Transcript Humanistička perspektiva

OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I
OBRAZOVANJA – PSIHOLOGIJA LIČNOSTI
Humanistički pristup ličnosti
Prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub
Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić
HUMANISTIČKI PRISTUP LIČNOSTI
Nakon ovog sata:
 Moći ćete objasniti glavne postavke
humanističkog pristupa
 Razumjeti ćete humanistički pristup
u školi
 Znati ćete zašto humanistički
pristup nije uvijek efikasan
Humanistički pristupi



Razvijaju se kao odgovor na
psihoanalitički pristup
i na bihevioristički pristup
50.-tih godina 20.st.
Glavni predstavnici
 Abraham
 Carl
Maslow
Rogers
Glavne ideje




Svaka osoba je jedinstvena,
neponovljiva
Ljudska priroda je u osnovi dobra
Svatko je sam odgovoran za svoju
sudbinu i vlastiti razvoj, može
upravljati svojim razvojem
Pojam samoostvarenje ili
samoaktualizacija
Glavne ideje



Ljudi teže samoostvarenju, ali se
prilagođavaju okolini čak i na štetu
samoostvarenja
Tek manji broj ljudi postigne potpuno
samoostvarenje
Na putu ¸samoostvarenja čovjek
ostvaruje potrebe, a uspjeh u tome
ispunjavaju ga ugodom i osjećajem
nagrade
Maslowljeva teorija razvoja ličnosti i
motivacije
Potrebe
rasta
Potrebe
nedostatka
Teorija o hijerarhiji motiva





Potreba za samoostvarenjem
Potrebe za poštovanjem i
samopoštovanjem
Potrebe za pripadanjem i ljubavlju
Potrebe za sigurnošću (stalnost,
red, predvidljivost…)
Potrebe za preživljavanjem


Iste potrebe- različiti načini
ostvarivanja potreba
Razlike sve veće što je potreba viša
u hijerarhiji
Potpuno ostvarene osobe (Maslow, 1970)
1.
2.
Otvorenost iskustvu, prihvaćanje sebe i
drugih
Spontanost, jednostavnost, prirodnost
3. Želja i potreba za pomaganjem
4. Iskustvo slobode, demokratičnosti,
neovisnosti od kulture u kojoj žive
5. Kreativnost, stvaralaštvo
6. … 15.
Primjena Maslowljeve teorije u
razredu


Voditi računa o zadovoljenju nižih
potreba (odmor, ugodna temperatura,
sitost...)
Voditi računa o pokazivanju poštovanja i
prihvaćanja
Primjena Maslowljeve teorije u
razredu
Odnos potreba uskraćenosti i potreba
rasta:
Od učenika koji su doživjeli neuspjeh ili se
osjećaju sigurno, ne treba odmah
očekivati samostalnost i odgovornost.
Prvo se trebaju osjećati sigurno u
svakodnevnom životu i savladati temeljno
gradivo (niže rangirane potrebe).
Pristup Carla Rogersa
Usmjeren na načine poticanja i
postizanja samoostvarenja
Razvio psihoterapiju usmjerenu na
klijenta
Pojam „potpuno funkcionirajuća osoba”
- Ne mora biti potpuno samoostvarena,
ali nije skrenula s puta ka tome
Pristup Carla Rogersa

Najbolji put do samoostvarenja je
pozitivno prihvaćanje samoga sebe

temelji se na bezuvjetnom prihvaćanju
djeteta od strane roditelja i drugih
djetetu značajnih osoba (voljeti dijete
takvo kakvo jest)
Pristup Carla Rogersa

Uvjetovano pozitivno prihvaćanje
dovodi do uvjetovnog samopoštovanja –
sebe cijenimo i poštujemo samo ako
zadovoljavamo standarde okoline

Razlikovanje između STVARNOG JA I
IDEALNOG JA

Što je veća diskrepanca to je veći rizik
za teškoće u razvoju ličnosti
Doprinos Maslowa i Rogersa: humanistički
pristup obrazovanju

Bitna načela humanističkog pristupa
obrazovanju:
Učenici najbolje uče kad imaju želju i potrebu za znanjem
Učenici su motivirani učiti ako ih neki sadržaj zanima ili im on
treba
Učenicima bi trebalo omogućiti da sami biraju što će učiti
Učenike treba podržavati u tome da prepoznaju što im je
zaista važno i da prema tome usmjeravaju svoje ponašanje
Humanistički pristup obrazovanju

Naglašava “učenje kako učiti” kao temeljnu
kompetencije koju obrazovanje treba razvijati

Naglašava važnost samovrednovanja u provjeri
znanja
/humanistički pristup je protiv testova znanja jer
potiče natjecanje i učenje za ocjenu, a ne iz
zadovoljstva
Humanistički pristup obrazovanju

Cilj obrazovanja je i odgoj učenika – povezati
znanje s osjećajima, osobnim razvojem

Okolina za učenje treba biti neugrožavajuća i
poticajna

Uloga učitelja je da potiče i pomaže, a
odgovornost i kontrola procesa učenja je na
učeniku (samoregulirano učenje)
Uloga učitelja/učiteljice (pomagač i
suradnik u učenju):

Stvoriti pozitivno ozračje za učenje

Pomoći učeniku da odredi ciljeve

Osigurati materijale za učenje

Stvoriti ravnotežu između
intelektualnih i emocionalnih
komponenti učenja

Ostvariti uzajamnu komunikaciju s
učenicima bez dominacije
Carl Rogers i humanističko obrazovanje

Osobine uspješnog
nastavnika/nastavnice:
Prirodnost


nastavnik/nastavnica iskreno i otvoreno
izražava vlastite osjećaje prema učenicima i
sreman/spremna je i priznati vlastite
pogreške i ograničenja
tako učenici dobivaju priliku da sami iznesu
vlastite osjećaje vezane uz učenje
Carl Rogers i humanističko obrazovanje
2.
Povjerenje u učenike

Nastavnik/nastavnica pokazuje svakom
učeniku da ga cijeni i poštuje

Pažljivo sluša ono što učenici imaju za reći i
pokušava im odgovoriti najbolje što može

Poznaje sposobnosti i interese učenika, ima
povjerenja u njihove sposobnosti i želju za
učenjem
Carl Rogers i humanističko obrazovanje
3.
Empatija (dio emocionalne
inteligencije)



Nastavnik/nastavnica se treba uživjeti u
kožu učenika
Treba razumjeti njihove emocije i
poteškoće u učenju
Treba im POKAZATI da to razumije
Carl Rogers i humanističko obrazovanje
Kako nastavnik može unaprijediti učenje?
Koristiti stvarne interese i probleme
učenika –sadržaj postaje osobno važan za
učenika
Osigurati različite materijale za učenje –
učenici sami odabiru
Carl Rogers i humanističko obrazovanje
Ugovor s učenicima – učenici sami
preuzimaju odgovornost
Raznolike metode učenja (male grupe,
projekti, prezentacije, igranje uloga,
suradničko učenje, istraživački rad;
učenici imaju slobodu izbora metode)
Carl Rogers i humanističko obrazovanje

Istraživanja efikasnosti Rogersovih postavki u
školama pokazuju da učenici u takvim školama:






Imaju manje izostanaka
Imaju pozitivniju sliku o sebi
Postižu bolji školski uspjeh
Manje ometaju nastavu, imaju manje
disciplinskih problema
Postaju kreativniji
Spremniji su rješavati probleme, započinjati
raspravu, postavljati pitanja
Kritike humanističkog obrazovanja
Mali broj istraživanja
Rezultati znanja ne idu u prilog HO
/Uspjeh učenika obično nije bolji nego u
tradicionalnim školama, ali stavovi prema školi
jesu/
Kritika prepuštanja odgovornosti za učenje učenicima
(skloni birati čim lakše zadatke i izbjegavati teške)
Otežano vrednovanje ishoda (ako nema testova
znanja)
Preveliki naglasak na osjećajima učenika (nekima to
može biti neugodno)