Transcript File

Cvijet, cvat, oplodnja i razviće
CVIJET
• metamorfozirani izdanak
• ograničenog rasta
• cvijet je preobraženi list
• služi spolnom razmnožavanju i širenju vrste
• iz njega nastaju sjeme i plod
 Osnovni
dijelovi tipičnog potpunog cvijeta:
• cvjetna loža
• perijant - ocvijeće (čašica i krunica)
• andrecej (svi prašnici-A)
• ginecej (svi tučkovi-G)
ANDRECEJ
GINECEJ
PERIJANT
CVIJET
Cvijetna loža
• zajedno sa cvijetnom drškom čini izdankovu osovinu cvijeta
•nosi sve ostale dijelove cvijeta
Cvijetna drška
• dio cvjetnog izdanka ispod lože
do brakteje
(pricvjetnog listića u čijem se pazušcu razvija cvijet ili cvat)
•cvjetovi bez cvijetne drške - sjedeći
cvjetovi (suncokret)
CVIJET
Perijant
• čine ga listići koji opkoljavaju prašnike i oplodne listiće
• to je cvjetni omotač (sterilni dio cvijeta)
Funkcija perijanta
• štiti fertilne dijelove cvijeta (zaštitna funkcija)
• privlači kukce (generativna funkcija)
Perijant može biti:
• perigon – homohlamidan (ne razlikuju se čačica i krunica)
• heterohlamidan (jasno se razlikuju čašica i krunica)
CVIJET-Perijant
Homohlamidan perijant (perigon)
krunicolik perigon
čašicolik perigon
CVIJET
Perijant
Heterohlamidan perijant
• listovi nisu jednaki, niti bojom, niti oblikom
• uglavnom zastupljen kod dikotila
• sastoji se od:
 vanjskih listova koji formiraju čašicu (calix)
 unutarnjih listova koji formiraju krunicu (corolla)
Latica
Prašnik
Prašnice
Prašnička
nit
Embrionska
vreća
Žig
Tučak
Vrat
Plodnica
Čašica- lap
Heterohlamidan perijant
CVIJET
Perijant
Čašica
• vanjski dio perijanta
• građena od listića - lapova zelene boje, rijetko obojeni
• listići mogu biti slobodni i srasli
• lapovi su poredani tako da čine 1 krug, rijetko 2 ( ruža)
• kod većine cvjetova, nakon oplodnje zajedno sa laticama
otpadaju
CVIJET
Perijant
Krunica
• unutarnji dio perijanta
• građena od listića – latica,atraktivnih boja
• latice mogu biti međusobno:
a) srasle (simpetalna)
b) slobodne (horipetalna krunica),
simpetalna
horipetalna
Andrecej - prašnici
• skup svih prašnika u kojima se obrazuju muške sp. gamete
•fertilni su dio cvijeta
• broj prašnika u cvijetu može biti od 1 - 100
• za svaku biljnu vrstu je stalan
• prašnici mogu biti slobodni ili međusobno srasli
• kod biljaka iz fam. Asteraceae prašnici su slobodni
• kod mahunarki od 10 prašnika 9 je sraslo, a 1 je slobodan
• prašnici mogu srasti i sa krunicom (jaglac)
• neki prašnici se mogu preobraziti u nektarije ili latice
• onda ne vrše funkciju stvaranja polena (sterilni prašnici)
CVIJET
Andrecej- prašnik
• prašnik se sastoji od prašničke niti (filamenta) i prašnice (antere)
• antera se sastoji od dvije poluantere (teke)
• poluantera se sastoji od dvije peludnice – polenove kesice
u kojima nastaju peludna (polenova) zrnca - polen
• proces nastajanja zrelog polenovog zrna odvija se kroz procese
mikrosporogeneze i mikrogametogeneze
Oblik i veličina polenovih zrna
• polenova zrna variraju po obliku i veličini
• najčešće su kuglastog ili ovalnog oblika
• veličina polena varira od 0,008 do 0,2 mm (bundeva)
• obično su žute, sivkaste ili bijele boje
Građa polenovog zrna
• oko polenovog zrna nalaze se dva omotača:
 egzina (vanjski, zadebljali) i intina (unutrašnji, tanji)
• unutar se nalaze 3 ćelije ( 2 spermalne i 1 vegetativna)
• na egzini se nalaze različite skulpure u obliku bodlji, mreže
i sl. što je karakteristično za svaku biljnu vrstu
Životni vijek polenovih zrna
• od nekoliko sati (većina biljaka) do nekoliko mjeseci (lukovi)
Oblici polenovih zrna
Tučak -Ginecej
• fertilni dio cvijeta
• skup svih tučkova jednog cvijeta
• tučak izgrađuje jedan ili više oplodnih listića
Građa tučka
 monokarpan - u cvijetu se nalazi jedan oplodni listić koji izgrađuje samo
jedan tučak (kod fam. Fabaceae)
 polikarpan - u cvijetu se nalazi više oplodnih listića koji mogu izgrađivati
jedan ili više tučkova
CVIJET
Ginecej
monokarpan ginecej
sinkarpan ginecej
apokarpan ginecej
Tučak
• fertilni dio cvijeta u kojem se obrazuje ženska jajna ćelija
• nakon oplodnje nastaju sjeme i plod
• sastoji se iz tri djela:
a) žig
b) vrat
c) plodnik
Žig tučka
• sterilni dio
• funkcija žiga je primanje polena
• anatomska građa žiga prilagođena je toj funkciji
(žljezdasti epidermis ili određeni izraštaji na epidermisu
prilagođeni funkciji prihvatanja plolena)
Vrat tučka
• sterilni dio
• ima funkciju da izdigne žig tučka iznad perijanta (oprašivanje)
• kod nekih cvjetova stubića nema ( mak), cvjetovi sjedeći
Plodnik tučka
• fertilni dio cvijeta
• u plodniku se nalazi jedan ili više sjemenih zametaka
•broj sjemenih zametaka je različit (neke žitarice samo 1, karanfili mnogo)
• u sjemenom zametku odvija se proces stvaranja ženskih spolnih gameta
• plodnica je osmojedarni (8 ćelija) ženski gametofit
- tri gornje predstavljaju jajni aparat ( 1 u sredini je jajna ćelija)
- dvije u sredini - središnje ćelije
- tri donje - funkcija prehrane
Položaj plodnice u cvijetu
• nadrasla - nadcvjetan
(plodnik pričvršćen iznad mjesta pričvšćivanja ostalih dijelova cvijeta)
• sredcvjetan
(plodnik pričvršćen u razini pričvšćivanja ostalih dijelova cvijeta)
• podrasla - podcvjetan
•(plodnik pričvršćen ispod mjesta pričvšćivanja ostalih dijelova cvijeta)
CVIJET
Simetrija cvijeta
• simetrični
• nesimetrični
Simetrični mogu biti:
 aktinomorfni - (veći broj ravni simetrije, kod ljiljana i krstašica)
 dimorfni
- (dvije ravni simetrije, cvijet minđušice)
 zigomorfni - (jedna ravan simetrije, kod fam. leptirnjača i usnatica)
krstašice
ljiljan
aktinomorfni
Simetrija cvijeta
Simetrični - zigomorfni
Simetrični- dimorfni -minđušica
mahunarke
usnatice
CVIJET
Spolnost cvijeta
 Jednospolni i dvospolni (hermafroditni)
 Dvospolni cvjetovi
• u cvijetu se nalaze i andrecej i ginecej
 Jednospolni cvjetovi:
• ženski cvjetovi koji imaju samo ginecej
• muški cvjetovi koji imaju samo andrecej ili samo ginecej
Jednodoma biljka (sadrži i muške i ženske cvjetove)
Dvodoma biljka (sadrži samo muške ili samo ženske cvjetove
CVIJETNA FORMULA I CVIJETNI DIJAGRAM
 Cvijetnom formulom se može predstaviti građa cvijeta
 Ona se sastoji iz slovnih i drugih znakova
 Primjer kod porodice oštrolista
::
*-*↓- K(5)
↓ K(5)[C(5)
[C(5)A5
A5G]
G] (( 22 ))
::
*= cvijet simetričan
↓= cvijet nesimetričan
K= čašični listovi broj kaže da ih je 5
C= krunični listići
[ ] (srednja zagrada) i ( ) = elementi srasli
A= prašnici
G= tučkovi
_ (crta dolje) = plodnica nadrasla
_ (crta gore) = plodnica podrasla
: = plodnica se raspada na onoliki broj dijelova koliko je tačkica
Cvijetni dijagram -krstašica
Prašnici
Tučak
Latice
Lapovi
CVASTI
•Cvjetovi mogu biti pojedinačni ili skupljeni u cvasti
•Cvat (cvast) je grupa cvjetića na jednoj cvijetnoj dršci
CVASTI
•dijele se na proste i složene
Proste cvasti:
• grozd (racemus)
• gronja
• prosti klas
• klip
• resa
• štit
• glavica
Složene racemozne cvasti:
• složeni klas
• složeni štit
• metlica
CVASTI (Proste)
Grozd
bagrem
žutika
CVASTI (proste)
Gronja
jabuka
glog
trešnja
CVASTI (proste)
Prosti klas
bokvica
orideja
CVASTI (proste)
Klip
ženska cvast- kukuruza
CVASTI (proste)
Resa
lijeska
CVASTI (proste)
Štit
luk
jagorčevina
CVASTI (proste )
Glavica
Helianthus annuus (osovina tanjirasta)
Trifolium pratense (osovina ispupčena)
CVASTI
Složene cvasti
Složeni klas
Složeni štit
Metlica
SPOLNI NAČIN RAZMNOŽAVANJA








stvaranje novih jedinki spolnim procesom
najuniverzalniji i najrašireniji tip
razmnožavanja
Pod pojmom spolnog razmnožavanja
podrazumijeva se:
obrazovanje gameta
spajanje gameta suprotnih spolova
stvaranje zigote iz koje nastaje novi organizam
Spolni način razmnožavanja je na najvišem
stupnju kod odjeljka Spermatophyta
Spermatophyta - sjemenice ili cvjetnice










Spolno razmnožavanje cvjetnica zasnovano je na smjeni sporofitne diploidne i gametofitne - haploidne faze (to je nužno jer u protivnom bi
se broj hromosoma neprekidno povećavao)
Sporofit označava bespolnu generaciju koja nastaje od oplođene jajne
ćelije - zigote
Iz sporofita procesom sporogeneze (mejotičkom diobom) obrazuju se
spore sa haploidnim brojem hromosoma
Proces obrazovanja muških spora naziva se mikrosporogeneza
Proces obrazovanja ženskih spora naziva se makrosporogeneza
Gametofit označava spolnu generaciju koja nastaje od haploidne spore
U gametofitu procesom gametogeneze (mitotičkom diobom) obrazuju se
Specijalizirane spolne ćelije - gamete (n)
Proces obrazovanja muških gameta naziva se mikrogametogeneza
Proces obrazovanja ženskog gameta naziva se makrogametogeneza
Mikrosporogeneza i mikrogametogeneza
Makrosporogeneza i makrogametogeneza
Oprašivanje






prenošenje polena sa jednog cvijeta na njušku tučka
drugog ili istog cvijeta
sa ciljem spajanja muške i ženske spolne gamete
neophodan proces koji prethodi oplođenju
Tipovi oprašivanja:
samooprašivanje (autogamija)
unakrsno (stranooprašivanje)
Samooprašivanje


prenošenje polena sa jednog cvijeta na njušku (žig) tučka
istog cvijeta
kod samooprašivanja ne postoji mogućnost rekombinacije
gena
Stranooprašivanje

prenošenje polena sa jednog cvijeta na njušku (žig)
tučka drugog cvijeta
Tipovi oprašivanja-ovisno o načinu prenošenja polena






anemofilija (pomoću vjetra)
zoofilija (pomoću životinja )
entomofilija - insekti
malakofilija - puževi
ornitofilija - ptice
hidrofilija (pomoću vode)
OPLODNJA - Spajanje
gameta
 zrelo polenovo zrno kada padne na njušku tučka apsorbira vodu i hranjive
materije i proklije u polenovu cijev
 polenova cijev prolazi kroz vrat tučka do sjemenog zametka gdje se
polenovo zrnce spaja sa ženskom spolnom gametom-jajnom ćelijom
 zrelo polenovo zrnce kod većine biljaka se sastoji od tri ćelije ( 2 generativne
i jedna vegetativna)
 vegetativna je odgovorna za stvaranje polenove cijevi, a generativne za tzv.
dvostruku oplodnju
 prva spermalna gameta stapa se sa jajnom ćelijom obrazujući zigotu (klicu)
 druga spermalna gameta spaja sa centralnim jedrom embrionove kese
obrazujući hranjivo tkivo endosperm
OPLODNJA
SJEMENKA
Razvoj sjemenke
 Sjeme
• reproduktivni organ biljke koji nastaje iz sjemenog zametka nakon oplodnje
• muške spolne gamete nastaju u polenovim zrnima,
•ženske spolne gamete nastaju u embrionskoj vreći sjemenog zametka
 Oprašivanje
• prijenos polena s prašnika na njušku tučka sa ciljem spajanja muške i ženske
spolne gamete
• polen kada padne na njušku tučka apsorbira vodu i hranjive materije i
proklije u polenovu cijev
• polenova cijev prolazi kroz vrat tučka do sjemenog zametka gdje se polenovo
zrnce spaja sa ženskom spolnom gametom
• zrelo polenovo zrnce se sastoji od tri ćelije (2 generativne i 1 vegetativna)
• vegetativna je odgovorna za stvaranje polenove cijevi, a generativne za
tzv. dvostruku oplodnju
SJEMENKA
Razvoj sjemenke
prvom oplodnjom (spajanjem generativne polenove ćelije
jajne ćelije) nastaje zigota iz koje će se razviti klica,
• drugom oplodnjom (spajanjem druge generativne polenove
ćelije i sekundarnog jedra ženskog gametofita nastaje
sekundarni endosperm)
• u konačnici sjeme nastalo iz sjemenog zametka nakon
oplodnje se sastoji od:
 klice,
 sekundarnog endosperma
 sjemenjače (razvija se iz integumenata ili dijela nucelusa)
•
SJEMENKA
Razvoj sjemenke
 Klica predstavlja mladu biljku u latentnom stanju. Osnovni dijelovi klice:
• klicin pup ili plumula
• klicin listić (kotiledon ili supka)
• klicin korjenčić ili radikula
 Endosperm predstavlja hranljivo tkivo koje služi za početnu ishranu
mlade biljke
Sjemena sa endospermom
• endosperm može zauzimati veći dio sjemena, a klica neznatni dio (trave i
žitarice)
Sjemena bez endosperma
• neka sjemena nemaju endosperm (klica za vrijeme svog razvoja apsorbuje
čitavo tkivo endosperma pa zauzima svu površinu sjemena (mahun. i krs.)
 Sjemenjača
• omotač sjemena i nastaje iz intugumenata sjemenog zametka
• zaštitna uloga
SJEMENKA
Veličina i težina sjemena
• veoma sitna (Centaurium, Hypericum...) do čak 15 kg (rod Cocos)
Oblik sjemena
• loptast, elipsoidan, valjkast, nitast...
Boja sjemena
• većinom smeđecrvene i sive boje
• jednobojne i šarene sjemenke
PLOD
• generativni organ biljke koji služi zaštiti i rasprostranjivanju sjemenke
• nastaje kao rezultat oplodnje iz plodnika
 Temeljni dijelovi ploda:

plodov omotač - perikarp (koji se razvija iz plodnika)

sjemenka (koja se razvija iz sjemenog zametka)

u izgradnji ploda mogu sudjelovati i drugi dijelovi cvijeta:

(cvjetna loža, cvjetna drška..)
 Kod nekih plodova perikarp je jasno diferenciran u tri sloja:

egzokarp

mezokarp
egzokarp

endokarp
mezokarp
endokarp
Klasifikacija plodova
1.nastali u jednom cvijetu
2.nastali iz cvasti
Pojedinačni plodovi
 U formiranju učestvuje jedan
tučak koji može biti izgrađen
iz jedne ili više karpela
Zbirni plodovi
 U formiranju učestvuje veći
broj tučaka jednog cvijeta
PUCAJUĆI PLODOVI - MJEŠAK (FOLIKULUS)
PUCAJUĆI PLODOVI - MAHUNA
PUCAJUĆI PLODOVI - ČAHURA
PUCAJUĆI PLODOVI - LJUSKA (KOMMUŠKA)
PUCAJUĆI PLODOVI - LJUŠČICA (KOMUŠČICA)
SUŠNI PLODOVI (NEPUCAJUĆI)
ORAŠICA
SUŠNI PLODOVI (NEPUCAJUĆI)
ORAŠICA - ORAH
NEPUCAJUĆI SUŠNI PLODOVI - AHENIJA I KRUPA
NEPUCAJUĆI SUŠNI PLODOVI - AHENIJA
NEPUCAJUĆI SUŠNI PLODOVI - KRUPA
NEPUCAJUĆI SUŠNI PLODOVI - ŠIZOKARPIUM
SOČNI PLODOVI - BOBICA (BOBA)
SOČNI PLODOVI - BOBICA (BOBA)
SOČNI PLODOVI - KOŠTUNICA
JEZGRIČASTI (JABUČASTI)
ZBIRNI PLODOVI - ZBIRNA ORAŠICA
ZBIRNI PLODOVI - ZBIRNA KOŠTUNICA
 Plodovi nastali iz više cvjetova (cvasti)
 plodovi cvasti nastaju iz čitave cvasti (smokva, dud