju povlašćeni
položaj u odnosu na obične i to uglavnom kod isplate dividende.
Dividenda na ovu vrstu dionica je u principu unapred garantovana,
poznata i određena u procentima ili na neki drugi način, u odnosu
na nominalnu vrednost dionice.
Dionice –vrijednosni papiri
• Sa aspekta prava glasa.
-dionice klase ''A'' nemaju glasačko pravo, ali imaju prednost kod
naplate dividende nad dionicama klase ''B''.
-dionice klase ''A'' ne mogu nikad preći i ni pod kojim uslovima
dobiti karakter dionica klase ''B''.
• Sa aspekta garantovanja dividende
sa garantovanom i bez garantovane dividende:
-dionice sa garantovanom dividendom su ona vrsta dionica
kod kojih isplatu dividendi garantuje neka druga firma
ili banka, ali nikada dioničko društvo koje ih emituje.
• Sa aspekta prava kupovine
-otvorene namenje tržištu kupoprodaje,
-zatvorene dionice one čija je emisija i kupoprodaja ograničena
samo na postojeće dioničare i
između njih.
Dionice – hartije od vrednosti/ vrijednosni papiri
•
•
•
•
•
•
•
•
U nematerijalna prava, spadaju:
pravo učestvovanja u radu skupštine dioničara,
pravo odlučivanja o svim pitanjima na skupštini dioničara i
pravo dobijanja svih poslovnih informacija od poslovne i
rukovodeće strukture dioničkog društva (d.d.).
U materijalna prava spadaju:
pravo na srazmeran deo ostvarene dobiti (d.d.),
pravo ''preče kupovine'' novo-emitovanih dionica (d.d.)
pravo na srazmeran deo likvidacione mase u postupku likvidacije
(d.d.).
Poslovanje
Ekonomičnost (engl. economy, efficiency)
Mjeri se odnosom vrijednosti prihoda i rashoda, odnosno vrijednosti učinaka i
troškova.
Poduzeće posluje ekonomično kad su u određenom razdoblju njegovi prihodi veći
od rashoda, a neekonomično kad su prihodi manji od rashoda, tj. kad se iskazuje
gubitak u poslovanju.
Poslovanje
Rentabilnost (profitabilnost) (engl. profitability) je uspješnost poslovanja. Mjeri se kao
odnos udobiti preduzeća prema uloženom kapitalu.
Budući da se ukupni uloženi kapital sastoji od vlastitog i tuđeg kapitala, to se govori i
o
rentabilnosti
vlastitog
i
tuđeg
kapitala.
Pokazatelji rentabilnosti govore o tome koliki je povrat u odnosu na ulog, govore o
tome u kojoj se visini ukamatio uloženi kapital u nekom razdoblju.
Poslovanje
Produktivnost
je produktivnost mjera ekonomske efikasnosti koja predstavlja količnik autputa
(proizvodi
ili
usluge)
i
inputa,
kao
raspoloživih
resurasa
(zemljište,rad,kapital,materijal,građevinski objekti).
Posmatrana u užem smislu,produktivnost je usmerena na produktivnost
rada,odnosno prikazuje efikasnost tekućeg rada, da se sa što manje uloženog rada
ostvare što bolji rezultati.
Poslovanje
Produktivnost definišemo kao kvantitativni izraz između obima proizvodnje, usluga ili
prometa i količine utrošene radne snage, što bismo mogli prikazati opštom formulom:
P=produktivnost rada; Q=obim proizvodnje; L=broj zaposlenih; q=ostvarena
proizvodnja
po
jedinici
rada
Osim toga, produktivnost možemo predstaviti i inverzno, tj.izračunavajući koliko je
utrošeno rada za proizvodnju jednog proizvoda:
t=utrošeno vrijeme po jedinici proizvoda
Investicije
Investicija (engl. investment) je u širem smislu materijalno, nematerijalno i novčano
ulaganje za tekuće poslovanje, razvoj i ekspanziju ekonomskih jedinica.
U užem smislu to je novčano ulaganje u osnovna sredstva. Investicije se dijele na brutoinvesticije koje obuhvataju ukupna ulaganja u osnovne (privredne i neprivredne) objekte i
obrtna sredstva; nove investicije koje su bruto-investicije umanjene za utrošenu
amortizaciju; i neto-investicije koje su bruto-investicije umanjene za naplaćenu (što ne
znači i utrošenu) amortizaciju.
Troškovi
Troškovi (engl. costs) su vrednovana potrošnja proizvodnih faktora potrebna za
proizvodnju i prodaju poslovnih učinaka i za očuvanje preduzeća.
Razlikujemo ih prema različitim kriterijima:prema sposobnosti njihova pridruživanja
odnosnom objektu -pojedinačni (direktno se mogu pridružiti nekom proizvodu) te
opšti troškovi (proizvodima se pridružuju indirektno)).
Razlikuju se varijabilni troškovi, koji se mijenjaju sa stepenom iskorištenja
kapaciteta, te fiksni troškovi, koji ne zavise od stepena korištenja kapaciteta,
odnosno (kratkoročno) ostaju konstantni.
Solventnost
Solventnost (lat. solvens, solvere = platiti,) je sposobnost plaćanja svih obaveza u roku
njihova dospijeća. Insolventnost (lat. in-ne + solvere), ima suprotno značenje i predstavlja
nesposobnost plaćanja obaveza u roku dospijeća.
Likvidnost
U širem smislu se pod likvidnošću (liquidus, lat. = tekući) podrazumijeva sposobnost
pretvaranja dijelova imovine iz jednog oblika u drugi.
To je sposobnost cirkuliranja (obrtanja) imovine, prije svega kratkotrajne (obrtnih
sredstava) u poslovanju.
Likvidno je preduzeće u kojem imovina nesmetano teče u kruznom tijeku i pretvara se iz
novčanog u nenovčane oblike, te iz nenovčanih oblika u novčani.
Investicioni fondovi
• Investicioni fond je posrednik između pojedinaca kao investitora
i
preduzeća
ili
države
kao
emitenta
v.p.
Investicioni fond, predstavlja portfolio dionica, obveznica i ostalih
v.p. kupljen udruženim sredstvima individualnih investitora,
kojim upravlja profesionalna investiciona kompanija.
• investicioni fondovi ne nude fiksnu kamatu već dividende,
kamate i kapitalnu dobit čija visina zavisi od načina ulaganja
sredstava u fond
• prihod člana investicionog fonda zavisi od vještine upravljanja
ulaganjima fonda od strane profesionalne uprave.
Investicioni fondovi
• Investicioni analitičar - Osoba koja vrši analize domaćih i stranih
preduzeća, analizira i proučava stanje na tržištu, i priprema
osnovu za odlučivanje u koje v.p. će se plasirati imovina fonda.
• Investicioni odbor - Predstavlja savetodavno tijelo Društva za
upravljanje investicionim fondovima, koji donosi odluke o
investiranju sredstava fonda i čine ga
• investiciona kompanija - finansijska institucija koja, emitovanjem
svojih dionica (investicionih jedinica), od sitnih investitora sakuplja
sredstva, a kupovinom tuđih v.p. formira diversifikovani portfolio
sa srazmjernim učešćem svakog dioničara u njemu i prihod
obezbjeđuje od rasta cijena dionica iz portfolia kao i pripadajuće
dividende.
Investicioni fondovi
• Investiciona jedinica
Vrijednost investicione jedinice fonda se dobija dijeljenjem neto
tržišne vrijednosti imovine fonda sa brojem investicionih jedinica
• Prospekt fonda je dokument koji bliže određuje podatke o
investicionom fondu, društvu za upravljanje, poslovno ime i
sjedište kastodi banke, podatke o naknadama i troškovima koji
padaju na teret investicionog fonda, i drugo.
Investicioni fondovi
• suštinska razlika između investicionih fondova i banaka, pošto
investicioni fondovi ne garantuju očuvanje uloženih sredstava ali
nude veće prinose
• Penzioni fondovi i osiguravajuća društva imaju sličnost sa
investicionim fondovima u smislu ulaganja na dugi rok , s tim što
oni kroz doprinose i premije imaju redovne prihode a investicioni
fond nema.
Alternative
Crowdfunds
Seedfunds
Poslovni anđeli
www.katapult.ba
Specifičnosti finansijskih izvora
Pristup izvorima finansiranja
Željko Rička
Finansiranje
1. Pribavljanje kapitala
2. Korištenje kapitala
3. Obnavljanje kapitala (za pokretanje i kontinuirano
poslovanje preduzeća)
Kapital može biti:
- U obliku novca
- U obliku stvari
- U obliku prava
Ciljevi finansiranja
Glavni ciljevi ostvaruju se donošenjem glavnih finansijskih odluka:
• Odluka o ulaganju (investiranju)
• Odluka o finansiranju
• Odluka o dividendi i zadržanom dobiti
Budući da su ove tri odluke međuzavisne, treba težiti optimalnoj kombinaciji tih
odluka u odnosu na glavni finansijski cilj - maksimalizaciju dobiti vlasnika kapitala
Pomoćni finansijski ciljevi
Maksimiziranje dobiti u dugom roku radi:
-dividende
-zadržane dobiti
-novčanih rezervi, i
-jačanja finansijske snage
Pomoćni finansijski ciljevi
•
Jačanje finansijske snage
-kvantitet finansijske snage podrazumijeva:
(a) usklađenost kratkoročnog i dugoročnog finansiranja,
(b) usklađenost vlastitog i tuđeg kapitala i
(c) očuvanje finansijske ravnoteže.
Kvantitet finansijske snage uslovljava obim poslovanja.
Izvori sredstava
• Sredstva kojima se koristimo u poslovanju potiču iz nekog izvora (
pravne, fizičke osobe, korisnik tuđih sredstava - banka)
• Izvori sredstava se razvrstavaju prema slijedećim pristupima:
– Prema načinu pribavljanja sredstava
– Prema namjeni
– S obzirom na mogućnost raspolaganja kapitalom
Pomoćni finansijski ciljevi
Jačanje finansijske snage, finansijska snaga
podrazumijeva:
a)trajna sposobnost plaćanja svih obaveza u roku
(solventnost);
b)trajna sposobnost kratkoročnog finansiranja tekućeg
poslovanja i dugoročnog finansiranja razvoja;
c)trajna sposobnost profitabilnog ulaganja u materijalnu,
finansijsku i drugu imovinu;
d)očuvanje imovine vlasnika (poslovanje bez gubitka);
e)povećanje imovine vlasnika ostvarenjem neto dobiti I
zadržavanjem dobiti;
f)sposobnost zadovoljenja finansijskih potreba uposlenih,
fiskusa (naplatom poreza).
Načela finansiranja
•Načelo sigurnosti finansiranja
-sigurnost preduzeća
-sigurnost povjerilaca
•Načelo stabilnosti finansiranja
dugoročna sredstva
Koef.stabilnosti finansiranja=--------------------------------
dugoročni i trajni izvori
Kakav temelj takva kuća = kakav vlastiti kapital takvo preduzeće
Načela finansiranja
•Načelo likvidnosti
•Načelo solventnosti
•Načelo rentabilnosti
•Načelo prilagođavanja finansiranja
•Načelo nezavisnosti finansiranja
Pravila finansiranja
Pravila finansiranja su principi za izbor sredstava finansiranja ili norme za pribavljanje
kapitala.
Pravila finansiranja:
 vertikalna pravila finansiranja (sastav kapitala prema porijeklu i ročnosti)
 horizontalna pravila finansiranja (odnos dijelova imovine i kapitala)
Pravila finansiranja
Vertikalna pravila finansiranja teže da se kroz strukturu kapitala obezbijedi rentabilnost,
sigurnost, nezavisnost i elastičnost finansiranja.
Horizontalna pravila finansiranja teže da se kroz relacije pojedinih dijelova uloženih
sredstava posmatranih po roku vezanosti i pojedinih dijelova kapitala i posmatranih po roku
raspoloživosti obezbijedi održavanje likvidnosti.
Pravila finansiranja
•Horizontalna pravila (Zlatno bankarsko pravilo finansiranja)
Kratkoročno vezana
sredstva
Dugoročno vezana
sredstva
Kratkoročni izvori
finansiranja
Dugoročni izvori
finansiranja
Rentabilnost
Sve dok je cijena pozajmljenog kapitala (prosječna kamatna stopa na pozajmljeni kapital)
niža od stope prinosa na ukupni kapital, pomjeranjem strukture kapitala ka pozajmljenom
kapitalu raste stopa rentabilnosti sopstvenog kapitala.
Radi maksimiranja stope rentabilnosti sopstvenog kapitala, struktura kapitala trebalo bi da
se pomjera ka pozajmljenom kapitalu, ali tada neto dobit u apsolutnom iznosu pada
(ukupna neto dobit), što ugrožava finansijsku elastičnost u smislu mogućnosti pribavljanja
kapitala i otplate skupih izvora finansiranja.
Sigurnost
Sve dok gubitak ne pređe nivo sopstvenog kapitala, povjerioci su zaštićeni, oni mogu
naplatiti svoja potraživanja jer je preduzeće dužnik izgubilo sopstveni kapital ali ne i
pozajmljeni.
Kad nivo gubitaka pređe nivo sopstvenog kapitala, izgubljen je i pozajmljeni kapital u
visini razlike između gubitka i sopstvenog kapitala i u tom iznosu će povjerioci naplatiti
manje svojih potraživanja.
UKUPAN KAPITAL
POZAJMLJENI KAPITAL
VLASTITI KAPITAL
GUBITAK
Zlatna bilansna pravila
OSNOVNA SREDSTVA
↓
NEDOVRŠENA
PROIZVODNJA
↓
GOTOVI PROIZVODI
↓
LIKVIDNA SREDSTVA
DUGI ROK
↓
SREDNJI ROK
↓
KRAĆI ROK
Neto obrtna sredstva
Stalna obrtna sredstva - minimalni iznos sredstava neophodan za obavljanje prosječne
poslovne aktivnosti preduzeća.
Povremena obrtna sredstva - ulaganja uslovljena sezonskim, vanrednim, relativno
kratkoročnim oscilacijama u poslovnoj aktivnosti.
Neto obrtna sredstva
Neto obrtna sredstva predstavljaju vrlo značajan indikator likvidnosti preduzeća. Zašto?
Neto obrtna sredstva= ukupna obrtna sredstva – kratkoročne obaveze
AKTIVA
PASIVA
KRATK.OBAVEZE
OBRTNA SREDSTVA
NOF
NETO IMOBILIZACIJE
DUGOR.IZVORI
Rezultat
Dugoročni izvori finansiranja > imobilizacije= neto obrtni fond
Dugoročni izvori finansiranja = imobilizacije= neto obrtni fond 0
(obrtna sredstva u cijelosti finansirana kratkoročnih izvorima
Dugoročni izvori finansiranja < imobilizacije= neto obrtni fond negativan
(dio imobilizacija finansiran kratkoročnim izvorima)
Izbor oblika finansiranja
Relevantne informacije o izvorima koji su u užem izboru:
-u kom iznosu se mogu nabaviti potrebna sredstva
-na koji rok i sa kojom dinamikom
-po kojoj krajnjoj cijeni
-uz koje uslove obezbjeđenja
-uz koje uslove korištenja
-na koji tzv. grace-period (ukoliko se radi o dugoročnimm kreditiima)
-da li su ponuđena sredstva u finansijskom ili robnom kreditu ili se komercijalno mogu
prilagoditi zahtjevima firme
-da li se odobravanje kredita može vezati za kontraisporuku
Oblici finansiranja
Oblici finansiranja:
•osnovni oblik (samofinansiranje, kreditiranje, finansiranje iz udruženih sredstava,
finansiranje iz uloga trećih lica) i
•specifični oblici finansiranja (finansiranje iz poslovnog rezultata, finansiranje iz rezervi,
finansiranje iz amortizacije)
Nešto prikladnija podjela je ona koja se zasniva na frekventnosti pojavljivanja pojedinih
izvora kao što su:
•stalni oblici finansiranja, i
•povremeni oblici finansiranja.
Vrste finansiranja
KRATKOROČNO FINANSIRANJE
-Finansiranje pomoću otvorenog računa
-Finansiranje vlastitim mjenicama
-Finansiranje akceptnim nalozima
-Finansiranje razgraničenim plaćama uposlenika
-Finansiranje razgraničenim porezima
-Finansiranje emisijom komercijalnih zapisa
-Finansiranje bankarskim akceptnim kreditima
-Kratkoročni vrijednosni papiri
-Potraživanja od kupaca
-Zalihe
Vrste finansiranja
SREDNJOROČNO FINANSIRANJE
-Finansiranje srednjoročnim kreditima
-Finansiranje najmom
-Finansiranje franšizingom
Vrste finansiranja
DUGOROČNO FINANSIRANJE
-Finansiranje emisijom dionica
-Finansiranje emisijom obveznica
-Finansiranje dugoročnim kreditima
Vlasnički/ dužnički izvori
Karakteristika
Kreditni izvori
Dionička glavnica
Kontrola
Odredbe ugovora o
obveznicama/ kreditnog
ugovora
Pravo glasa
Trošak izvora
Kamate
Dividenda
Porezni tretman troška
Kamate su trošak
poslovanja i porezno odbitna
stavka
Divdende nisu trošak
poslovanjaisplaćuju se iz
dobitka nakon obračuna
poreza
Posljedice neplaćanja
troška
Bankrot
Nema zakonskih posljedica
Stalni oblici finansiranja
Stalni oblici finansiranja ili osnovni, bili bi oni koji su svojstveni gotovo svim privrednim
subjektima za razliku od poveremenih oblika koji su svojstveni samo nekim preduzećima.
Stalni (osnovni) oblici finansiranja :
-samofinansiranje
-kreditiranje, i
-autonomni izvori finansiranja
Samofinansiranje
-koji nastaju emisijom dionica
-iz osnova akumuliranog neto dobitka
-privremeno oslobođenih novčanih sredstava po osnovu amortizacije
-iz osnova dugoročnih rezervisanja
-koji su zasnovani na novim trajnim ulozima trećih lica
-koji potiču iz potcjenjivanja aktive kao prikriveni izvori
-koji potiču iz precjenjivanja obaveza
-iz ulaganja kapitala inokosnog vlasnika u inokosno preduzeće
-koji nastaju prodajom dugoročnih obveznica iznad nominalne vrijednosti
-one koji potiču iz naplate glavnice dugoročnih plasmana
-iz osnova efekata revalorizacije koji su nadoknađeni iz ukupnog prihoda.
Kreditiranje
Kriteriji klasifikacije kredita:
-predmet u kojem se daje i vraća kredit
-namjena za koju se daje kredit
-vrijeme na koje se daju krediti
-način obezbjeđivanja kredita
-subjekti kao nosioci kredita
-uslovi otplate
-načini zaračunavanja kamata
-porijeklo kredita
-način korištenja, odobravanja i pokrića kredita i
-valuta u kojoj se daju krediti i drugo.
Finansiranje iz ulaganja trećih lica
Ovaj oblik finansiranja često se poistovjećuje s pojmom zajedničkog ulaganja. Tretira se kao
i tzv. joint venture a kao i udruživanje sredstava sa drugim preduzećima radi ostvarivanja
nekog zajedničkog cilja.
Ovo nisu trajni ulozi trećih lica jer je ovdje vrijeme ograničeno i ulog nema svojstvo dionice
i kao takav ne može biti tretiran kao vlastiti izvor finansiranja.
Akumulirana neto dobit i rezervni kapital
Bitna karakteristika svakog preduzeća jeste da ono nastoji obezbijediti što veća izdvajanja
iz ostvarene neto dobiti kako bi što uspješnije moglo zadovoljavati svoje potrebe, koje su
različite i mogu se odnositi na:
Akumulirana neto dobit i rezervni kapital
1.Plaćanje dospjelih glavnica iz dugoročno pozajmljenih sredstava zavisno od toga u koje su
namjene uložena dobijena sredstva iz dugoročnih pozajmljenih izvora čime se definiše i
karakter supstitucije tih izvora vlastitim kapitalom.
-Ako su namijenjene u npr. trajna obrtna sredstva, tada se supstitucija mora izvršiti u
potpunosti ako se želi održati postojeća dugoročna finansijska ravnoteža između sredstava i
izvora sredstava.
Akumulirani neto dobit i rezervni kapital
2.Druga grupa potrebna za izdvajanja zasniva se na konceptu da se akumuliranje neto dobiti
mora tretirati kao dio razvoja preduzeća.
Proširena reprodukcije uz participaciju vlastitih izvora.
Potreba za većim učešćem vlastitih izvora je ekonomski opravdanija ako se računski
dokazuje da je stopa prinosa na ukupan kapital blizu prosječne kamatne stope ili da postoji
evidentan rizik od daljnjeg pomjeranja vlasničke strukture finansiranja u korist pozajmljenog
kapitala.
Akumulirani neto dobit i rezervni kapital
3.Treća grupa potreba proizlazi iz želje da se obezbijede određene rezerve za slučaj
očekivanih rizika.
Te rezerve mogu biti: za pokrivanje evidentnih gubitaka, sudskih i drugih sporova, za
slučaj tzv. nekomercijalnih rizika (politčke nestabilnosti u zemlji, ratne opasnosti) koji će
prouzrokovati smanjivanje naplata, za plaćanja prijevremenog povećanja preferencijalnih
dionica i obveznica, kao i za povremenu otplatu nepovoljno ugovorenih dugoročnih
kredita (relativno visoko ugovorena kamata i sl.)
Likvidna sredstva amortizacije
-O amortizaciji kao izvoru finansiranja možemo govoriti samo onda kada je ona
transformisana u gotovinu pri naplati potraživanja od kupaca.
-Amortizacija je interni izvor finansiranja jer nastaje mobilizacijom osnovnih sredstava koja
su u preduzeću.
-Ona treba da bude jedini vlastiti izvor finansiranja koji se upotrebljava za finansiranje
proste reprodukcije.
Likvidna sredstva amortizacije
Ona se može tretirati i kao izvor finansiranja proširene reprodukcije:
-onda ako je njena ukupna akumulirana vrijednost veća nego što su vrijednosti otplaćenih
dugoročnih dugova koji su korišteni za finansiranje osnovnog sredstva koje je
amortizovano, odnosno
-ako se iz namjenski akumulirane amortizacije može nabaviti novo osnovno sredstvo veće
vrijednosti nego što je bilo ono po kojem su skupljanja sredstva amortizacije.
Politika finansiranja iz rezervi- politika skrivenih
rezervi
Skrivene rezerve odnosno skriveno samofinansiranje imaju ona d.d. čiji bilans sadrži
latentne rezerve koje nastaju potcjenjivanjem aktive i/ili precjenjivanjem pasive.
Zbog neizvjesnosti kako će društvo proći u raspodjeli ostvarene neto dobiti, te da bi se
smanjio porez na dobit i smanjila zaduženost, a time i teret kamata, uprava i menadžeri
često vode politiku skrivenih rezervi.
Politika finansiranja iz rezervi- politika skrivenih
rezervi
Te se rezerve stvaraju:
(a) skraćenjem amortizacionog razdoblja,
(b)opadajućom (degresivnom) metodom amortizacije,
(c)procjenjivanjem zaliha materijala i trgovačke robe po najnižim cijenama,
(d)potcjenjivanjem potraživanja,
(e)precjenjivanjem obaveza itd.
Autonomni izvori finansiranja
Ovaj oblik finansiranja pojavljuje se često i pod nazivom spontani oblik finansiranja.
Autonomni izvori finansiranja formiraju se po osnovu obaveza iz poslovnih odnosa sa
dobavljačima iz obaveza prema radnicima i fiskusa i ostalih obaveza. Spontani izvori
finansiranja su:
Autonomni izvori finansiranja
-obaveze prema dobavljačima
-obaveze za primjene avanse od kupaca
-obaveze za obračunatu a nenaplaćenu dividendu i obračunatu a nenaplaćenu -naknadu za
ulog trećih lica
-obaveze za neisplaćene neto lične dohotke radnicima
-obaveze za obustavljene a nedoznačene lične dohotke po sudskim i -administrativnim
zabranama
Autonomni izvori finansiranja
-obaveze za poreze i doprinose iz ličnih dohodaka
-obaveze za obračunate a neplaćene premije osiguranja
-obaveze za porez na promet
-obaveze za porez na finansijski razultat
-obaveze za carine takse i druge dažbine
Finansiranje iz lizinga
Ovaj vid finansiranja sve je više prisutan u finansiranju, naročito skupe opreme i opreme
koja je podvrgnuta brzom ekonomskom zastarijevanju.
Davalac opreme u zakup često obezbjeđuje i obuku kadrova koji će rukovati tom opremom
kod korisnika ( „know how“ )kao i svu dokumentaciju, vezanu za tehnologiju i tehniku, treba
dodati i obezbijeđeno servisiranje i zamjenu pojedinih oštećenih ili dotrajalih dijelova.
- „to lease“koji znači unajmiti, zakupiti.
Finansiranje iz faktoringa
To je specifičan sistem kratkoročnog finansiranja a predstavlja prodaju potraživanja.
Faktoring je specijalizovana firma koja se često poslovno povezuje u multinacionalne
kompanije za faktoring u koje su uključuju banke, bankarska holding preduzeća,
osiguravajuća društva i za mnoge finansijske organizacije. Faktoring firme bave se otkupom
potraživanja.
Finansiranje iz faktoringa značilo bi da je to finansiranje po osnovu prodaje potraživanja
posredniku, faktoru.
Alternativni izvori finansiranja
Seed money/ fund oblik finansiranja zasnovan na neformalnoj dioničkoj osnovi/
udruživanju prijatelja/ forodice pri započinjanju posla.
Uglavnom manji iznosi udruženi bez značajnih analiza isplativosti što upućuje na visok nivo
rizika.
Značajno podsjećaju na mikrokreditne aranžmane. EK je pokrenula slične programe
vrijednosti do 25.000 EUR.
Alternativni izvori finansiranja
Poslovni anđeli, neformalni investitori, u start-up investicije ili zamjenu postojećih
pozajmica u kapital.
Porijeklo od ulaganja bogataih ljudi za podršku razvoju pozorišta na Broadway-u.
Specifičnost je u angažmanu ljudi sa iskustvom i sa dobrim kontaktima koje ulažu u razvoj
potentnih ideja.
Spremnost za veoma rizična ulaganja uz očekivanja za visokom stopom povrata ulaganja
(primjer Silikonske doline)
Alternativni izvori finansiranja
Crowdfunding (grupno finansiranje), oblik neprofitnih, socijalnih, čak političkih inicijativa
zasnovanih na okupljanju ljudi posredstvom web platforme.
Poznat primjer izgradnje Statue slobode u Njujorku (Pulicerova inicijativa 1884.g.-125.000
ljudi prikupilo je 100.000 USD ).
www.katapult.ba prvi primjer grupnog finansiranja u BiH.
Alternativni izvori finansiranja
Servis se sastoji od dvije vrste Crowdfunding-a:
” Nagradni Crowdfunding “, koji je vrsta podržavanja projekata objavljenih na ovoj
platformi, putem finansiranja/sponzorstva.
” Investicioni Crowdfunding ” , gdje investitori mogu pokazati interesovanje za ulaganje
sredstva u privatne firme sa ograničenom odgovornošću i njihove projekte , a koji su
objavljeni na web stranici. Ovim kao investitor ostvarujete kontakt sa vlasnikom projekta I u
kasnijem procesu direktno sa istim dogovarate mogućnost suvlasništva u takvoj firmi i sa
unaprijed definisanim uslovima od strane tog društva.
Alternativni izvori finansiranja
Eureka- program za podršku inovacijama
European Regional Development Fund za podršku sme-sektoru
European Social Fund za podršku ekonomskim tokovima i socijalnih programa
Rural Development Fund podrška razvoju poljoprivrede i šumarstva
Joint European Resources for Micro and Medium Enterprises (JEREMIE) podrška malim i
srednjim preduzećima
European Investment Bank (EIB) loans kreiti za sme
Računovodstvo u funkciji poslovnog odlučivanja
Finansijsko izvještavanje
Prof dr Željko Rička
Korporativno upravljanje
K.U. nastoji zadovoljiti očekivanja različitih interesnih grupa - vlasnika, menadžmenta,
zaposlenih, kupaca, dobavljača, države i sl.
Vlasnici su zainteresovani za “sadašnje stanje svog kapitala kao i informacije na osnovu
kojih mogu predviđati poslovanje preduzeća u budućnosti”-(cilj vlasnika je uvećanje
vrijednosti preduzeća kroz povećanje njegove profitabilnosti).
Ulagači kapitala zabrinuti su zbog rizika koji mu je svojstven te motivisani prinosima od tih
ulaganja.”
Korporativno upravljanje
Zadatak menadžmenta je usmjeravanja preduzeća ostvarivanju njegovih temeljnih ciljeva i
svrhe postojanja, te realizacije odluka vlasnika.
Kreditori su zainteresovani za informacije koje im omogućavaju donošenje odluke o tome
da li i pod kojim uslovima odobriti kredit. (solventnost preduzeća; sigurnost povrata
odobrenih kredita i kamate )
Dobavljači i ostali povjerioci zainteresirani su za informacije koje im omogućavaju sigurnost
naplate potraživanja po dospijeću.
Korporativno upravljanje
Kupce zanimaju fer i istinite informacije o poslovanju preduzeća,
Državi su značajne informacije o ostvarivanju porezne politike, a to znači visina ostvarene
dobiti.
Kvalitetne informacije potrebne su zaposlenima i njihovim sindikatima za ocjenu stabilnosti
i profitabilnosti poslodavca.
Korporativno upravljanje
Za poslovanje nekog preduzeća zanima se i cjelokupna javnost.
preduzeća doprinose lokalnoj privredi na mnogo načina, uključujući zapošljavanje većeg
broja ljudi ....
Korporativno upravljanje
Za uspješno poslovanje preduzeća zainteresovane različite interesne grupe (stakeholders)
koje imaju različite potrebe, interese i ciljeve.
One donose i različite poslovne odluke koje su u funkciji ostvarivanja njihovih različitih
interesa i ciljeva.
To generira različite potrebe i zahtjeve za informacijama o poslovanju preduzeća. (bez tih
informacija navedene grupe ne bi mogle donositi racionalne poslovne odluke).
Ista informacija za različite korisnike nema jednaku vrijednost, ali moraju biti REALNE.
Koncept računovodstva
•računovodstveno planiranje
•knjigovodstvo
•računovodstvena kontrola
•računovodstvena analiza
Računovodstvo
"Stoga opominjem svakog trgovca da se pozabavi time da zna dobro
i uredno voditi svoje knjige, a tko to ne zna, neka se dade poučiti ili
neka drži sposobna i vješta mladića knjigovođu. Inače će u njegovim
trgovačkim poslovima nastati pravi kaos i babilonska pometnja, a od
toga se čuvaj ako ti je draga čast i tvoje imanje.“
Benedikt Kotruljević
O trgovini i savršenom trgovcu, 1423. godina
Funkcionalna struktura računovodstva
-finansijsko računovodstvo
-računovodstvo troškova
-upravljačko računovodstvo
Vrste računovodstva iz ugla korisnika
FINANSIJSKO računovodstvo
Računovodstvo TROŠKOVA
UPRAVLJAČKO računovodstvo
• Finansijsko računovodstvo (finansial accounting),
– računovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne
informacije koje su potrebne prilikom sastavljanja finansijskih
izvještaja za eksterne korisnike
• Računovodstvo troškova (cost accounting),
– računovodstveni sistem koji osigurava kvantitativne
informacije za menadžere koje su im potrebne u procesu
planiranja i kontrole
Vrste računovodstva sa stajališta korisnika
FINANSIJSKO računovodstvo
Računovodstvo TROŠKOVA
UPRAVLJAČKO računovodstvo
• Upravljačko računovodstvo (managerial accounting)
– obuhvaća dio upravljačkog računovodstva i dio finansijskog
računovodstva, i u tom kontekstu računovodstvo troškova
opisuje se kao računovodstveni sistem koji osigurava
kvantitativne informacije menadžerima za planiranje i kontrolu
(upravljačko računovodstvo) te utvrđuje troškove proizvoda
(dio finansijskog računovodstva).
Računovodstveni proces
Poslovne promjene
• Pojam poslovne promjene usko je vezan za pojam
računovodstvenih podataka i informacija i njihovog procesiranja u
računovodstvenom sistemu
• Knjigovodstveni podaci su skup neutralnih činjenica i rezultat su
prikupljanja, sistematiziranja i sintetiziranja obavijesti koje govore
o već nastalim promjenama.
• Ako su knjigovodstveni podaci obogaćeni i podacima o očekivanim
kretanjima, rezultatima analize i nadzora, tada se već govori o
računovodstvenim podacima.
• Problemskim usmjeravanjem računovodstvenih podataka dolazi
se do pojma računovodstvenih informacija (usmjerenih internim i
eksternim korisnicima)
Računovodstveni proces
ULAZ
PROCES OBRADE
Prikupljanje podataka Analiza poslovnih
o nastalim poslovnim događaja
događajima
Evidentiranje u
poslovnim knjigama
IZLAZ
-Sastavljanje
probnog bilansa
-Sastavljanje
finansijskih izvještaja
Da bi poslovni događaj bio predmet knj. evidencije mora zadovoljiti sljedeće:
1. da je poslovni događaj stvarno nastao,
2. da se može vrijednosno izraziti,
3. da mijenja stanje aktive i pasive (imovine i izvora imovine) te da utiče
na
prihode i rashode,
4. da postoji pravdajuća isprava kojom se može dokazati nastanak promjene
Poslovne promjene
Knjigovodstvene poslovne promjene
• Ako zadovoljavaju naprijed navedene kriterije, tada slijedi
evidencija u poslovnim knjigama (dnevnik i glavna knjiga)
– Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u kojoj se hronološkim redom zapisuju
poslovni događaji onim redom kako su nastajali.
– Glavna knjiga je hronološka i sistematizirana te sveobuhvatna evidencija.
To znači da za svaki oblik imovine, izvora imovine, prihoda i rashoda postoji
posebna evidencija (konto) u kojoj se opet hronološki zapisuju promjene
vezane za dotičnu kategoriju.
Neknjigovodstvene poslovne promjene
• Evidencija u drugim poslovnim promjenama, npr. zaključen ugovor s kupcem
Knjigovodstvena isprava kao podloga za
evidentiranje poslovne promjene
• Budući da je računovodstvo u kojem se obrađuju podaci fizički
odvojeno od mjesta na kojima se događaju promjene, potrebno
je nastanak poslovnog događaja zabilježiti u obliku nekog
pisanog dokaza, a to su knjigovodstvene isprave.
• U tom kontekstu možemo reći da knjigovodstvene isprave služe
kao dokaz o nastanku poslovnog događaja i ujedno kao
podloga za unos podataka u poslovne knjige.
Knjigovodstveni konto
• Naziv konto potiče od latinske riječi conto, što znači račun.
• Na kontu ili računu bilježe se poslovne transakcije odnosno
promjene koje se događaju na osnovnim ekonomskim
kategorijama, tj. na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i
rashodima.
• Konto je nosilac podataka, on je ujedno i instrument
sistematizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i
rashoda jer preuzima identitet određenog pojavnog oblika.
Knjigovodstveni konto
 bez obzira na fizički izgled svaki konto mora sadržavati neki određeni minimum
podataka
“Ako primim robu, tada dugujem novac"
“Ako dam nekome robu, tad od njega potražujem novac "
 Konta su se, dakle, personificirala s osobama koje su
predstavljala i odatle i potiče početno pravilo evidencije "ko
prima, taj duguje" i “ko daje, taj potražuje“
Knjigovodstveni konto
osnovni oblik
Šifra konta
NAZIV KONTA
datum
OPIS
isprava
VRIJEDNOST
duguje
potražuje
T - konto
T-konto
Duguje +
Konto se zadužuje
Konto debitira
Konto se tereti
Potražuje Konto se odobrava
Konto kreditira
Konto se priznaje
saldo
Pravila evidencije - sistem dvojnog knjigovodstva
• Svaki poslovni događaj izaziva bar dvije promjene suprotnog
karaktera, tj. odlazak sredstva s jednog mjesta znači istodobno i
njegov dolazak na neko drugo mjesto, pa se prema tome mora i
zapisati na barem dva mjesta (dva konta).
• Pri tome se dolazak bilježi na lijevu ili dugovnu stranu, a
odlazak na desnu ili potražnu stranu.
• Desna strana dvostranih računa uvijek prima bilješke o odlasku,
a lijeva strana bilješke o dolasku vrijednosti pokrenute
poslovnim događajem.
Pravila evidencije - sistem
dvojnog knjigovodstva
Primjer 1: Kad podižemo novac iz banke, smanjuje se novac na računu u banci za
1.000 i povećava novac u blagajni preduzeća za 1.000, što prikazano na kontima
izgleda kao:
Žiro račun
1000
Blagajna
1000
Primjer 2: Ako želimo zabilježiti nabavku sirovine od dobavljača u vrijednosti
2.000 KM, tada ćemo to na kontima prikazati na sljedeći način:
Zalihe sirovina
2.000
Obaveze prema dobavljačima
2.000
Temeljno pravilo dvojnog knjigovodstva
:
DUGUJE = POTRAŽUJE
IMOVINA = IZVORI IMOVINE
AKTIVA = PASIVA
Na kontima se prikazuje:
1. šta imamo (imovina ili aktiva),
2. odakle nam to (od dobavljača), tj. porijeklo imovine (izvor
imovine ili pasiva).
!!! uvijek se evidentira na osnovu istog iznosa, koji jednom zapisujemo
kao duguje i jednom kao potražuje
Sistem dvojnog knjigovodstva
IMOVINA (AKTIVA )
duguje
potražuje
Početno stanje
Povećanje (+)
Smanjenje (-)
IZVORI IMOVINE (PASIVA)
duguje
potražuje
Smanjenje (-)
Početno stanje
Povećanje (+)
Sistem dvojnog knjigovodstva
Da bi se bolje razumjela logika samog dvojnog knjigovodstva,
potrebno je razumjeti načine nastanka poslovnih događaja
Svi poslovni događaji se svrstavaju u četiri osnovna tipa:
1. iz vanjskog svijeta u preduzeće,
posljedica im je povećanje aktive i povećanje pasive, odnosno
promjena i njihove vrijednosti i strukture. To je promjena u
kvantitativnom i kvalitativnom smislu (primjer: nabavka sirovina
od dobavljača).
2. iz preduzeća u vanjski svijet,
dovode do smanjenja aktive i pasive, tj. do promjene i vrijednosti
i strukture, tj. promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu
(primjer: plaćena obaveza prema dobavljaču).
Sistem dvojnog knjigovodstva
Vrste poslovnih događaja - nastavak
3. unutar samog preduzeća,
promjene se događaju samo u strukturi aktive jer takve promjene dovode
do povećanja jednog oblika imovine uz istovremeno smanjenje nekog
drugog oblika imovine (primjer: naplaćeno potraživanje od kupaca).
4. u vanjskom svijetu
posljedica tih kretanja samo je promjena strukture pasive, dakle
promjena samo u kvalitativnom smislu (primjer: banka je umjesto nas
platila našem dobavljaču).
Pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda
"prihodi uvijek potražuju", a "rashodi uvijek duguju"
• Prihodi i rashodi nastaju kao posljedica promjene na pozicijama
imovine i izvora imovine, i to u onom dijelu koji kao krajnji učinak
ima uticaj na finansijski rezultat odnosno na kapital preduzeća.
• Pri tome rashode posmatramo kao vrijednost ulaganja u
poslovni proces, a prihode rezultatima ili učincima koji se iz tog
procesa ostvaruju
Pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda
"prihodi uvijek potražuju", a "rashodi uvijek duguju"
• Kao vrijednost uloga pojavljuje se smanjenje odnosno trošenje
imovine i povećanje obaveza koje nastaju korištenjem tuđih
usluga.
• Kao vrijednost rezultata (suprotno ulaganjima) javlja se, u pravilu,
povećanje nekog drugog oblika imovine ili smanjenje obaveza.
• Ako vrijednosti ulaganja označimo rashodima, a vrijednosti
rezultata prihodima, tada možemo donijeti zaključak i o pravilima
evidencije na tim kontima.
Osnovni pojmovi poslovnog
računovodstva
Osnovne ekonomske kategorije
Osnovne ekonomske kategorije su:
-imovina, sredstva
-obaveze,
-kapital,
-prihodi,
-rashodi,
-finansijski rezultat.
Statične kategorije
Dinamične kategorije
Bilans stanja
sistematiziran pregled stanja:
◦ imovine (aktiva),
◦ obaveza (pasiva), i
◦ kapitala
na određeni dan.
Osnovni finansijski izvještaj koji pokazuje finansijski položaj preduzeća i koji služi kao
podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja daje odgovore na sljedeća pitanja:
◦ kakva je finansijska snaga preduzeća
◦ kakva je likvidnost
◦ hoće li preduzeće moći podmiriti obaveze
◦ kakva je horizontalna finansijska struktura
◦ kakav je položaj preduzeća u odnosu na druge
Aktiva
Imovina-aktiva -sredstva
imovina čini ekonomske resurse od koje preduzeće može ostvariti određene ekonomske
koristi
◦ kratkotrajna = tekuća = obrtna
◦ dugotrajna = fiksna = stalna
◦ [vremenska razgraničenja]
◦ [gubitak iznad visine kapitala]
podjela prema približnom stepenu unovčivosti imovine
•kratkotrajna se pretvara u novac u razdoblju kraćem od 1 god
•dugotrajna se pretvara u novaca u razdoblju dužem od 1 god
Kratkotrajna imovina/ sredstva
A. KRATKOTRAJNA IMOVINA
-NOVAC
-POTRAŽIVANJA
-FINANSIJSKA IMOVINA
-ZALIHE
Dugotrajna imovina/ sredstva
B. DUGOTRAJNA IMOVINA
-MATERIJALNA IMOVINA
-NEMATERIJALNA IMOVINA
-FINANSIJSKA IMOVINA
-POTRAŽIVANJA
Novac
Kratkotrajna imovina – NOVAC
-gotovina u blagajni
-novac na žiro-računu
-novac na deviznom računu
-izdvojena novčana sredstva za isplatu čekova
Potraživanja
Kratkotrajna imovina – POTRAŽIVANJA
-potraživanja od kupaca
-potraživanja od zaposlenih
-potraživanja od države
-potraživanja za kredite, depozite i kaucije (DATI)
-ostala potraživanja
Zalihe
Kratkotrajna imovina – ZALIHE
-sirovine, materijal, rezervni dijelovi, sitni inventar
-proizvodnja u tijeku – nedovršeni proizvodi i poluproizvodi
-gotovi proizvodi
-trgovačka roba
-isplaćeni predujmovi za zalihe
Finansijska imovina
Kratkotrajna imovina – FINANSIJSKA IMOVINA
[plasmani novca na kraći rok od jedne godine]
-dati kratkoročni krediti
-dionice (KUPLJENE OD DRUGIH)
-poslovni udjeli
-dati depoziti
-obveznice i drugi dužnički kratkoročni vrijednosni papiri
-otkupljene vlastite dionice
Materijalna imovina
Dugotrajna imovina – MATERIJALNA IMOVINA
[ima fizički oblik]
-prirodna bogatstva (zemljišta, šume, predujmovi za šume i
zemljišta)
-zgrade
-postrojenja i oprema
-alati, uredski i pogonski inventar
-transportna sredstva
-namještaj
-materijalna imovina u pripremi
Nematerijalna imovina
Dugotrajna imovina – NEMATERIJALNA IMOVINA
[nema opipljivi oblik]
-osnivački izdaci
-izdaci za istraživanje i razvoj
-patenti, licence, koncesije
-goodwill
-ostala nematerijalna imovina
-avansi za nematerijalnu imovinu
Finansijska imovina
Dugotrajna imovina – FINANSIJSIJSKA IMOVINA
[ulaganja novčanih sredstava na rok duži od 1 godine]
-dati krediti, depoziti, kaucije
-dionice (KUPLJENE OD DRUGIH)
-poslovni udjeli
-obveznice i drugi dužnički dugoročni vrijednosni papiri –
(KUPLJENE OD DRUGIH)
-otkupljene vlastite dionice
Potraživanja
Dugotrajna imovina – POTRAŽIVANJA
-prodaja na kredit
-potraživanja od povezanih preduzeća
-potraživanja za kredite, depozite i kaucije
-ostala potraživanja
Vremenska razgraničenja
C. VREMENSKA RAZGRANIČENJA
[imovina koju nije moguće dosljedno uvrstiti niti u kratkotrajnu
niti u dugotrajnu imovinu, može biti zasebno ili u kratkotrajnoj imovini]
-plaćeni troškovi budućeg razdoblja
-plaćene premije osiguranja, pretplata za stručnu literaturu,
-investiciono održavanje itd.
-nedospjela naplata prihoda
-pravo na državnu potporu, subvencije i dr.
Gubitak iznad visine kapitala
D. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA
-gubitak je npr. 12.000 KM, a kapital je 10.000 KM
-u tom slučaju će kapital biti 0, a gubitak iznad visine kapitala
će biti 2000 KM
-iz finansijske imovine se mora nadoknaditi taj iznos od 2000
KM
Ukupna aktiva
UKUPNA AKTIVA
-nastaje kao zbir svih navedenih stavki
pored njih, mogu se još pojaviti:
◦ potraživanja za upisani neuplaćeni kapital
◦ vanbilansni zapisi
Obaveze i kapital
OBAVEZE (PASIVA) I KAPITAL
-sva imovina kojom preduzeće raspolaže ima svoje porijeklo,
način sticanja, odnosno izvore od kojih je pribavljeno svaka stavka u aktivi ima svoju stavku
u pasivi
-npr. kupljena je roba – povećava se zaliha, povećavaju se
obaveze prema dobavljačima
-zavisno od toga ko je uložio novac u preduzeće – vlasnik ili
neki drugi subjekt, izvore sredstava dijelimo prema vlasništvu:
◦ vlastiti izvori: kapital
◦ tuđi izvori: obaveze
izvore sredstava dijelimo i prema roku dospijeća:
◦ kratkoročni izvori, odnosno obaveze
◦ dugoročni izvori odnosno obaveze
◦ trajni izvori, odnosno kapital
ELEMENTI Bilansa stanja: imovina
KRATKOROČNA
imovina
DUGOROČNA
imovina
Novac
Potraživanja (za prodato, od
države, od zaposlenih…)
Zalihe (sirovina, materijala,
robe, gotovih proizvoda)
Plaćeni troškovi budućeg
razdoblja i nedospjela naplata
prihoda
Materijalna (nekretnine,
postrojenja, oprema)
Nematerijalna (osnivački
izdaci, patenti, licence,
koncesije)
Finansijska (dionice,
obveznice)
Potraživanja (od prodaje na
rok duži od jedne godine)
Kapital i rezerve
A. KAPITAL I REZERVE
-razlika između ukupne imovine i ukupnih obaveza
-sve što imam – sve što dugujem = moja neto vrijednost ili kapital
-onaj dio imovine koji pripada vlasnicima preduzeća to je vlastiti izvor imovine i trajni je
izvor
-kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri osnivanju preduzeća, a uvećava se u
slučaju uspješnog poslovanja odnosno zadržavanja profita
Kapital se sastoji od:
◦ uloženog kapitala
◦ zarađenog kapitala
Kapital i rezerve
A. KAPITAL I REZERVE
-upisani odnosno osnovni kapital
-kapitalni dobici
-kapitalni gubici
-rezerve za otkupljene vlastite dionice
-revalorizacione rezerve
-zadržana dobit
-preneseni gubitak
-dobit/gubitak tekuće godine
Kapital i rezerve
A. KAPITAL I REZERVE
promjene na kapitalu:
povećanje
Dodatna ulaganja
Zadržana dobit
smanjenje
Raspodjela dobiti
Gubici
Elementi Bilansa stanja: OBAVEZE I KAPITAL
sve što imam
- sve što dugujem
_____________________________
= moja neto vrijednost ili kapital
Dugoročne obaveze
B. DUGOROČNE OBAVEZE
[obaveze koje dospijevaju na naplatu u roku dužem od 1 godine]
-obaveze za kredite
-obaveze za finansijske najmove (leasing)
-obaveze po obveznicama (ZA OBVEZNICE KOJE JE PREDUZEĆE IZDALO)
-obaveze prema dobavljačima
Kratkoročne obaveze
C. KRATKOROČNE OBVEZE
[obaveze koje dospijevaju na naplatu u roku do 1 godine]
-obaveze za kredite
-obaveze za primljene predujmove, depozite i jamstva
-emitovani kratkoročni vrijednosni papiri
-obaveze prema dobavljačima za materijal, robu
-obaveze za izvršene usluge
-obaveze za plaće
-obaveze za poreze, doprinose i druga javna davanja
Struktura bilansa stanja
AKTIVA
PASIVA
IMOVINA
Dugoročna
-nematerijalna
-materijalna
-finansijska
Kratkoročna
-novac
-potraživanja
-zalihe
KAPITAL
-osnovni
-rezerve (zakonske, statutarne,
revalorizacijske)
-akumulirana dobit (gubitak)
-dobit (gubitak) perioda
OBAVEZE
Dugoročne
Kratkoročne
IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL
Imovina je klasifikovana po
principu rastuće likvidnosti
Izvori su klasifikovani po
principu opadajuće ročnosti
Jednačine
AKTIVA = PASIVA
50.000,00 = 50.000,00
Jednačine
IMOVINA (sredstva) = OBAVEZE + KAPITAL
100.000,00
= 20.000,00 + 80.000,00
Jednačine
FINANSIJSKI REZULTAT = PRIHODI – RASHODI
10.000,00
= 200.000,00 – 190.000,00
Imovina-obaveze-kapital
-Bilans stanja prikazuje stanje imovine, obaveza i kapitala na
određeni dan
-Bilans stanja pokazuje sve što imamo (aktiva) i odakle nam to (pasiva)
-s obzirom da BS pokazuje imovinu preduzeća s dva aspekta, to upućuje na nužnost
postojanja vrijednosne jednakosti odnosno bilansne ravnoteže:
AKTIVA = PASIVA + KAPITAL
-razlika između tekuće aktive i tekućih obaveza je neto obrtni kapital
Finansijska poluga
-upotreba obaveza u kapitalnoj strukturi zove se finansijska poluga
-što preduzeće ima više obaveza, kao postotak od imovine, to je veći stepen finansijske
poluge
-upotreba obaveza može donijeti i dobitke i gubitke
-finansijska poluga povećava potencijalnu nagradu vlasnicima, ali i mogućnost finansijskih
problema
Tržišna vrijednost vs knjigovodstvena vrijednost
-vrijednost u BS za imovinu preduzeća je knjigovodstvena vrijednost - to nije onoliko koliko
imovina danas zaista vrijedi
-imovina koja je u knjigama je ono što je preduzeće platilo za nju bez obzira prije koliko
vremena i bez obzira na to koliko danas vrijedi
-za tekuću imovinu nema velike razlike, a za fiksnu ima - zbog???
-tržišna vrijednost pokazuje koliko imovina danas vrijedi na tržištu
Prihodi i rashodi
• Prihodi su prirast ekonomskih koristi, koji kroz povećanje imovine
ili smanjenje obaveza imaju kao krajnji rezultata povećanje neto
imovine (prirast supstance). Pozitivna komponenta rezultata
• Rashodi su smanjenje ekonomskih koristi, koji kroz smanjenje
imovine ili povećanje obaveza imaju kao krajnji rezultata
smanjenje neto imovine (smanjenje supstance). Negativna
komponenta rezultata
Prihodi
Prihodi su povećanja ekonomskih koristi koje subjekt ostvaruje prodajom proizvoda,
usluga, robe i na druge načine.
Društvo ostvaruje djelatnost za koju je osnovano korištenjem imovine, a krajnji cilj je da
prodajom svojih učinaka ostvaruje prihode.
PRIHOD ≠ PRIMITAK
Prihodi
Prihodi se računovodstveno priznaju kada je izvršena prodaja, odnosno ispostavom računa
kupcu, bez obzira na naplatu. Kada se prodaje za gotovinu, tada istodobno s prihodom
nastaje i novčani primitak.
!!!prihod nastaje ispunjenjem obaveze prodavatelja, odnosno prodajom, a ne
ispunjenjem obaveze kupca, odnosno plaćanjem.
Prodajom nastaju prihodi i potraživanja od kupaca, a naplatom se potraživanja od
kupaca pretvaraju u novac.
Elementi BILANSA USPJEHA (uspješnosti poslovanja
PRIHODI - RASHODI = FINANSIJSKI REZULTAT
PRIHODI > RASHODA ---- DOBIT
RASHODI > PRIHODA ---- GUBITAK
PRIHODI
RASHODI
•Od prodaje
•Finansijski
•Od vrednovanja
•Ostali prihodi
•Poslovni
•Finansijski
•Od vrednovanja
•Ostali prihodi
Priznavanje prihoda i rashoda
• Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i razlikuju se od
primitaka i izdataka novca.
• Prihodi i rashodi se utvrđuju prema nastanku događaja, tj.
priznaju se onda kad su zarađeni, kad su nastali (a ne kad je
novac stvarno primljen ili isplaćen) i unose se u finansijske
izvještaje razdoblja na koje se odnose.
– To znači da se prihodi priznaju i u poslovnim knjigama
evidentiraju onda kad su stvarno nastali, tj. kad je roba
prodana ili usluga izvršena i kad su zadovoljeni još neki
minimalni uslovi
– Prihodi se, dakle, priznaju samo onda kad su stvarno izvjesni,
sigurni, dok se rashodi priznaju i kad su mogući (načelo
opreznosti)
Priznavanje prihoda i rashoda
Prema MRS-u 18 (Prihodi) za priznavanje prihoda potrebno je
ostvariti nekoliko uslova:
1. da je roba, proizvod, stvarno predan kupcu ili da je usluga izvršena,
2. da se vrijednost prihoda može mjeriti, i
3. da ne postoji neizvjesnost u pogledu naplate potraživanja.
Razlika između prihoda i primitaka očituje se u:
a) vremenskoj nepodudarnosti prihoda i primitaka, i
b) riziku transformacije prihoda u primitke
Rashodi/ troškovi
Pojmovno razgraničenje:
• Rashodi
• Utrošci
• Izdaci
• Troškovi
Rashodi
• Prema MRS rashodi su “smanjenje ekonomskih koristi kroz obračunsko
razdoblje u obliku odliva ili iscrpljenja imovine, odnosno stvaranja obaveza što za
posljedicu ima smanjenje glavnice”.
• Rashodi su iznosi koji se nadoknađuju iz prihoda.
•“Pod rashodima se podrazumijevaju ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju
potrošnju dobara u stvaranju učinka, ali i neutralnu potrošnju dobara u preduzeću
povezanu s nastankom izdatka”.
• Razlikujemo:
- rashode poslovanja,
- rashode finansiranja, i
- vanredne rashode.
Utrošci
•Utrošci predstavljaju fizičko ulaganje materijalnih vrijednosti,
odnosno faktora proizvodnje u poslovni proces koji rezultira stvaranjem učinaka.
•Oni nisu klasična računovodstvena kategorija, ali imaju
računovodstvenom nadzoru i analizi.
izuzetnu važnost u
Izdaci
• Izdaci predstavljaju izlaz novca iz preduzeća tj. odnose se na
smanjenje gotovine ili novčanih ekvivalenata u obliku
gotovinskih ili obračunskih isplata, zavisno od načina plaćanja
koji se u pojedinoj transakciji koristi.
• Oni mogu, ali i ne moraju imati karakter troška što zavisi od toga da li su nastali u vezi
stvaranja učinaka ili nisu.
Troškovi
•Troškovi predstavljaju vrijednosno izražene utroške faktora
proizvodnje u
poslovnom procesu koji nastaju isključivo zbog stvaranja učinaka.
•Obuhvataju najveći dio rashoda budući je veći dio rashoda u poslovanju
preduzeća direktno vezan za stvaranje učinaka.
•Svi rashodi, izdaci i utrošci koji su nastali zbog stvaranja učinaka imaju karakter
troškova.
• S obzirom na način nadoknađivanja iz prihoda razlikujemo:
- troškove proizvoda, i
- troškove razdoblja.
Troškovi
• Troškovi proizvoda svi su oni troškovi koji se uključuju
odnosno obračunavaju u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. Ovi
troškovi postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani.
• Troškovi razdoblja obuhvataju sve one troškove koji se ne
uključuju u troškove proizvoda te se nadoknađuju u ukupnim
iznosima iz ukupnog prihoda obračunskog razdoblja u kojem su nastali.
Odnos rashoda i troškova
• Rashodi koji su nastali neposredno zbog stvaranja učinaka
troškovima poslovanja.
• S obzirom na podjelu računovodstva možemo zaključiti da su
rashodi kategorija finansijskog računovodstva, dok su troškovi
kategorija računovodstva troškova tj. internog obračuna.
odgovaraju
Troškovi/ rashodi
Troškovi proizvoda pripisuju se proizvodima kad se resursi koriste za proizvodnju
proizvoda namijenjenog prodaji. Tada su troškovi proizvoda prikazani u bilansu kao
sredstvo.
Troškovi proizvoda postaju rashod, tj. oduzimaju se kako bi se utvrdila neto dobit u
razdoblju u kojem je proizvod prodan.
Finansijski rezultat
Finansijski rezultat je razlika između prihoda i rashoda. Ako je pozitivan, naziva se
dobit, a kada je negativan, naziva se gubitak.
Financijski rezultat je oporeziva kategorija. Uz određene propisane korekcije
predstavlja osnovicu za oporezivanje.
Finansijski rezultat
Finansijski rezultat (bruto dobit)
- Porez na dobit
= Neto finansijski rezultat (neto dobit)
- Dio rezultata za isplatu vlasnicima
= Zadržana dobit
Pojam i vrsta finansijskih izvještaja
Elementi finansijskih izvještaja
Pojam i vrste finansijskih izvještaja (FI)
Pojam finansijskih izvještaja
•
Finansijski
izvještaji
predstavljaju
završnu
fazu
računovodstvenog procesiranja podataka i pojavljuju se kao
nosioci računovodstvenih informacija.
•
Cilj finansijskog izvještavanja jest informisanje zainteresiranih
korisnika o finansijskom položaju preduzeća i o uspješnosti
poslovanja
Pojam i vrste finansijskih izvještaja (FI)
Vrste finansijskih izvještaja
Set finansijskih izvještaja čine:
1.
2.
3.
4.
5.
Bilans stanja (Izvještaj o finansijskom položaju),
Bilans uspjeha (Izvještaj o sveukupnoj dobiti),
Izvještaj o promjenama u kapitalu,
Izvještaj o novčanim tokovima
Bilješke uz finansijske izvještaje
FI posmatrani zajedno, u međusobnoj interakciji, govore o
"zdravstvenom stanju" nekog preduzeća, a utvrditi i razumjeti to
"stanje" znači imati mogućnost donositi primjerene i racionalne
poslovne odluke
Bilans stanja (Izvještaj o finansijskom položaju)
• Izvještaj koji sistematizirano prikazuje stanje imovine, obaveza i
kapitala u određenom vremenskom trenutku
• Bilans stanja je osnovni finansijski izvještaj koji prikazuje
finansijski položaj preduzeća i koji služi kao podloga za ocjenu
sigurnosti poslovanja
• Ona predstavlja dvostruki prikaz imovine, jednom prema
pojavnom obliku i drugi put prema porijeklu odnosno vlasničkoj
pripadnosti te imovine.
• Imovina preduzeća naziva se još i AKTIVA (lat. activus = radin,
djelatan), a izvori te imovine PASIVA.
Dva načina prezentacije troškova (rashoda)
u Bilansu uspjeha (po MRS 1)
1.
Funkcionalni pristup (dosadašnji
obrazac
Bilansa uspjeha)
2. Prihodi
- Trošk. prodatih proizvoda
= Bruto dobit
- Troškovi distribucije
- Troškovi admin. (uprave)
- Ostali operativni rashodi
= Dobit od operat. aktivnosti
+/- Finansijski prihodi (rashodi)
+/- Ostali prihodi (rashodi)
troškova
(novi obrazac Bilansa uspjeha)
2. Po prirodnim vrstama
1. Realizirane dobiti (DOBIT ILI
GUBITAK PERIODA)
Dobit od neprekinutog poslovanja
Dobit od prekinutog poslovanja
Ukupna realizirana dobit
2. Nerealizirane dobiti
(tzv. OSTALA SVEOBUHVATNA
DOBIT ILI GUBITAK)
Dobit (gubitak) perioda
171
KONCEPT OBRASCA:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Dobit (gubitak) od REDOVNE
AKTIVNOSTI
Poslovni prihodi
Poslovni rashodi
Dobit / gubitak od poslovnih aktivnosti (1 – 2)
Finansijski prihodi
Finansijski rashodi
Dobit / gubitak od finansijske aktivnosti (4 – 5)
Dobit / gubitak od redovne aktivnosti (3 + 6)
172
KONCEPT OBRASCA:
8. Ostali prihodi i dobici
9. Ostali rashodi i gubici
10. Dobit / gubitak od ostalih prihoda i rashoda (8 – 9)
11. Prihodi po osnovu usklađivanja vrijednosti
12. Rashodi po osnovu usklađivanja vrijednosti
13. Povećanje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava
14. Smanjenje vrijednosti specifičnih stalnih sredstava
15. Dobit / gubitak od usklađivanja vrijednosti
(11 – 12 + 13 – 14)
173
16.Prihodi od promjene računovodstvenih politika i ispravki
neznačajnih grešaka iz ranijih perioda
17. Rashodi iz osnova promjene računovodstvenih politika i ispravki
neznačajnih grešaka iz ranijih perioda
18. Dobit / gubitak od NEPREKINUTOG poslovanja prije poreza (7 + 10
+ 15 + 16 – 17)
Dobit / gubitak od redovne aktivnosti
+
Dobit / gubitak od ostalih prihoda i rashoda
+
Dobit / gubitak od usklađivanja vrijednosti
+
Prihodi (rashodi) od promjene računovodstvenih
politika i ispravki neznačajnih grešaka iz ranijih perioda
174
19. Porezni rashodi perioda
20. Odloženi porezni rashodi perioda
21. Odloženi porezni prihodi perioda
22. Neto dobit / gubitak od neprekinutog poslovanja (18 – 19 – 20 +
21)
23. Prihodi i dobici iz osnova prodaje i usklađivanja vrijednosti
sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja
24. Rashodi i gubici iz osnova prodaje i usklađivanja vrijednosti
sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja
25. Dobit / gubitak od prekinutog poslovanja (23 – 24)
26. Porez na dobit od prekinutog poslovanja
27. Neto dobit / gubitak od prekinutog poslovanja (25 – 26)
175
28. Neto dobit / gubitak od perioda (22 + 27)
DOBIT (GUBITAK) PERIODA
+
OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT
29. Dobici / gubici utvrđeni direktno u kapitalu
30. Ostala sveobuhvatna dobit / gubitak prije poreza (29)
31. Obračunati odloženi porez na ostalu sveobuhvatnu dobit
32. Neto OSTALA sveobuhvatna dobit / gubitak (29 – 31)
33. UKUPNA neto SVEOBUHV. DOBIT / GUBITAK perioda (28+32)
Neto sveobuhvatna dobit perioda:
Zarada po dionici:
• Vlasnicima matice
- obična
• Manjinski interesi
- razrijeđena
Ukupna sveobuhvatna dobit:
Prosječan broj zaposlenih:
• Vlasnicima matice
- na bazi sati rada
• Manjinski interesi
- na bazi stanja krajem
svakog mjeseca
176
Izvještaj o novčanom toku
• Razumijevanje razlika između primitaka i izdataka novca i
prihoda i rashoda ključno je i za razumijevanje izvještaja o
novčanom toku
Izvještaj o novčanom toku pruža podatke o primicima i izdacima novca te njihovoj razlici,
tj. o čistom novčanom toku
Izvještaj o novčanom toku
• Prihodi i rashodi su obračunske kategorije i evidentiraju se
prema temeljnoj računovodstvenoj pretpostavci nastanka
događaja, a to znači da se evidentiraju onda kad su nastali, tj.
onda kad su zarađeni, a ne onda kad je uslijedio stvarni primitak
ili izdatak novca.
• Za priznavanje prihoda nije potreban i stvarni primitak novca i,
analogno tome, rashod ne znači istodobno izdatak novca.
• Postoji vremenski nesklad između prihoda i primitaka te
rashoda i izdataka, rizik transformacije jednih u druge (osim
toga postoje i primici i izdaci novca koji uopšte ne utiču na
visinu prihoda i rashoda, kao npr. posudba novca).
Izvještaj o novčanom toku
Izvještaj pokazuje novčane primitke (prilive) i izdatke (odlive) iz
osnova:
• poslovnih aktivnosti
– glavne aktivnosti koje stvaraju prihod preduzeća i druge
aktivnosti koje određuju rezultat (dobit) preduzeća
• ulagačkih (investicijskih) aktivnosti
– vezane su uz sticanje i otuđivanje dugotrajne imovine i drugih
ulaganja, koja nisu uključena u novčane ekvivalente
• finansijskih aktivnosti
– aktivnosti vezane uz finansiranje poslovanja i obuhvaćaju
promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obaveza
Izvještaj o novčanom toku
Poslovne aktivnosti jesu glavne aktivnosti preduzeća koje stvaraju
prihod i koje u osnovi imaju najznačajniji uticaj na finansijski
rezultat preduzeća, dobit ili gubitak.
Najčešći primjeri novčanih primitaka i izdataka iz poslovnih
aktivnosti su:
• novčani primici na osnovi prodaje robe ili pružanja usluga,
• novčani primici od provizija, naknada, tantijema,
• novčani primici od osiguravajućeg društva,
• novčani izdaci dobavljačima za isporučenu robu ili usluge,
• novčani izdaci zaposlenima i za račun zaposlenih,
• novčani izdaci vezani uz porez na dobit,
• novčani izdaci za premije osiguranja i tome sl.
Izvještaj o novčanom toku
• Investicijske (ulagačke) aktivnosti vezane su uz promjene na
dugotrajnoj imovini.
– novčani primici od prodaje nekretnina, opreme, postrojenja i
druge materijalne i nematerijalne imovine,
– novčani primici od povrata danih kredita drugima,
– novčani primici od prodaje dionica, obveznica drugih
preduzeća,
– novčani izdaci za nabavu nekretnina, opreme i druge
materijalne i nematerijalne imovine,
– novčani izdaci na osnovi kredita danih drugima,
– novčani izdaci za kupovinu dionica ili obveznica
Izvještaj o novčanom toku
• Finansijske aktivnosti jesu aktivnosti vezane uz finansiranje
poslovanja.
• Obuhvaćaju promjene vezane uz iznos odnosno strukturu
obaveza i kapitala.
– novčani primici od emisije dionica,
– novčani primici od emisije obveznica i drugih vrijednosnih
papira,
– novčani primici od primljenih kredita,
– novčani izdaci za otkup vlastitih dionica,
– novčani izdaci za dividende, kamate i sl.
– novčani izdaci na osnovi otplate kredita itd.
Izvještaj o novčanom toku
• Izvještaj može biti sastavljen na osnovu:
a) direktne metode ili
b) indirektne metode
• Prema direktnoj metodi objavljuju se ukupni primici i ukupni
izdaci novca razvrstani po osnovnim aktivnostima - poslovnim,
investicijskim i finansijskim,
• Kod indirektne metode poslovne aktivnosti se ne iskazuju kao
bruto primici i bruto izdaci novca, već se neto dobit ili gubitak
usklađuje za učinke transakcija nenovčane prirode.
– neto dobit potrebno korigovati za sve učinke transakcija nenovčane prirode kao
što su amortizacija, promjena zaliha i poslovnih potraživanja i obaveza te druge
stavke koje utiču na visinu dobiti, a iza sebe nemaju novčani tok (npr. efekti
promjena računovodstvenih politika).
183
Izvještaj o promjenama u kapitalu
Ovaj izvještaj pokazuje promjene na svim pozicijama kapitala
(glavnice) unutar određenog perioda.
I. UPISANI KAPITAL
II. PREMIJE NA EMITOVANE DIONICE
III. REVALORIZACIJSKA REZERVA
IV. REZERVE
1. zakonske rezerve
2. rezerve za vlastite dionice
3. statutarne rezerve
4. ostale rezerve
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK
VI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE
BILJEŠKE uz finansijske izvještaje
A. IZJAVA o postupanju u skladu sa MRS/MSFI
B.KRATAK PREGLED ZNAČAJNIH PRIMIJENJENIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA
- osnove mjerenja (istorijski trošak, korigir. istorijski trošak, tekući trošak, neto
prodajna vrijednost, fer vrijednost, sadašnja vrijednost, tržišna vrijednost…)
- ostale korištene računovodstvene politike koje su relevantne za razumijevanje
finans. izvještaja
C. DODATNE INFORMACIJE koje potkrepljuju pojedine stavke iskazane u finans.
izvještajima
D. DRUGA OBJAVLJIVANJA: potencijalne obaveze (MRS 37), ugovorne
obaveze
koje nisu priznate, finansijski rizik, upravljački ciljevi i politike, nefinansijske
informacije itd.
Fiskalne obaveze- porezi, doprinosi
Željko Rička
Fiskalna stuktura
• Indirektni porezi
PDV
Carine
Akcize
•
Direktni porezi
Dorez na dohodak
Porez na plaću
Porez na dobit
•Doprinosi
Doprinos za penziono osiguranje
Doprinos za zdravstveno osiguranje
Doprinos od nezaposlenosti
Porezni propisi
BiH
ZAKON O SISTEMU INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BiH
“Službeni glasnik BiH”, br.44/03, 52/04, 34/07, 4/08, 49/09 i 32/13
ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST
“Službeni glasnik BiH” br.9/05, 35/05 i 100/08
ZAKON O AKCIZAMA U BiH
“Službeni glasnik BiH”, 49/09
ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BiH
“Služneni glasnik Bosne i Hercegovine”, br.57/04, 51/06, 93/08 i 76/11
Porezni propisi
FBiH
ZAKON O POREZU NA DOBIT
“Službene novine FBiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09
ZAKON O POREZU NA PLAĆU
“Službene novine FBiH”, br. 26/96, 27/97, 12/98, 29/00, 54/00, 16/01, 7/02 ,
27/02 i 6/04
ZAKON O POREZU NA DOHODAK
“Službene novine FBiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11 i 7/13
ZAKON O DOPRINOSIMA
“Službene novine FBiH”, br. 35/98 i 54/00, 16/01, 37/01 i 1/02, 17/06 i 14/08
-Kantonalni porezi na imovinu; poklone i sl.
Porezni propisi
RS
ZAKON O POREZU NA DOBIT
“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 91/06, 122/10, 57/12
ZAKON O POREZU NA DOHODAK
“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 91/06 , 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11
ZAKON O DOPRINOSIMA
“Službeni glasnik RS”, broj 116/12
ZAKON O POREZU NA NEPOKRETNOSTI
“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 110/08 i 118/09
Porezni propisi
BD
ZAKON O POREZU NA DOBIT
“Službeni glasnik Brčko Distrikta”, br. 60/10 i 57/11
ZAKON O POREZU NA DOHODAK
“Službeni. glasnik Brčko Distrikta”, broj 60/10
Vrsta javnih prihoda
2013
%
%
I PRIHODI OD POREZA
1.Prihodi od indirektnih poreza*
1.1. Prihodi Federacije
1.2. Prihodi kantona
1.3. Prihodi općina
1.4. Prihodi Direkcija cesta
2. Porez na dohodak
3. Zaostale uplate poreza
4. Porez na dobit
5. Porezi građana
6. Ostali porezi
2.628.349.033
2.136.933.639
770.859.549
1.103.697.931
179.295.551
83.080.608
255.714.495
9.635.295
152.451.808
72.972.658
641.138
42,5
100
80,0
870.636.344
14,0
III VANBUDŽETSKI FONDOVI
1.Dop.za PIO/MIO
2.Dop.za zdrav. Osiguranje
3.Dop. za osig. od nezapos
2.682.760.787
1.486.122.138
1.074.309.073
122.329.576
43,5
SVE UKUPNO: I + II + III
6.181.746.165
100
II NEPOREZNI PRIHODI
%
100,0
36,0
51,6
8,0
4,4
9,0
3,0
6,0
2,0
0
100
55,5
40,0
4,5
Parafiskalna stuktura
•
•
•
•
Doprinosi za šume
Doprinos za turističke zajednice
Članarine
Takse
Predmet oporezivanja
PDV se plaća na:
1. promet dobara i usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti,
izvrši na teritoriji BiH uz naknadu;
2. uvoz dobara u BiH.
Promet dobara
Promet dobara je, prijenos prava raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima može
raspolagati kao vlasnik.
Dobrima se smatraju i voda, električna energija, plin, toplotna energija ili slično.
Prometom dobara, smatra se i:
1. prijenos prava raspolaganja na dobrima uz naknadu na osnovu odluke državnog organa,
organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;
2. isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provizija pri prodaji ili kupovini
dobara;
Promet dobara
3.isporuka dobara na osnovu ugovora o iznajmljivanju na određeni period na
osnovu kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se
pravo vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate;
4.prijenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili
ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata;
5.prijenos poslovne imovine poreznog obveznika od strane ovlaštenog lica, uključujući
likvidatore, stečajne upravnike i nadzornike;
6. upotreba dobara poreznog obveznika u vanposlovne svrhe;
7. razmjena dobara za druga dobra ili usluge.
Promet usluga
Prometom usluga, smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru obavljanja privredne
djelatnosti, a koji ne čini promet dobara.
Prometom usluga smatra se:
1. prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i drugih
imovinskih prava;
2. pružanje usluga uz naknadu na osnovu odluke državnog organa, organa lokalne
samouprave ili na osnovu zakona;
3. pružanje usluga koje porezni obveznik bez naknade izvrši u vanposlovne svrhe osnivača,
zaposlenih i drugih lica;
4. razmjena usluga za druga dobra ili usluge.
Porezni obveznici
Porezni obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost.
Pojam djelatnosti: djelatnost proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s
ciljem ostvarivanja prihoda, uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih
bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti.
Pod “privrednom djelatnošću” podrazumijeva se iskorištavanje imovine ili imovinskih prava
u svrhu ostvarivanja prihoda.
.
Lica koja podliježu plaćanju PDV-a
Lica koja podliježu plaćanju PDV-a su:
1. obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV;
2. porezni zastupnik koga odredi obveznik koji u BiH nema sjedište ni stalnu poslovnu
jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u BiH;
3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac
usluga koji nema sjedište u BiH, ne odredi poreznog zastupnika;
Lica koja podliježu plaćanju PDV-a
4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura iskaže PDV, a koje, u
skladu s ovim zakonom, nije dužno obračunati i uplatiti PDV;
5. u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa
carinskim propisima; i
6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine .
Nastanak porezne obaveze
Porezna obaveza nastaje u momentu kada se izvrši jedna od sljedećih radnji, koja god bude
najranija:
1. isporuka dobara ili vršenje usluga;
2. izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;
3.plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja fakture;
4.nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a ako te obaveze nema, u
momentu kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;
5. za promet dobrima i uslugama prema čl. 5., 6. i 9., po isteku poreznog perioda za vrijeme
kojeg je izvršen promet; i
6. za svaku izmjenu u poreznoj osnovici prema članu 20., kada se izda faktura ili drugi
dokument.
Porezna osnovica kod prometa dobara i usluga
Porezna osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima
ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge,
uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju
nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Porezna osnovica kod prometa dobara i usluga
U osnovicu se uračunavaju i:
1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;
2. svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava primaocu dobara i usluga (provizije,
troškovi pakiranja, prijevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporučilac
obračunava kupcu);
3. bilo koji iznosi koji se obračunavaju na povratnu ambalažu;
4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obračunavaju
kupcu od strane isporučioca dobara ili davaoca usluga kao uslov da se izvrši promet dobara
i usluga.
PDV prijava
Osnovna dokumenta - osnov za utvrđivanje porezne obaveze za
PDV:
• Porezna faktura
• Carinska isprava
• Interna faltura
• Avansna faktura
• Potvrda o prijemu/plaćanju
• Blagajnički računi i dnevni i zvještaji
• Knižne obavijesti
• Isprave o plaćanjima i naplati
Porezna faktura
POREZNA FAKTURA je osnovni instrument u sistemu PDV-a za provođenje kontrole
pravilnosti obračuna, prijave, uplate i povrata PDV-a.
Porezna faktura
• Obveznik PDV-a je dužan da kupcu izda poreznu fakturu za svaki
promet dobara i usluga izuzev za onaj promet koji je oslobođen
plaćanja PDV-a ( javne usluge, finansijske i novčane usluge ).
• Porezna faktura je osnov za odbitak ulaznog poreza.
Račun– za primljeni avans
• Za primljene avanse prije isporuke dobara i usluga, a na osnovu
izvoda, obveznik poreza dužan je izdati račun sa naznakom
“Račun-avans”.
• Primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se
preračunatom stopom izračunava PDV.
Potvrda o plaćanju
• Dokument koji se izdaje kada postoje otežavajuće okolnosti,
nemogućnost izdavanja fakture.
• Treba se izdavati i kada kupac vrši fakturisanje (nabavke od
poljoprivrednika)-potvrda o prijemu.
Blagajnički račun
• Obaveza iskazivanja prometa preko registar blagajne
• Ispostavlja se samo u maloprodaji
Interna faktura
Obaveza izdavanja interne fakture :
• Upotreba dobara u vanposlovne svrhe kada je PDV moguće
odbiti
• Pružanje usluga bez naknade u vanposlovne svrhe
• Izuzimanje lično proizvedenih dobara za krajnju potrošnju
Knjižna obavijest
Izdaje se u sljedećim slučajevima:
• Kada se roba vraća nakon ispostavljanja fakture;
• Kada dobavljač dobara nakon ispostavljanja fakture odobri
sniženje cijene ili popust;
• Kada dobavljač primi dodatnu uplatu nakon ispostavljanja
fakture.
Obaveza poreznog obveznika
Radi osiguranja podataka o izdatim i primljenim računima i
porezu sadržanom u tim računima moraju se voditi posebne
evidencije, i to:
• Knjiga izlaznih računa (KIF)
• Knjiga ulaznih računa (KUF)
KIF I KUF
• KIF i KUF zaključuju se za svaku poslovnu godinu
• Podaci iz KIF-a i KUF-a zbrajaju se i koriste se za popunjavanje
porezne prijave
• U KUF i KIF upisuje se i kumulativni iznos poreza za obračunsko
razdoblje.
Porezna formula
IZLAZNI POREZ – ULAZNI POREZ
=
POREZNA OBAVEZA
Pravo na odbitak ulaznog poreza
OSTVARUJE GA SAMO POREZNI OBVEZNIK
NA DOBRA I USLUGE NABAVLJENE
U SVRHE SVOGA POSLOVANJA
ZA GA JE ZARAČUNAO POREZNI OBVEZNIK
DA JE PLAĆEN NA UVEZENA DOBRA
DA SU DOBRA I USLUGE NABAVLJENE ZA DALJI PROMET DOBARA KOJA PODLIJEŽU
plaćanju PDV-a ili za IZVOZ
Šta sa ulaznim porezom?
 ODBITI GA OD IZLAZNOG
 KORISTITI GA KAO POREZNI KREDIT
 TRAŽITI POVRAT
POREZ NA DOBIT
ZAKON O POREZU NA DOBIT
“Službene novine Federacije BiH”,br. 97/07, 14/08 i 39/09
Porezni obveznik
Porezni obveznik je privredno društvo i druge pravne osobe koja privrednu djelatnost
obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi
ostvarivanja dobiti (obveznik)
Obveznik je rezident FBiH koji ostvari dobit na teritoriju i izvan teritorija FBiH.
Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriju FBiH.
Porezna osnovica
Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznom
bilansu.
Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha.
U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije.
U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilansu stanja.
Usklađivanje rashoda
Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilansom
uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i MRS, izuzev rashoda za koje je ZPD
propisan drugi način utvrđivanja.
Usklađivanje rashoda
Troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha u skladu s propisima
o računovodstvu i MRS, primjenom metode prosječne cijene.
Obračun nabavne vrijednosti prodate trgovačke robe radi se takođe primjenom metode
prosječne cijene .
Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje
odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja (razlike) obavlja se na način koji svodi
troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizlaze iz
primjene metode prosječne cijene.
Usklađivanje rashoda
Troškovi zarada, lična primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja
nemaju karakter plaće priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do
iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u
službene svrhe, prehrana tokom rada, prijevoz na posao i dr.).
Primanja zaposlenih ili drugih osoba, koja potiču iz raspodjele po osnovi prava učešća u
dobiti obveznika nisu rashodi u smislu poreznog bilansa.
Usklađivanje rashoda
Izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, priznaju se kao rashod u
iznosu do 30% troškova reprezentacije.
Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svrhe (osim za
profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom
razdoblju.
Izdaci na ime članarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,1%
ukupnog prihoda u poreznom razdoblju osim članarina čije je plaćanje propisano
zakonom.
Rashodi po osnovi sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreznom
razdoblju.
Usklađivanje rashoda
Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se samo rezervisanja koja su propisana (u
članu 12.).
Priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezervisanja za rizike i troškove u skladu sa
zakonima i drugim propisima i rezervisanja koja su izvršena na osnovu ugovora, i to za:
-rezervisanja za otpremnine do propisanog iznosa,
-rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava,
-rezervisanja za troškove u garantnim rokovima,
-rezervisanja za započete sudske sporove.
U slučaju da se rezervisanja ne iskoriste u roku, rezervisanja treba oprihodovati.
Usklađivanje rashoda
Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se svi troškovi koji se odnose na istraživanje i
razvoj.
Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se troškovi koji se odnose na davanje
stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju.
Amortizacija
Odbitak po osnovi amortizacije dopušten je samo u vezi s imovinom koja podliježe
amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi.
Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznom bilansu do iznosa
utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa
koje se propisuju podzakonskim aktom.
Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, može se odbiti
u cijelosti u godini nabavke, pod uslovom da je imovina stavljena u funkciju.
Porezna stopa
Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na utvrđenu poreznu osnovicu u poreznom
bilansu.
Porezni poticaji-porezna oslobađanja
(1) Obveznik koji u razdoblju od 5 uzastopnih godina ulaže u proizvodnju u vrijednosti od
najmanje 20 mil. KM, na teritoriju FBiH, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za razdoblje
od 5 godina počevši od prve godine ulaganja u kojoj mora biti uloženo najmanje četiri mil.
KM.
(2)Ako obveznik u razdoblju od pet godina ne dostigne propisani cenzus za ulaganje, gubi
pravo na porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema odredbama
ovoga Zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene javne
prihode.
Porezni poticaji-porezna oslobađanja
Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama duže
od godinu dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno
više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama.
Otklanjanje dvostrukog oporezivanja
Obvezniku - rezidentu umanjuje se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je njegova
nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorija FBiH, a u BiH, a koja je
uključena u dobit obveznika.
Obveznik je dužan nadležnoj jedinici PU FBiH podnijeti dokaze o visini dobiti i plaćenom
porezu nerezidentne poslovne jedinice.
Naplata poreza
(1) Obveznik tokom godine plaća porez na dobit privrednog društva u mjesečnim
iznosima iskazanim u poreznoj prijavi.
(2) Do podnošenja godišnje porezne prijave, obveznik je dužan plaćati mjesečne
akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog
razdoblja.
(3)Obveznik iznos mjesečne akontacije može promijeniti zbog promjene poreznih
instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utiču na visinu porezne obaveze.
ZAKON O POREZU NA DOHODAK
“Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10 i 44/11
Poreski obveznik
(1) Obveznik poreza na dohodak je rezident FBiH i nerezident koji
ostvaruje dohodak, i to:
1) rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji FBiH i izvan
teritorije FBiH;
2) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog
mjesta poslovanja na teritoriji FBiH;
3) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriji
FBiH;
4) nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji FBiH od pokretne i
nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja
kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultuje ostvarenjem
prihoda koji je oporeziv
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom su:
1) prihodi po osnovu učešća u raspodjeli dobiti privrednih društava (dividende ili udjeli);
2) penzija rezidenta, bilo da je stečena u inostranstvu ili u BiH;
3) pomoći i druga primanja ostvarena po osnovu posebnih propisa o pravima ratnih
vojnih invalida i civilnih žrtava rata, osim plate;
4) socijalne pomoći, primanja odnosno donacije koje fizička lica ostvaruju po osnovu
darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom
5) dječiji dodatak i novčana sredstava za opremu novorođenog djeteta;
6) nasljedstva i pokloni, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim
propisima;
7) prihodi od prodaje imovine koja je korišćena u lične svrhe;
8) nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;
9) osiguranje ili druga naknada štete načinjene na imovini, u iznosu koji je upotrebljen za
zamjenu ili popravku oštećene imovine;
10) nagrade osvojene, odnosno dobijene za pokazano znanje u novcu, stvarima i/ili
pravima osvojene na kvizovima i sličnim takmičenjima;
Prihodi koji se ne smatraju dohotkom
11) prihodi zaposlenika po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada, isplaćeni od
poslodavca za jedan poreski period, najviše do iznosa utvrđenog posebnim
propisom (Zakonom, uredbom, kolektivnim ugovorom i dr);
12) nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr., koje
dodjeljuju državni organi povodom obilježavanja značajnih datuma.
Oporezivi dohoci
Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje poreski obveznik ostvari od:
1) nesamostalne djelatnosti;
2) samostalne djelatnosti;
3) imovine i imovinskih prava;
4) ulaganja kapitala ;
5) učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću.
Dohodak od nesamostalne djelatnosti
Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se: bruto plata
koju zaposleniku isplaćuje poslodavac po osnovu ugovora o
radu, odnosno radnog odnosa ili daje u stvarima, koristima,
protivuslugama i/ili u vidu premija i drugih prihoda, za rad
obavljen po njegovim uputama,
Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i:
1) dodatni prihodi po osnovu naknada, pomoći i sl., koje poslodavac isplati
zaposlenicima iznad iznosa utvrđenih Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na
dohodak;
2) plate koje umjesto poslodavca isplati drugo lice;
3) svi drugi prihodi po osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću.
Koristi
Koristi koje su primljene po osnovu nesamostalne djelatnosti ulaze u dohodak, i to:
1) korišćenje vozila i drugih sredstava za lične potrebe;
2) smještaj, hrana kao i korišćenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja
je niža od tržišne cijene;
3) odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne
kamatne stope;
4) izmirivanje ličnih troškova od poslodavca;
5) izmirivanje ili oprost dužničke obaveze od poslodavca.
Priznati rashodi
Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od
nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plate, i to:
1) doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje;
2) doprinos za zdravstveno osiguranje;
3) doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.
Porezna stopa
Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%.
Porez na dohodak od samostalne
djelatnosti
• Oporezivi dohodak:
– od nesamostalne djelatnosti
– OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
– od imovine i imovinskih prava
– od ulaganja kapitala
– od nagradnih i igara na sreću
• Dohodak od samostalne djelatnosti je (zapravo) dobit vlasnikove
djelatnosti
• Porez na dohodak se plaća drugačije nego za ostale vrste dohotka
Samostalna djelatnost
Samostalnom djelatnošću smatra se djelatnost koja se obavlja samostalno, trajno i sa
namjerom sticanja dohotka, izuzev drugih samostalnih djelatnosti koje se mogu obavljati i
povremeno.
Samostalnost u obavljanju djelatnosti znači da fizičko lice djelatnost obavlja za vlastiti račun
i na vlastitu odgovornost. Bitna obilježja samostalne djelatnosti su: ulaganje kapitala,
poslovni rizik, slobodno odlučivanje o vremenu, mjestu i načinu obavljanja djelatnosti, rad
za više korisnika, obavljanje djelatnosti lično ili preko zaposlenika.
Vraste samostalne djelatnosti
-obrt,
-trgovačke, ugostiteljske, transportne, turističke, posredovanje pri davanju stvari i prava u
zakup ili podzakup ,
-poljoprivredna i šumarska djelatnost,
-djelatnosti slobodnih zanimanja,
-druge djelatnosti: djelatnost članova predstavničkih organa vlasti na državnom,
entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, djelatnost članova skupština i nadzornih
odbora privrednih društava, upravnih vijeća i njima odgovarajućih organa, stečajnih
upravnika, kao i dohodak od drugih povremenih djelatnosti
Samostalna djelatnost
-Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnosti dohodak se utvrđuje na
osnovu poslovnih knjiga i drugih evidencija,
-porezni obveznici koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u
paušalnom iznosu, ne utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga.
-Poslovne knjige i evidencije su (FBiH):
1) knjiga prihoda i rashoda (obrazac KPR-1041),
2) knjiga prometa (obrazac KP-1042),
3) popisna lista dugotrajne imovine (obrazac PLDI-1043),
4) evidencija o potraživanjima i obavezama (obrazac EPO- 1044).
Obračun
Ukupni prihodi: 55.000 KM
Rashodi
•Nabavke robe: 23.000 KM
•Nabavka bez računa: 1.000 KM
DOHODAK:
•Zakupnina: 6.000 KM
55.000
•Oglašavanje: 800
KM
•Reprezentacija:- 1.200
KM
46.600
•Doprinosi: 4.600 KM
+ 4.250
•Akontacije poreza:
600 KM
•Takse i naknade:
400 KM
= 12.650
•Plaće zaposlenika: 6.200 KM
•Plaćeni lični troškovi: 2.000 KM
•Amortizacija opreme: 800 KM
Ukupni rashodi:
46.600 KM
Rashodi koji se ne
mogu odbiti:
4.250 KM
Paušalci
• Mjesečni iznosi paušala:
– 80 KM – prevoz tereta jednim vozilom do 8 t
– 70 KM - Obrtničke i srodne djelatnosti bez zaposlenih drugih
lica, domaća radinost
– 50 KM – prevoznici putnika jednim vozilom
– 30 KM – stari i tradicionalni zanati
-Obrazac ZMP-1055 Zahtjev za utvrđivanje mjesečnog
paušalnog iznosa
-Isti obrazac i u Brčko Distriktu
Umanjenja
FBiH
Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od
nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plate, i to:
1) doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje;
2) doprinos za zdravstveno osiguranje;
3) doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.
Lični odbitak
FBiH
3.600 KM +
1) 0,5 osnovnog ličnog odbitka (o.l.o.) za izdržavanog bračnog druga, kao i za bivšeg
bračnog druga kojem plaća alimentaciju;
2) 0,5 o.l.o. za izdržavano prvo dijete;
3) 0,7 o.l.o. za izdržavano drugo dijete;
4) 0,9 o.l.o. za izdržavano treće i svako sljedeće dijete;
5) 0,3 o.l.o. za svakog drugog izdržavanog člana uže porodice;
6) 0,3 o.l.o. za utvrđenu vlastitu invalidnost,kao i za svakog člana uže porodice koje
porezni obveznik izdržava.
Neto porezna obaveza
Ukupni prihodi
-prihodi koji se ne smatraju dohotkom
-prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak
-umanjenja porezne osnovice
-lični odbitak
-Rashodi
=
Neto dohodak (porezna osnovica)
Porezna osnovica
1. dohodak od nesamostalne djelatnosti +
2. dohodak od samostalne djelatnosti +
3. dohodak od imovine i imovinskih prava +
4. dohodak od ulaganja kapitala +
5. dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću
=
ukupan dohodak 1. preneseni porezni gubitak 2. lični odbitak
=
porezna osnovica
ZAKON O DOPRINOSIMA
“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 35/98 i
54/00, 16/01, 37/01 i 1/02, 17/06 i 14/08
Vrste doprinosa
Doprinosi za obavezna osiguranja prema ovomu Zakonu su:
1. za penzijsko i invalidsko osiguranje;
1.1. doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje,
1.2. dodatni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, za staž osiguranja koji se računa
s povećanim trajanjem,
2. doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje;
3. doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti.
Obveznici
Obveznik doprinosa ovog zakona je fizička osoba - rezident FBiH:
-koje je na teritoriju FBiH u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe - rezidenta FBiH;
-pravna ili fizička osoba - rezident FBiH, koje zapošljava radnike, za radnike u radnom
odnosu i s njima izjednačene osiguranike;
Osnovica doprinosa
:
Osnovicu
doprinosa ovog zakona čini:
1. bruto-plaća zaposlenog djelatnika, rukovodnog djelatnika i pripravnika;
2. bruto-plaća ili druga naknada dužnosnika, koja zamjenjuje plaću;
3. naknada plaće za prekid rada koji nije prouzročio djelatnik;
4. naknada plaće za vrijeme blagdana za koje se po zakonu ne radi;
5. naknada plaće za vrijeme odsustva sa posla djelatnika u vrijeme korišćenja godišnjeg
odmora;
6. naknada plaće za vrijeme odsustva sa posla sukladno zakonom, kolektivnim ugovorom i
dr;
Osnovica doprinosa
:
7.naknada
plaće za vrijeme odsustva djelatnika sa posla radi obrazovanja i stručnog
osposobljavanja i prekvalifikacije djelatnika;
8. naknada plaće u slučajevima privremene spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 dana;
9. naknada plaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, koja se
isplaćuje iz sredstava pravne, odnosno fizičke osobe kod koje je osiguranik uposlen;
Stope doprinosa
Najviše stope doprinosa prema osnovici:
1. na teret obveznika doprinosa, iz osnovice
• 17,00 % za penzijsko i invalidsko osiguranje;
• 12,50 % za osnovno zdravstveno osiguranje;
• 1,50 % za osiguranje od nezaposlenosti.
257
Stope doprinosa
2. na teret poslodavca, na osnovicu:
• 6,00 % za mirovinsko i invalidsko osiguranje;
• 4,00 % za osnovno zdravstveno osiguranje;
• 0,50 % za osiguranje od nezaposlenosti.
Analiza poslovanja
Rička Željko
Predmet finansijske analize
• Stručno ispitivanje i ocjena:
1. Opštih principa poslovanja: produktivnost, ekonomičnost,
rentabilnost
2. Posebnih principa poslovanja: likvidnost, stabilnost, sigurnost
3. Dejstvo internih i eksternih faktora
Cilj i zadatak finansijske analize
• Uspostaviti jasnu sliku (dijagnozu) finansijskog stanja tj.
poslovanja preduzeća
• Sačiniti
kratkoročni, srednjoročni ili dugoročni plan tj.
definisati poslovnu politiku preduzeća
• Postići što veću produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost
• U skladu sa postavljenim ciljevima definišu se zadaci analize
Vrste finansijske analize
•
Kriterijumi:
1. Korisnici – interna - veliki broj podataka, detaljne
informacije
- eksterna
2. Predmet – bilans stanja – finansijski položaj preduzeća
-bilans uspjeha – ocjena rentabilnosti uloženog
kapitala
-bilans novčanih tokova – ocjena likvidnosti
3. Vrijeme – tekuća – dnevnik, glavna knjiga
- periodična – završni račun, bilansi, zak.list
Vrste finansijske analize
4. Vrijeme – statička – tačno određeni dan ili period
- dimanička – trend (komparacija niz sukcesivnih
bilansa)
5. Način – apsolutni brojevi
- realni brojevi
- grafikoni
6. Metode – racio analiza
- neto obrtni kapital
- cash flow
- funds flow
- vizuelna analiza
- račun pokrića
Pokazatelji uspješnosti poslovanja
• Do sada nije utvrđen jedinstven sintetički pokazatelj kojim bi se
odredila uspješnost poslovanja pravnog lica
• Koriste se i brojni pokazatelji po pojedinim segmentima
poslovanja
• Za davanje konačne ocjene u poslovanju koriste se podaci i
informacije iz finansijskih izvještaja, empirijska istraživanja i
iskustvo u poslovanju kao i podaci drugih pravnih lica, naročito
onih iz okruženja.
Horizontalna analiza bilansa
• Uporedni prikaz pozicija bilansa stanja i bilansa uspjeha
izraženih u finansijskim pokazateljima za više uzastopnih
obračunskih perioda
• Predviđanje poslovanja ne može se sa sigurnošću utvrditi bez
dinamičkog razvoja i analize posmatranih pojava u dužem
vremenskom periodu.
• INDEKSNE METODE i izračunavanje dinamike
Vertikalna analiza bilansa
• Vertikalna analiza bilansa (bilansa stanja i bilansa uspjeha)
predstavlja utvrđivanje učešća pojedinih bilansnih pozicija u
odnosu na njihov ukupan zbir izražen u procentima.
• Npr. procentualno učešće tekućih sredstava u odnosu na ukupnu
vrijednost aktive ili učešće stalnih sredstava u odnosu na ukupna
sredstva.
• Komparacijom pokazatelja koje daje vertikalna analiza bilansa za
nekoliko obračunskih perioda utvrdiće se kretanje (trend) ovih
pokazatelja (što je rezultat poslovne politike i politike investiranja
konkretnog pravnog lica)
Analiza odnosa pozicija bilansa stanja i uspjeha
• U praktičnom pogledu analiza pozicija odnosa bilansa stanja i
bilansa uspjeha predstavlja analizu performansi i pomaže u
definisanju i kvantifikaciji pokazatelja uspješnosti u poslovanju
pravnog lica.
• Analizom odnosa utvrđuje se profitabilnost, likvidnost,
solventnost i obrt sredstava.
• Praktična upotreba analize odnosa prezentira se i kroz analizu
investicija, analizu dodatne vrijednosti i utvrđivanje ukupnog
izraza uspješnosti u poslovanju.
Finansijski pokazatelji (ratio analiza)
• Pokazatelji su odnosi između dve veličine izražen u prostoj
matematičkoj formuli.
Interpretacija pokazatelja
• mentalni standardi samog analitičara koji odražavaju njegovo
iskustvo o tome šta se smatra normalnim pokazateljem, a šta ne,
• poređenje sa prosjekom grane u kojoj kompanija posluje,
• poređenje sa istorijskim pokazateljima iste kompanije
(prethodna godina),
• poređenje sa pokazateljima koji su unijeti u planove kompanije,
• utvrđeni standardi (uobičajeni u literaturi).
Vrste pokazatelja
POKAZATELJI ANALIZE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji zaduženosti
Pokazatelji aktivnosti
Pokazatelji ekonomičnosti
Pokazatelji profitabilnosti
Pokazatelji investiranja
Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji likvidnosti pokazuju stepen sposobnosti preduzeća da podmiri
svoje dospjele obaveze.
Naziv pokazatelja
Brojitelj
Imenitelj
novac
kratkoročne
obaveze
novac
+
potraživanja
kratkoročne obaveze
min 1
koeficijent tekuće
likvidnosti
kratkoročna sredstva
kratkoročne obaveze
veći od 2
koeficijent
finansijske stabilnosti
dugoročna sredstva
kapital
+
dugoročne obaveze
manji od 1
koeficijent
trenutne
likvidnosti
koeficijent
likvidnosti
ubrzane
Zahtjevane
vrijednosti
Primjer
kratkoročna sredstva
KTL= ----------------------------------- = 1,25
kratkoročne obaveze
Interpretacija
KTL= kratk.sredstva/ kratk.obaveze = npr. 1,25
Na 1 KM kratkoročnih obaveza dolazi 1,25 KM kratkoročnih sredstava kojom je potrebno
podmiriti kratkoročne obaveze.
•Koeficijent tekuće likvidnosti
•Ovaj pokazatelj mjeri sposobnost preduzeća da podmiri svoje kratkoročne obaveze.
•Zadovoljavajuća vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti je ona koja ne odstupa značajno
od industrijskog prosjeka, a ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada bi ovaj odnos
trebao iznositi približno 2:1.
Interpretacija
KUL= novac + potraživanja/ kratkoročne obaveze= npr. 0,60
•Ukoliko zanemarimo vrijednost zaliha; preduzeće ima 0,60
KM kratkoročnih sredstava za podmirenje kratkoročnih obaveza.
•Ovaj pokazatelj izuzima zalihe iz izračuna i stoga je precizniji kao mjerilo likvidnosti;
govori o tome da li preduzeće ima dovoljno kratkoročnih sredstva da podmiri dospjele
obaveze a bez prodaje zaliha.
•poželjna vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti približno jednaka 1:1.
Pokazatelji zaduženosti
Ovi pokazatelji daju informaciju o strukturi pasive, odnosno pokazuju stepen
finansiranja sredstava iz vlastitih ili tuđih izvora. Osim toga na osnovu njih se može
utvrditi odnos između vlastitog i pozajmljenog kapitala
Naziv pokazatelja
Brojitelj
Imenitelj
ukupne obaveze
ukupna sredstva
kapital
ukupna sredstva
ukupne obaveze
kapital
dobit prije poreza i
kamata
kamate
ukupne obaveze
zadržana dobit
stepen pokrića I
kapital
dugotrajna sredstva
stepen pokrića II
glavnica + dugoročne
obaveze
dugoročna sredstva
koeficijent
zaduženosti
koeficijent vlastitog
finansiranja
koeficijent
finansiranja
pokriće troškova
kamata
faktor zaduženosti
Zahtjevane
vrijednosti
veći od 1
Primjer
Ukupne obaveze
KZ= ---------------------------- = 0,30
Ukupna sredstva
Interpretacija
KZ= ukupne obaveze/ ukupna sredstva npr 0,30
•Koeficijent zaduženosti pokazuje do koje mjere preduzeće koristi zaduživanje kao oblik
finansiranja, odnosno koji je postotak sredstava nabavljen zaduživanjem.
•Što je veći odnos duga i sredstava, veći je finansijski rizik.
* Finansijski rizik:
•predstavlja rizik kod fiksnih troškova finansiranja (rizik da se ostvarenim finansijskim
rezultatom neće pokriti kamate na dugove preduzeća)
•i/ili rizik koji proizlazi iz stepena zaduženosti preduzeća (rizik da preduzeće neće biti u
mogućnosti vratiti dug).
Interpretacija
Koeficijent vlast.fin.= kapital/ ukupna sredstva= npr.0,20
•20% imovine se finansira iz vlastitog kapitala.
•Koeficijent vlastitog finansiranja govori koliko je sredstava finansirano iz vlastitog kapitala
(glavnice) a njegova vrijednost bi trebala biti veća od 0,5.
Interpretacija
Koeficijent finansiranja= ukupne obaveze/ kapital= npr.0,40
•Na 1 KM kapitala dolazi 4 KM ukupnih obaveza.
•Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na moguće teškoće pri vraćanju posuđenih
sredstava i plaćanju kamata.
Koeficijenti aktivnosti
Pokazatelji aktivnosti pružaju informacije o brzini cirkulacije sredstava u poslovnom
procesu. Računaju se na osnovu odnosa prometa i prosječnog stanja.
Naziv pokazatelja
Brojitelj
Imenitelj
koeficijent
obrta
ukupnih sredstava
ukupni prihod
ukupna sredstva
Koeficijent
kratkoročnih
sredstava
obrta
ukupni prihod
kratkoročna sredstva
koeficijent
potraživanja
obrta
prihodi od prodaje
potraživanja
trajanje
naplate
potraživanja
u
danima
broj dana u godini
(365)
koeficijent obrta
potraživanja
Zahtjevane
vrijednosti
Pokazatelji aktivnosti
•Pokazatelji aktivnosti koriste se pri ocjeni djelotvornosti kojom management angažuje
sredstva koju su mu povjerili vlasnici.
Upućuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu, a računaju se na osnovu
odnosa prometa i prosječnog stanja:
Pokazatelji aktivnosti
• Koeficijent obrta ukupnih sredstava
• Koeficijent obrta dugoročnih sredstava
• Koeficijent obrta kratkoročnih sredstava
• Koeficijent obrta zaliha I i II
• Koeficijent obrta zaliha sirovina i materijala
• Koeficijent obrta potraživanja I
• Trajanje naplate potraživanja I
• Odnos potraživanja prema prodaji
• Trajanje kreditiranja od dobavljača
• Dani vezivanja zaliha
Interpretacija
Koef.obrta ukupnih sredst.= ukupan prih./ ukupna sredst.
=npr. 5,5
•Preduzeće u toku jedne god. obrne vrijednost ukupnih sredstava 5,5 puta. Ili, koliko
prihoda proizvede 1KM sredstava
•Koeficijent obrta ukupnih sredstava govori koliko puta se ukupna sredstva preduzeća
obrnu u toku jedne godine, odnosno koliko preduzeće uspješno koristi sredstva s ciljem
stvaranja prihoda.
Interpretacija
Koef.obrta dugor.sredst.=ukupan prihod/ ukupna dug. sredst.= npr.10,5
•Preduzeće u toku jedne godine obrne vrijednost dugoročnih sredstava 10,5 puta
•Obrt dugoročnih sredstava predstavlja odnos ukupnih prihoda i dugoročnih sredstava a
pokazuje koliko uspješno preduzeće koristi dugoročna sredstva s ciljem stvaranja prihoda.
•Poželjno je postići što veću vrijednost pokazatelja jer to znači da je manje novca
potrebnog za stvaranje prihoda vezano u dugoročnim sredstvima
•Opadajući pokazatelj može biti indikator preinvestiranja u
postrojenja, opremu ili neka druga stalna sredstva.
Interpretacija
Koef.obrta kratkoroč.sredst.= ukupan prihod/ ukupna kratk.sredst.= npr.12,5
•Koeficijent obrta kratkoročnih sredstava govori koliko puta se kratkoročna sredstva
preduzeća obrnu u toku jedne godine, odnosno on mjeri relativnu efikasnost kojom
preduzeće koristi kratkoročna sredstva za stvaranje prihoda.
•Kao i kod koeficijenta dugoročnih sredstava poželjna je što veća vrijednost ovog
pokazatelja.
Interpretacija
Koeficijent obrta zaliha= ukupan prihod/ zalihe = npr.9
•1 KM zaliha generira 9 KM poslovnih prihoda.
•Zavisno o vrsti djelatnosti kojom se preduzeće bavi (maloprodaja, veleprodaja, pružanje
usluga, proizvodnja), efikasnost u upravljanju zalihama može značajno uticati na novčani
tok i u konačnici, na uspjeh poslovanja.
•Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u toku jedne godine.
•Obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik sredstava poželjna je veća vrijednost
koeficijenta.
Pokazatelji ekonomičnosti
Pokazatelji ekonomičnosti pokazuju stepen ekonomskog učinka poslovanja. Utvrđuje
se kroz odnos prihoda i rashoda, odnosno koliko se ostvari jedinica prihoda kroz
jedinicu rashoda.
Naziv pokazatelja
Brojitelj
Imenitelj
ekonomičnost ukupnog poslovanja
ukupni prihodi
ukupni rashodi
ekonomičnost poslovanja (prodaje)
prihodi od prodaje
rashodi prodaje
ekonomičnost
finansiranja
finansijski prihodi
finansijski rashodi
vanredni prihodi
vanredni rashodi
ekonomičnost
vanrednih aktivnosti
Zahtjevane
vrijednosti
Primjer
Ukupan prihod
EP= ------------------------------ = 1,10
Ukupn rashodi
Interpretacija
Ekonomičnost ukupnog poslovanja= ukup.prihodi/ ukup.rash= npr. 1,10
•Pokazatelji ekonomičnosti izračunavaju se na osnovu bilansa uspjeha računa a mjere
odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.
•Npr. 1,01 = 1 KM ukupnih rashoda stvara 1,01 KM ukupnih prihoda.
Interpretacija
Ekonomičnost poslovanja prodaje= prihodi od prodaje/ rashodi od prodaje
Ekonomičnost finansiranja= prihodi od finansiranja/ rashodi od finansiranja
Pokazatelji profitabilnosti
Pokazatelji profitabilnosti pokazuju stepen uspješnosti poslovanja. Oni govore o tome
koliki je ostvaren povrat u odnosu na uložena sredstava, odnosno u kojoj se visini
ukamatio uloženi kapital u nekom razdoblju.
Naziv pokazatelja
Bojitelj
Imenitelj
Zahtjev. Vrij.
neto marža profita
neto dobit + kamata
ukupni prihod
što veći
bruto marža profita
dobit prije poreza + kamate
ukupni prihod
što veći
neto rentabilnost sredstava
neto dobit + kamata
ukupna sredstva
što veći
bruto rentabilnost imovine
dobit prije poreza + kamate
ukupna sredstva
što veći
rentabiln. vlastitog kapitala
neto dobit
vlastiti kapital
što veći
dobit
uložena sredstva
što veći
dobit
korišteni kapital
što veći
operativna dobit
ukupna aktiva
što veći
povrat na uložena sredstva
(ROI)
povrat na korišteni kapital
(ROCE)
povrat na ukupni kapital
povrat na dugoročni kapital
povrat na vlastiti kapital
operativni dobitak – kamate na
kratkoročne kredite
dobit poslije oporeziv.
ukupna pasiva
tekuće obaveze
–
ukup. vlast. kapital
što veći
što veći
Pokazatelji profitabilnosti
• Analizu profitabilnosti poslovanja preduzeća opravdano se
svrstava u najvažnije dijelove finansijske analize.
• Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i
investicijama, a pokazuju ukupnu učinkovitost poslovanja preduzeća.
• Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost preduzeća da ostvari određeni nivo dobiti u
odnosu prema prihodima, sredstvima ili kapitalu.
• Najčešće korišteni pokazatelji profitabilnosti su:
• marža profita
• stopa povrata imovine (sredstava)
• stopa povrata kapitala
Pokazatelji profitabilnosti
•Marža profita se izračunava na osnovu podataka iz Bilansa uspjeha.
•Razlika u izračunu bruto i neto profitne marže je u obuhvatu poreza u brojitelju
pokazatelja.
Bruto dobit
Bruto marža profita= ----------------------------Ukupan prihod
Neto dobit
Neto marža profita= ----------------------------Ukupan prihod
Pokazatelji profitabilnosti
Neto dobit
Stopa povrata aktive (ROA) = ----------------------------Ukupna aktiva
•Stopa povrata imovine (aktive) (return on assets) je indikator uspješnosti korištenja
imovine u stvaranju dobiti.
•Dok pokazatelj obrta imovine izražava prihod od prodaje po jednoj novčanoj jedinici
imovine, stopa povrata imovine se odnosi na dobit koju preduzeće ostvaruje iz jedne
novčane jedinice imovine.
•Ovaj pokazatelj, takođe govori kolika je intenzivnost imovine preduzeća.
Pokazatelji profitabilnosti
Neto dobit
Stopa povrata aktive (ROA) = ----------------------------Ukupna aktiva
•Kapitalno intenzivne industrije poput proizvodnje automobila zahtijevaju skupu opremu
i time imaju visok stepen intenzivnosti imovine (isto tako, visoki troškovi održavanja
imovine uticaće na smanjivanje dobiti, a time i na nižu vrijednost profitabilnosti imovine).
•Suprotno, agencije za oglašavanje npr. imaju vrlo nisku intenzivnost imovine jer su
njihovi zahtjevi za imovinom minimalni.
Pokazatelji profitabilnosti
Neto dobit
Stopa povrata kapitala (ROE) = ----------------------------Ukupan kapital
•Stopa povrata kapitala (eng. return on equity) predstavlja možda i najznačajniji pokazatelj
profitabilnosti.
•Pokazuje koliko novčanih jedinica dobiti preduzeće ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog
kapitala.
•Na osnovu usporedbe profitabilnosti vlastitog kapitala i
profitabilnosti imovine te kamatne stope koja odražava cijenu
korištenja tuđeg kapitala, moguće je doći do zaključka o isplativosti korištenja vlastitim ili
tuđim kapitalom.
Pokazatelji investiranja
Pokazatelji investiranja pokazuju stepen uspješnosti ulaganja u finansijsku imovinu.
Tu se prije svega misli na dionice preduzeća.
Naziv pokazatelja
Brojitelj
Imenitelj
Zahtijevane
vrijednosti
dobit po dionici
(EPS)
neto dobit
broj dionica
što veći
dividenda po dionici
(DPS)
iznos dividende
broj dionica
što veći
odnos dividende i
dobiti po dionici
(DPR)
odnos cijene i zarade
po dionici (P/E)
dividenda po dionici
(DPS)
dobit po dionici
(DPS)
što veći
tržišna cijena dionice
(PPS)
dobit po dionici
(EPS)
što veći
dobit po dionici
tržišna cijena dionice
što veći
dividenda po dionici
(DPS)
tržišna cijena dionice (PPS)
što veći
ukupna
dionice
rentabilnost
dividendna rentabilnost po dionici
Pokazatelji investiranja
Pokazatelji investiranja služe za mjerenje uspješnosti ulaganja u redovne (obične) dionice
preduzeća.
Za izračunavanje ovih pokazatelja, osim podataka iz finansijskih izvještaja, potrebni su i
podaci o dionicama, posebno o broju i tržišnoj vrijednosti dionica.
Pokazatelji investiranja
Najčešće se koriste slijedeći pokazatelji investiranja:
-Dobit po dionici (EPS-earnings per shares)
-Dividenda po dionici (DPS-dividends per shares)
-Odnos isplate dividendi (DPR-dividend payout ratio)
Ukupna rentabilnost dionice (P/E ratio-price/earnings)
-Tržišna vrijednost dionice / zarada po dionici (EPS)
Price to Book Ratio (P/B):
tržišna cijena dionice / knjigovodstvena vrijednost po dionici.
Pokazatelji investiranja
Pokazatelji, sami za sebe, ne govore mnogo, bez obzira da li su veličine pojedinih
pokazatelja zadovoljavajuće ili ne.
Zato ih je potrebno uporediti sa pokazateljima preduzeća iz iste branše ili prošlim
razdobljima istog preduzeća.
Dobit po dionici, EPS; (earnings per share)
• Neto dobit po dionici = Neto dobit/ broj emitovanih običnih
dionica
• pokazuje koliko neto dobiti firma ostvaruje na jednu običnu
dionicu
Odnos tržišne cijene po dionici i neto dobiti po dionici,
P/E ratio, (price earnings ratio)
• Odnos tržišne cijene i neto dobiti po dionici = Tržišna cijena /
Neto dobit po dionici
• važan indikator za buduće ulagače kapitala i ako je on veći to
znači da dioničari imaju velika očekivanja od ovog preduzeća.
• Veći P/E ukazuje na budući rast neto dobiti, što znači da ulagači
imaju povjerenje u preduzeće.
• Tržišna vrednost dionica se može dobiti ako se poznaje
vrijednost ovog pokazatelja i dobiti podionici. Ako je dobit po
dionici 50 KM, a P/E 4, tada se očekivana tržišna cijena dionice
tog d.d. u budućnosti kreće oko 50 x 4 = 200 KM
Dividendna stopa (dividend yield)
• Dividenda stopa = Dividenda po dionici / Tržišna cijena po
dionici
Knjigovodstvena vrijednost po dionici (Book
value per share)
• Knjigovodstvena vrijednost po dionici= Sopstveni kapital / broj
emitovani običnih dionica
• Ako bi došlo do likvidacije preduzeća, kada se podmire svi
povjerioci, običnim dioničarima bi ostale dionice u vrijednosti
ovog pokazatelja.
• Ovaj pokazatelj se koristi kod određivanja likvidacione vrijednosti
d.d., koja predstavlja stvarni iznos koji će primiti obični dioničari
d.d. ako dođe do njegove likvidacije.
• Ako se zanemare troškovi postupka stečaja ovo bi mogla da bude
minimalna vrijednost po dionici.
Tržišna vrijednost firme, (market capitalization)
• Tržišna vrijednost firme (tržišna kapitalizacija) = Broj emitovanih
dionica u prometu x Tržišna cijena po dionici
• Tržišna vrijednost po dionici (market value per share) = Tržišna
kapitalizacija / Broj dionica= tržišna (kotacijska) cijena dionica
Ocjena uspješnosti
Izbor optimalnog projekta
Analiza tačke pokrića
Prof dr Rička Željko
Investicioni proces
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Strateško planiranje – prozilazi iz ideja o rastu i razvoju
kompanije, prave se procjene o rastu kapaciteta i tržišta,
konkurentske pozicije, te se donosi odluka o strategiji rasta
Razvoj investicionih projekata – razvoj projekata različitog
karaktera – proširenje kapaciteta postojeće proizvodnje,
stvaranje novih kapaciteta, projekat za zamjenu postojeće
opreme itd.
Filtriranje – gruba procjena projekata kako bi se uvidjelo da li
postoji potreba dalje sofisticiranije analize
Ocjena
Donošenje investicionih odluka
Implementacija
Revizija investicionih odluka
Metode evaluacije investicionih projekata
Statičke metode:
Dinamičke metode:
- rok vraćanja ulaganja
- neto sadašnja vrijednost
(NSV)
- interna stopa
rentabilnosti (prinosa), ISR
Statičke metode
Analiziraju pojedine finansijske pokazatelje u nekom konkretnom trenutku, najčešće na
kraju poslovne godine, nakon što su sačinjeni osnovni finansijski izvještaji, (BS, BU, Izvještaj
o novčanim tokovima).
Međutim, nas interesuje šta će se događati s projektom tokom njegovog cijeloga vijeka
trajanja.
Dinamičke metode
Dinamičke metode analiziraju projekt tokom svih godina njegovog aktivizacijskog razdoblja
te razdoblja eksploatacije, a one koriste, kao izvor podataka, osnovne finansijske izvještaje
i projekcije ekonomskih i finansijskih tokova projekta.
Projekcije ekonomskih tokova nam služe za izračunavanje roka povrata, neto sadašnje
vrijednosti i interne stope profitabilnosti, a projekcije finansijskih tokova za ocjenu
likvidnosti (cash flow) projekta.
Pokazatelji statičke efikasnosti
a. Pokazatelji produktivnosti
1.
Ukupni godišnji prihodi / Prosječan broj radnika
2.
Ukupna investicijska ulaganja / Prosječan broj radnika
3.
Godišnja ukupna (bruto) dobit / Prosječan broj radnika
4.
Godišnja čista (neto) dobit /Prosječan broj radnika
5.
Godišnja količina proizvoda / Utrošeni radni sati
6.
Ukupni godišnji prihodi / Vrijednost utrošenoga rada
7.
Indeks fizičkoga obima proizvodnje / indeks broja zaposlenih
Pokazatelji statičke efikasnosti
b. Pokazatelji profitabilnosti
1.
Ukupni godišnji prihodi / Ukupna investicijska ulaganja
2.
Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja
3.
Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja
4.
Godišnja zadržana dobit / Ukupna investicijska ulaganja
5.
Godišnja zadržana dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja
Pokazatelji statičke efikasnosti
c. Pokazatelji ekonomičnosti
1.
Ukupni godišnji prihodi / Ukupni troškovi proizvodnje
2.
Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupni troškovi proizvodnje
3.
Godišnja čista (neto) dobit / Ukupni troškovi proizvodnje
4.
Godišnja zadržana dobit / Ukupni troškovi proizvodnje
5.
Godišnja zadržana dobit + Amortizacija – Anuiteti / Ukupni troškovi
proizvodnje
Pokazatelji statičke efikasnosti
d. Pokazatelji efikasnosti
1.
Ukupna ulaganja / Broj novih radnika
2.
Ulaganja u stalna sredstva / Broj novih radnika
3.
Ukupni godišnji prihodi / Ulaganja u stalna sredstva
4.
Ulaganja u stalna sredstva / Ukupna ulaganja
5.
Ulaganja u trajna obrtna sredstva / Ukupna ulaganja
6.
Godišnja ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja
7.
Godišnja čista (neto) dobit / Ukupna ulaganja
8.
Tuđi kapital / Ukupna ulaganja
9.
Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja
Pokazatelji statičke efikasnosti
e. Pokazatelji učinkovitosti
1.
Ukupni prihodi / Ukupna ulaganja
2.
Ukupni prihodi / Broj zaposlenika
3.
Ukupni prihodi / Obrtna sredstva
4.
Ukupna (bruto) dobit / Ukupni prihodi
5.
Ukupna (bruto) dobit /Broj zaposlenika
6.
Ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja
7.
Ukupna (bruto) dobit / Vlastita sredstva
8.
Čista (neto) dobit / Vlastita sredstva
9.
Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja
10.
Čista (neto) dobit + Amortizacija / Anuiteti zajmova
11.
Čista (neto) dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja
Pokazatelji statičke efikasnosti
e. Pokazatelji likvidnosti
1. Trenutna likvidnost = Novac + Vrijednosni papiri / Kratkoročne obaveze
2. Tekuća likvidnost = Obrtna sredstva – Zalihe / Kratkoročne obaveze
Pokazatelji statičke efikasnosti
f. Pokazatelji finansijske poluge
1.
Koeficijent zaduženosti = Ukupni dug / Ukupna sredstva
2.
Koeficijent pokrivenosti kamata = Bruto dobit + Kamate / Kamate
Upotreba pokazatelja statičke efikasnosti
U praksi se navedene ocjene kompariraju:
•sa pokazateljima iz prethodnoga razdoblja njegova poslovanja (analiza trenda);
•sa pokazateljima grane ili grupacije kojoj dotični projekt pripada
•sa pokazateljima drugih, njima alternativnih, projekata;
•sa zadanim optimalnim veličinama za dotičnu granu ili grupaciju.
Dinamičke metode
1.
Razdoblje roka vraćanja
2.
Čista (neto) sadašnja vrijednost
3.
Relativna čista (neto) sadašnja vrijednost
4.
Interna stopa profitabilnosti
5.
Stopa prinosa
6.
Tačka pokrića
7.
Prosječna profitabilnost
8.
Ocjena likvidnosti
9.
Analiza osjetljivosti (senzitivna analiza)
Statički pokazatelji efikasnosti
Ovi zanemaruju koncept vremenske vrijednosti novca. Tu spadaju:
•Rok vraćanja ulaganja
•Prinos na prosječna ulaganja
•Recipročni rok vraćanja ulaganja
Rok vraćanja ulaganja
Rok vraćanja (period povrata) je vrijeme koje je potrebno da bi se nadoknadio ukupni
trošak ulaganja iz rezultirajućeg neto novčanog toka u godini dana.
To je dakle, ono vrijeme, izraženo u godinama, koje je potrebno da bi se godišnjim neto
akumuliranim sredstvima , a koja se još uvećavaju za ukalkulisanu amortizaciju otplatili
iznosi koji su uloženi ili potrošeni za realizaciju investicionog programa.
Rok vraćanja ulaganja
•
•
•
Maksimalno prihvatljiv period roka vraćanja se određuje od strane menadžementa
kompanije.
Ukoliko je rok vraćanja kraći od maksimalno prihvatljivog roka vraćanja, projekat treba
prihvatiti.
Ukoliko je rok vraćanja duži od maksimalno prihvatljivog roka vraćanja, projekat treba
odbiti.
Rok vraćanja A =
42.000/14.000 = 3 godine
Rok vraćanja B =
28.000 + 12.000 + (10.000/2)
= 2,5 godine
Rok vraćanja ulaganja
Rok vraćanja ulaganja, računa se na slijedeći način:
Iznos ulaganja u program
42.000
---------------------------------------- = -------------- = 3 g.
Procijenjeni novčani tok
14.000
Primjer 2.
Primjer: Čisti (neto) primici ekonomskog toka projekta
S TAV K E
GODINE EKSPLOATACIONOG VIJEKA PROJEKTA
0.
ČISTI (NETO)
PRIMICI
- 145.765
1.
2.
3.
4.
5.
24.300
34.826
46.890
57.688
94.250
Primjer 2.
Rok vraćanja:
GODINE
UKUPNA ULAGANJA
ČISTI (NETO) PRIMICI
KUMULATVI ČISTIH
PROJEKTA
U OSN. SREDSTVA I
TOS
GOD. IZNOS
(NETO) PRIMITAKA
0.
145.765
- 145.765
- 145.765
1.
-
24.300
- 121.465
2.
-
34.826
- 86.639
3.
-
46.890
- 39.749
4.
-
57.688
17.939
5.
-
94.250
112.189
Rok vraćanja ulaganja
Rok vraćanja ulaganja pokazuje neophodno vrijeme da se iz neto priliva iz ekonomskog
toka nadoKMade sva investiciona ulaganja.
To je vremenski period (n) u kome se suma neto priliva (suma Npr) izjednačava sa visinom
ukupnih ulaganja (C).
n
 Npr  C
i 1
i
Opredjeljujuće
Nedostatak ove metode je u tome što ne uzima u obzir mnoge bitne faktore kao:
•Dinamiku budućih novčanih tokova,
•Visinu kamatnih stopa u vremenu perioda vraćanja,
•Računa se samo na osnovu nominalnih vrijednosti
Koristiti samo informativno
Stopa prinosa
Stopa prinosa statički je pokazatelj profitne efikasnosti preduzetničkoga projekta, a ona je
relativni izraz oplodnje investiranog kapitala u pojedinim godinama njegove eksploatacije.
ND
Sp 
x100
Io
gdje su:
ND = neto-čista dobit
Io = investiciona ulaganja
Stopa prinosa
Za izračun stope prinosa obično se uzima reprezentativna godina eksploatacionog vijeka
projekta, budući da će se u toj godini ukupni prihodi i rashodi stabilizirati na
programiranom nivou. Nakon što odaberemo reprezentativnu godinu eksploatacionog
vijeka te sačinimo projekciju BU, odnosno izračunamo neto dobit, ostaje izračun stope
prinosa koja u konkretnom primjeru iznosi 13,03%, jer je:
561 .403
Sp 
x100  13,03%
4.307 .263
Prosječna profitabilnost
Prosječna je profitabilnost pokazuje prosječan prinos uloženoga kapitala kroz posmatrane
godine eksploatacije projekta.
Obično se za izračun prosječne profitabilnosti uzimaju godine eksploatacionog vijeka
projekta što je, u pravilu, jednako roku otplate kredita.
Prosječna profitabilnost
Prosječnu profitabilnost računamo na način da prosječnu vrijednost čiste (neto) dobiti iz
projekcije BU iz svih posmatranih godina eksploatacije projekta podijelimo s početnim
investicionim ulaganjima, što možemo izraziti pomoću slijedećeg obrasca:
n
Rt

t 1 n
PP 
Io
PP
Rt
Io
n
= prosječna profitabilnost;
= čisti dobit iz godine t;
= početno ulaganja;
= posmatrane godine vijeka projekta.
Prosječna profitabilnost
2.337.906
233.791
10
PP 

 10,48
2.230.000 2.230.000
U konkretnome primjeru prosječna bi profitabilnost bila 10,48%, što znači da bi ukupna
ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstava tokom svake od posmatranih godina
eksploatacije projekta donosila, odnosno prosječno se oplođivala po 10,48% čiste dobiti.
Dinamički pokazatelji efikasnosti
Uvažavaju koncept vremenske vrijednosti novca, i tu spadaju:
•Neto sadašnja vrijednost
•Indeks rentabilnosti
•Interna stopa rentabilnosti
•Diskontovani period vraćanja
Diskontne metode
Diskontovanje je postupak ( matematička operacija ) ili tehnika kojom se budući novčani
primici svode na sadašnju ( današnju ) vrijednost.
Jedna novčana jedinica vrijedi realno danas više nego za godinu dana, vrijedi više nego
sutra. Određeni iznos u nominali za godinu dana realno je manji od današnje vrijednosti
( današnje realne vrijednost)i.
Koliko vrijede budući novčani primici ili izdaci
diskontovanja.
danas izračunavamo postupkom -
Diskontna stopa
Osnovni faktori visine diskontne stope su:
-vremenska vrijednost novca
-oportunitetni trošak
Diskontna stopa= stopa prinosa koja se može ostvariti u najboljoj mogućoj alternativi
Diskontna stopa= stopa prinosa koja, uz isti rizik, može da se ostvariti u najboljoj
mogućoj alternativi
Diskontna stopa
Sadašnja vrijednost investicionih ulaganja:
-ulaganja u projekt koja su izvršena (u pravilu iz vlastitih izvora) prije zvaničnog početka
projekta sadašnja vrijednost se uvećava
-ulaganja u projekt koja su izvršena (u pravilu iz spoljnih izvora) poslije zvaničnog početka
projekta sadašnja vrijednost se umanjuje
NSV=
sadašnje vrednosti neto priliva - sadašnje vrednosti investicionih ulaganja
Investiciona ulaganja
Investiciona ulaganja
F. akumulacije
Diskontni f.
Neto prilivi
Sadašnjost
Dan pred
pokretanje analiziranog
projekta
Prošlost
Budućnost
Diskontna stopa
U kontekstu poslovnih planova diskontna stopa je korektivna stopa kojom se ulaganja i
neto prilivi iz ekonomskog toka svode na sadašnju vrijednost na dan koji prethodi
aktiviranju investicije.
Diskontne metode
Koliki je iznos sadašnje vrijednosti budućih primitaka zavisi od:
-Iznosa budućih izdataka,
-Perioda u kojem se ostvaruju budući iznosi ( broju godina )
-Veličine zahtijevane stope prinosa od strane investitora
(Interna stopa prinosa).
Internu stopu određuje sam investitor na osnovu određenih parametara, a oni su:
-Visina kamatnih stopa na štednju,
-Visina alternativnih stopa prinosa,
-Dužina vremena povrata uloženog kapitala.
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Metode čiste (neto) sadašnje vrijednosti zasniva se na pojmu složenog ukamaćenja
(kamate na kamatu)!
Vrijednost novca stavljenog na višegodišnju štednju progresivno raste na način se glavnici
pripisuju kamate, na kraju prve godine, a zatim na glavnicu i kamate na kamate u svim
narednim godinama.
Opisano izražavamo pomoću slijedećeg obrasca:
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Ka  X o 1  r 
n
gdje su:
Xo = iznos štednje na početku
r = kamatna stopa
n = broj godina oročenja
Ako pretpostavimo da je iznos štednje 100, kamatna stopa 6%, a broj godina oročenja 5,
koliki će na kraju razdoblja biti prirast štednje (kapitalizacija)?
Čista (neto) sadašnja vrijednost
1  r 15342
GODINA
FAKTOR PRIRASTA
OČEKIVANA ZARADA
1.
1  r 1
106
2.
1  r 2
112
3.
1  r 3
119
4.
1  r 4
126
5.
1  r 5
134
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Ulažući novac u određeni projekt odričemo se budućih primitaka od štednje
(kapitalizacije), koju bi inače ostvarili u posmatranom razdoblju.
Da bi izračunali koliki su "oportunitetni" troškovi, buduće primitke ekonomskih tokova
moramo svesti na čistu (neto) sadašnju vrijednost metodom diskontovanja.
n
Rt
SV  
t  Io
p 
t 1 
1  100


gdje su
Sv= čista sadašnja vrijednost
Rt= čisti primici u godini t,
Io= početno ulaganje,
p= diskontna stopa,
n= posmatrani vijek trajanja projekta,
t= godine vijeka projekta 1,2,3,…,n.
Kriterijum odlučivanja
Ako je NSV > 0, prihvatiti projekat
Ako je NSV < 0, odbiti projekat
Ako je NSV = 0, indiferentni smo
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Primjer: Pretpostavimo da ukupno ulaganje u neki projekt iznosi 145.765 KM, a čisti (neto)
primici ekonomskog toka u prvoj godini 24.300, u drugoj 34.826, u trećoj 46.890, u
četvrtoj 57.688, a u petoj godini 94.250 KM. Ako je diskontna stopa 4% čista (neto)
sadašnja vrijednosti će iznositi:
SV 
24.300
4 

1 

100

1

34.826
4 

1 

100

2

46.890
4 

1 

100

3

57.688
4 

1 

100

4

94.250
4 

1 

100

5
 145.765
24.300 34.826 46.890 57.688 94.250
SV 




 145.765
1,04
1,0816 1,1248 1,1698 1,2166
SV  23.364  32.196  41.680  49.312  77.464  145 .765
SV = 224.016 – 145.765 = 78.251
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Ili pojedinačni godišnji primici pomnoženi sa određenim koeficijentom
tablica II
GODINE
PROJEKT
A
ČISTI
DISKONTNA
(NETO)
STOPA
PRIMICI
DISKONTNI
FAKTOR
SADAŠNJA
VRIJEDNOST
PRIMITAKA
0.
- 145.765
4%
1,0000
- 145.765
1.
24.300
4%
0,9615
23.364
2.
34.826
4%
0,9245
32.196
3.
46.890
4%
0,8890
41.680
4.
57.688
4%
0,8548
49.312
5.
94.250
4%
0,8219
77.464
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST
(KUMULATIV)
78.251
Čista (neto) sadašnja vrijednost
Nakon što smo preuzeli diskontne faktore za sve godine ekonomskog toka projekta
(tablice II) izračunali smo sadašnju vrijednost primitaka množenjem čistih primitaka
ekonomskog toka i diskontnih faktora.
Projekt je prihvatljiv za realizaciju jer iskazuje pozitivnu NSV od 78.251 KM.
Interna stopa profitabilnosti
Interna stopa profitabilnosti je ona diskontna stopa koja izjednačava sadašnju vrijednost
negativnih čistih primitaka iz ekonomskog toka projekta sa sadašnjom vrijednošću
pozitivnih čistih primitaka, odnosno to je ona diskontna stopa kod koje je čista sadašnja
vrijednost jednaka nuli (n=0).
Interna stopa profitabilnosti
Interna stopa profitabilnosti može se interpretirati i kao prosječna godišnja stopa prinosa
investicije.
Postupak se svodi na to da najprije izračunamo čistu sadašnju vrijednost upotrebom
većega broja diskontnih stopa (od nižih k većima), sve do stope pri kojoj čista sadašnja
vrijednost dobije negativan izraz.
Interna stopa profitabilnosti
Izračun interne stope profitabilnosti – prvi pokušaj
GODINE
PROJEKT
A
ČISTI (NETO)
PRIMICI
DISKONTNA
STOPA
DISKONTNI
FAKTOR
0.
- 145.765
9%
1,0000
- 145.765
1.
24.300
9%
0,9174
22.293
2.
34.826
9%
0,8417
29.313
3.
46.890
9%
0,7722
36.208
4.
57.688
9%
0,7084
40.866
5.
94.250
9%
0,6499
61.253
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)
SADAŠNJA
VRIJEDNOST
PRIMITAKA
44.168
Interna stopa profitabilnosti
Izračun interne stope profitabilnosti – drugi pokušaj
GODINE
PROJEKTA
ČISTI (NETO)
PRIMICI
DISKONTNA
STOPA
DISKONTNI
FAKTOR
0.
- 145.765
15%
1,0000
- 145.765
1.
24.300
15%
0,8696
21.131
2.
34.826
15%
0,7561
26.332
3.
46.890
15%
0,6575
30.830
4.
57.688
15%
0,5717
32.980
5.
94.250
15%
0,4972
46.861
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)
SADAŠNJA
VRIJEDNOST
PRIMITAKA
12.369
Interna stopa profitabilnosti
Izračun interne stope profitabilnosti – treći pokušaj
GODINE
PROJEKTA
ČISTI (NETO)
PRIMICI
DISKONTNA
STOPA
DISKONTNI
FAKTOR
0.
- 145.765
17%
1,0000
- 145.765
1.
24.300
17%
0,8547
20.769
2.
34.826
17%
0,7305
25.440
3.
46.890
17%
0,6244
29.278
4.
57.688
17%
0,5336
30.782
5.
94.250
17%
0,4561
42.987
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)
SADAŠNJA
VRIJEDNOST
PRIMITAKA
3.491
Interna stopa profitabilnosti
Izračun interne stope profitabilnosti – četvrti pokušaj
GODINE
PROJEKTA
ČISTI (NETO)
PRIMICI
DISKONTNA
STOPA
DISKONTNI
FAKTOR
0.
- 145.765
18%
1,0000
- 145.765
1.
24.300
18%
0,8474
20.592
2.
34.826
18%
0,7182
25.012
3.
46.890
18%
0,6086
28.537
4.
57.688
18%
0,5158
29.755
5.
94.250
18%
0,4371
41.197
ČISTA (NETO) SADAŠNJA VRIJEDNOST
(KUMULATIV)
SADAŠNJA VRIJEDNOST
PRIMITAKA
-672
Interna stopa profitabilnosti
Interna stopa profitabilnosti
POKUŠAJ
DISKONTNA STOPA (%)
NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST
I
9%
44.168
II
15%
12.368
III
17%
3.491
IV
18%
- 672
Interna stopa profitabilnosti
Nakon što upotrebom četiri približne diskontne stope izračunamo najnižu pozitivnu
čistu sadašnju vrijednost te prvu negativnu čistu sadašnju vrijednost, slijedi izračun
interne stope profitabilnosti pomoću slijedećega obrasca:
Rn1
Isp  pn1 
xpi
Rn1  Rn
gdje su:
Isp
Pn-1
Rn-1
Rn
Pi
= interna stopa profitabilnosti;
= stopa koja daje najnižu pozitivnu čistu sadašnju vrijednost;;
= najniža pozitivna čista sadašnja vrijednost;
= prva negativna čista sadašnja vrijednost;
= interval upotrebljavanih diskontnih stopa.
Tačka preloma/ Prijelomna
tačka/ Break even point
Pojam
Break Even Point – prijelomna tačka je tačka u kojoj su svi prihodi kompanije dovoljni da
pokriju ukupne troškove. To je tačka u kojoj kompanija niti pravi gubitke, niti pravi profit.
(bolje rečeno, još niste napravili profit, ali ste makar pokrili sve troškove)
Primjena:
-Sredstvo planiranja - sastavni dio svakog dobrog poslovnog, investicijskog i finansijskog
plana
-Sredstvo analize (poslovanja, kreditne sposobnosti)
Pojam
Menadžeri je koriste iz više razloga:
-da izračunaju da li prihodi pokrivaju troškove,
-da odrede koliko je potrebno proizvesti proizvoda da bi se dostigla prijelomna tačka u
kojoj se pokrivaju svi troškovi i ne stvara gubitak
- radi definisanja prave cjenovne strategije,
- radi shvatanja kako obim proizvodnje utiče na rezultate poslovanja,
- kada prave biznis plan.
Koraci
Određivanje troškova:
-Fiksni (stalni) troškovi (na primjer, najamnina, troškovi amortizacije, plaćene kamate i sl.)
-Varijabilni (promjenljivi) troškovi (na primjer, troškovi materijala, provizije prodajnog
osoblja i sl.) i
-Poluvarijabilni (mješoviti) troškovi (na primjer, troškovi električne energije) koji se moraju
raščlaniti.
Prijelomna tačka
Prijelomna tačka ili tačka rentabilnosti zavisi od više faktora:
- obima proizvodnje (Op)
- prodajne cijene jednog proizvoda (C)
- fiksnih troškova (Ftr)
- varijabilnih troškova (Vtr)
- ukupnih troškova (Utr), gde su ukupni troškovi:
Utr = (Ftr + Vtr ) x Op
- ukupnog prihoda (Upr), gde su ukupni prihodi Upr = C × Op
a profit je Upr − Utr = profit
Prelomna tačka
U prelomnoj tački nema profita, pa je:
Upr - Utr=0.
Zbog toga je C × Op − ( Ftr + Vtr )× Op = 0
iz čega slijedi da je Ftr= Op x (C – Vtr).
Obim proizvodnje potreban da se dostigne Break Even tačka se određuje iz formule:
Op = Ftr / (C − Vtr)
Iz ovoga se može zaključiti da što su veći fiksni troškovi i veće ulaganje u opremu, potrebno
je obezbijediti veću prodaju, a u isto vrijeme, na grafikonu će biti i viša prelomna tačka.
Primjer
Ako su:
-fiksni troškovi
-cijena jedne jedinice proizvoda
-varijabilni troškovi po jedinici proizvoda
Op = Ftr / (C − Vtr)
Ftr=1000 KM,
C = 25 KM, a
Vtr = 5 KM,
prelomna tačka izražena kroz broj proizvoda potrebnih da se proizvedu i prodaju će biti:
1000 / (25-5)= 50.
Znači, kompanija mora da proizvede i proda 50 jedinica proizvoda da bi dostigla Break even
prijelomnu tačku. U slučaju veće tražnje od 50 jedinica proizvoda, kompanija ulazi u zonu
dobitka i obrnuto,u slučaju manje tražnje i prodaje od 50 jedinica prozvoda, kompanija
ulazi u zonu gubitka.
Break even analiza
Break even analiza je neprocenjiva kada treba odrediti i da li je poslovna ideja profitabilna
ili ne.
Takođe, i u situaciji kada treba analizirati koji od proizvoda na tržištu je profitabilniji i
zaslužuje veću pažnju, vrijeme i novac da biste ga proizveli i prodali.
Uz pomoć nje dolazi se do saznanja koja je najniža cijena po kojoj možete da ponudite na
tržištu vaš proizvod, ili kako će se odraziti na vaš profit akcija sniženja cijena pojedinih
proizvoda.
Izračunavanje prijelomne tačke (pr.1)
1. Prihod od prodaje
-troškovi prodanih proizvoda
-troškovi poslovanja
-ukupni troškovi
400.000 KM godišnje
220.000 KM
120.000 KM
340.000 KM godišnje
2. Varijabilni troškovi
- fiksni troškovi
- ukupni troškovi
160.000 KM
180.000 KM
340.000 KM godišnje
3. Koeficijent varijabilnih troškova
160.000 / 400.000 = 0,40,
odnosno koeficijent doprinosa za pokriće (dzp) =
0,60 (ili 60 %)
4. Prihod u prijelomnoj tački
= ukupni fiksni troškovi / koeficijent
dzp = 180.000 / 0,60 = 300.000 KM godišnje
Drugi način izračunavanja
• Prihod u prijelomnoj tački = fiksni troškovi + varijabilni
troškovi izraženi kao udio u prihodu
• Varijabilni troškovi (kao udio u prihodu) = koeficijent
varijabilnih troškova x prihod od prodaje
Tv = kvt x C = kvt x Cpt
Cpt = Tf + Tv = 180.000 + 0,40 Cpt / 100
100 Cpt = 18.000.000 + 40 Cpt
60 Cpt = 18.000.000
18.000.000 : 60 =
Cpt = 300.000 KM godišnje
Potvrda tačnosti rezultata
Opis
Prihod od prodaje u prijelomnoj tački
Varijabilni troškovi (40% od prihoda)
Doprinos za pokriće (60% od prihoda)
Fiksni troškovi godišnje
Dobit iz poslovanja (ili gubitak)
Iznos
300.000 KM
120.000 KM
180.000 KM
180.000 KM
0 KM
Uključivanje ciljne dobiti
Formula:
ukupni fiksni troškovi + ciljna dobit
Prihod u tački ciljne dobiti = ————————————————
koeficijent doprinosa za pokriće
Na primjer:
Ciljna (željena) dobit = 60.000 KM godišnje
180.000 + 60.000
Prihod u tački ciljne dobiti = ——————- = 400.000 KM godišnje
0, 60
Potvrda tačnosti rezultata
Opis
Prihod od prodaje u tački ciljne dobiti
Varijabilni troškovi (40% od prihoda)
Doprinos za pokriće (60% od prihoda)
Fiksni troškovi godišnje
Ciljna (željena) dobit iz poslovanja
Iznos
400.000 KM
160.000 KM
240.000 KM
180.000 KM
60.000 KM
Količinska tačka pokrića
Gdje su:
tq- količinska tačka pokrića;
K-veličina kapaciteta;
F- ukupni fiksni troškovi,
Up- ukupan prihod;
V- ukupni varijabilni troškovi
Količinska tačka pokrića Primjer:
Ako je planirani kapacitet preduzeća za izradu proizvoda A = 500 kom/ god., a fiksni
troškovi F= 200.000 KM, ukupni prihod Up =400.000 KM, varijabilni troškovi po jedinici
proizvoda v=300 KM te ukupni varijabilni troškovi V= 500 x 300 = 150.000 kKM i bruto
dobit D=50.000.
Dakle Up=F+V+D je 400.000 = 200.000+ 150.000 + 50.000 KM, tada je količinska tačka
pokrića:
tq = (KxF) / (Up-V) = 500x 200.000 / 400.000 -150.000 = 100.000.000 / 250.000 = 400
komada proizvoda A.
Količinska tačka pokrića
To znači da preduzeće mora izraditi minimalno 400 proizvoda A ili 80% ukupnog kapaciteta
proizvodnje, kako ne bi došla u gubitak.
Ispod te količine ne posluje se pozitivno. Iznad nje počinje se ostvarivati pozitivan ukupan
prihod odnono dobit u bruto iznosu.
Količina i prihod od prodaje
u prijelomnoj tački
ukupni fiksni troškovi
Količina prodaje u PT = ——————————————————
prodajna cijena – prosječni varijabilni trošak
Prihod od prodaje u PT = količina prodaje u PT x prodajna cijena
Količina i prihod od prodaje
u prijelomnoj tački (primjer)
•Fiksni troškovi =
180.000 KM godišnje
•Prosječni varijabilni troškovi (pvt) =
8,00 KM/kom
•Prodajna cijena (pc) =
20,00 KM/kom
•Prosječni doprinos za pokriće = pc – pvt = 20,00 – 8,00 = 12,00 KM
ukupni fiksni trošak
180.000
Količina prodaje = ———————————— = ————— = 15.000 kom
u PT (jedinica)
prosječni doprinos za pokriće 12,00
Prihod od prodaje u PT = 15.000 kom X 20,00 KM/kom = 300.000 KM god.
Količina i prihod od prodaje u
tački ciljne dobiti (primjer)
Količina prodaje u tački ciljne dobiti:
ukupni fiksni troškovi + ciljna dobit
____________________________ =
prosječni doprinos za pokriće
180.000 + 60.000
= ———————————— = 20.000 kom/godišnje
12,00 KM
Prihod od prodaje u tački ciljne dobiti =
= 20.000 kom X 20,00 KM/kom = 400.000 KM/godišnje
Potvrda tačnosti rezultata
Opis
Iznos
Prihod od prodaje (15.000 kom x 20 KM/kom)
300.000 KM
Varijabilni troškovi (15.000 kom x 8 KM/kom) 120.000 KM
Doprinos za pokriće (15.000 kom x 12 KM/kom) 180.000 KM
Fiksni troškovi godišnje
180.000 KM
Dobit iz poslovanja u prijelomnoj tački
0 KM
Prodajna cijena za ostvarenje ciljne
dobiti
Prosječni varijabilni troškovi x proizvedena količina + fiksni troškovi + ciljna dobit
___________________________________________________________
proizvedena količina
Poduzeće koje ima godišnju proizvedenu količinu 20.000 kom, prosječne varijabilne
troškove 8,00 KM/kom i fiksne troškove 180.000 KM godišnje
Ciljna (željena) dobit = 60.000 KM
(8,00 KM po kom x 20.000 kom) + 180.000 KM + 60.000 KM
Cijena = ——————————————————————— =
20.000 kom
= 400.000 KM / 20.000 kom = 20,00 KM/kom
Potvrda tačnosti rezultata
Opis
Iznos
Prihod od prodaje (20.000 kom x 20 KM/kom) 400.000 KM
Varijabilni troškovi (20.000 kom x 8 KM/kom)
160.000 KM
Doprinos za pokriće (20.000 kom x 12 KM/kom) 240.000 KM
Fiksni troškovi godišnje
180.000 KM
Ciljna (željena) dobit iz poslovanja
60.000 KM