prezentaciju - Župa Sveti Juraj na Bregu

Transcript prezentaciju - Župa Sveti Juraj na Bregu

Prim dr sci Pavao Brajša dr med Psihijatar, psihoterapeut, komunikolog

Kako razgovarati s djecom?

04.12..2011

Sv Juraj na bregu

I najbolji sadržaji naših poruka djeci prihvaćaju se ili odbacuju ovisno o načinu na koji ih njima prenašamo !

Nije važno samo ŠTO nego i KAKO razgovaramo s djecom, koja ne reagiraju toliko na ono što im kažemo, koliko na način kako im to kažemo!!!!

Izgovoreni dio poruke odgovara manjem djelu našeg razgovora s djecom, a neizgovoreni njenom većem nevidljivom djelu!

Djeca nas slušaju, ali još više promatraju. Neizgovoreno od roditelja bitno utječe na prihvaćanje i realizaciju odgojnih poruka!

Naše osobno prihvaćanje onoga što govorimo kao i djeteta s kojim razgovaramo preduvjeti su uspješnog razgovora s njim!

Ako nemamo pozitivan stav prema onome što govorimo i ako iskreno ne volimo dijete kojemu govorimo, vjerojatno se neće ostvariti naša poruka!

Jedni roditelji govore djeci sukladno onome što misle, osjećaju i kako se ponašaju, a drugi suprotno svom mišljenju, osjećanju i ponašanju!

Samo iskren razgovor s djetetom je uspješan! Iskreno s njim razgovaramo, ako se ono što govorimo slaže s onim što mislimo i osjećamo i kako se ponašamo!

PORUKA RODITELJA 1. Planirana 2. Poslana 3. Primljena 4. Shvaćena snalaženje međusobno slušanje metakomunikacija Potrebno roditeljsko snalaženje međusobno slušanje i metakomunikacija!

Ako želimo uspješan razgovor s djetetom, moramo biti konkretni, dorečeni i stalno provjeravati svoje pretpostavke, mišljenja i slutnje!

Dijete prihvaća i primjenjuje samo konkretne, dorečene i provjerene poruke! Iza općenitih, nedorečenih i nerealnih savjeta i preporuka kriju se nesigurni roditelji!

Cilj razgovora između roditelja i djece je dogovor kako da roditelji i djeca sačuvaju svoju različitost i postanu ravnopravni ali različiti odrasli partneri!

Ne moramo se s djecom slagati, ali se moramo prijateljski razgovarati! Ne moramo misliti kao i djeca ali i dalje s njima intenzivno razgovarati!

© Pavao Brajša

Jednostavne, kratke, jasne i interesantne roditelje djeca slušaju i shvaćaju, a komplicirane, opširne, nejasne i dosadne izbjegavaju i ne razumiju!

Samo sigurni u sebe i s pozitivnim stavom prema djetetu u stanju smo biti jednostavni, kratki, jasni i interesantni roditelji!

Djeca imaju pravo na komfor za vrijeme razgovora s nama: pravo na različita mišljenja, granice svog prostora, vremensku slobodu, ritam aktivnosti i podnošljivu dozu frustracija!

Razgovor s djecom 1. sadržajno izdiferenciran 2. prostorno udoban 3. vremenski dogovoren 4. dinamički usuglašen 5. emocionalno doziran

S iskrenim Ja-porukama dijete privlačimo sebi i onome što mu govorimo, a s Ti porukama guramo od sebe i udaljavamo od onoga što mu nudimo!

Ja-poruke potiču Ja-odgovore, privlače i aktiviraju Ti-poruke izazivaju pasivnu obranu ili aktivno napadanje Mi-poruke stvaraju lažno zajedništvo Bezlične "trebalo bi poruke" nikoga ne obavezuju.

• •

O djetetu možemo

•

jasno zapažati logički zaključivati maglovito naslućivati

U razgovoru treba jasno dati do znanja djetetu što na njemu jasno zapažamo, što samo o njemu mislimo i što tek pretpostavljamo i naslućujemo!

Bezbroj naših potreba, osjećaja i želja dijete ne prepoznaje, jer mu ih ne kažemo direktno i jasno!

Svoje potrebe, želje, osjećaje djetetu možemo izraziti : bez riječi,

direktno riječima i

indirektno riječima (prikriveno, suprotno željenom, preko drugoga, naknadno, neiskreno)

Koliko u našim razgovorima s djetetom djelomično zapažamo, subjektivno tumačimo i proizvoljno iskrivljujemo stvarna događanja u vezi njega?

• • •

U razgovoru s djetetom: opažamo što želimo tumačimo kako nam odgovara dodajemo što nam treba © Pavao Brajša

Razgovor roditelja s djetetom bi trebao služiti boljem međusobnom upoznavanju i stvarnom međusobnom otkrivanju.

• • •

Naš razgovor s djetetom omogućuje: prepoznavanje sebe i djeteta otkrivanje sebe i djeteta osvješćavanje sebe i djeteta

Slušanjem djeteta sebe obogaćujemo a njega uvažavamo!

Dijete treba : slušati i o onome što nam govori razmišljati!

I dijete ima pravo na doživljaj vlastite vrijednosti!

Svoja razmišljanja roditelji i djeca ne smiju zadržati za sebe. Ona se moraju izmjenjivati u dijalogu, koji predstavlja njihov "zajednički mozak" bez kojega nema uspješnog odgoja.

Razmišljanja:

•

saopćavati djetetu

•

zadržavati za sebe

•

saopćavati trećemu

Razgovor s djetetom može biti isključivi: ili uključivi: i - i



I dijete ima pravo na svoje mišljenje.



I ono smije i može misliti svojom glavom!



Djetetove prijedloge u razgovoru treba uključivati i proširivati a ne isključivati i



odbacivati! Ne postoje loši nego samo dobri i bolji prijedlozi!

U djetetu treba pronaći nešto pozitivno i s tim početi razgovor o nekim njegovim greškama!

U razgovoru možemo imati prema djetetu: pozitivni i negativni stav

Moramo se mijenjati, razvijati i odgajati zajedno s djetetom!

U razgovoru s djetetom moramo biti spremni mijenjati i sebe a ne samo dijete!

Potrebno je dijete pitati ali i odgovarati na njegova pitanja!

•

Razgovor s djetetom: uz i traženje objašnjenja od djeteta

•

ili uz samo davanje objašnjenja djetetu

Razgovor s djetetom treba stalno podešavati kako nama tako i djetetu!

S djetetom treba razgovarati: ne samo o sadržajima nego i o načinu razgovora

Razgovor između roditelja i djeteta se ne smije iscrpljivati u njihovoj zajedničkoj prošlosti. Mora biti ukorijenjen u zajedničkoj sadašnjosti i biti usmjeren na njihove različite budućnosti!

Djeca više žele da govore i da ih mi slušamo, nego da im mi govorimo a ona nas slušaju!

S djetetom treba voditi interesantan dijalog a ne dosadni monolog!

U dijalogu se susrećemo s djetetom a u monologu ni sa sobom ni s djetetom.

Monolog je govor roditelja pokraj djeteta a dijalog je razgovor roditelja s djetetom.

Dijete želi razgovarati, a ne biti ironizirano, optuživano, zastrašivano, ponižavano i ignorirano!

Dijete u razgovoru ne smijemo: nepošteno ugrožavati nego pošteno uvažavati.

Dijete želi jasni, ravnopravni i transparentni razgovor s roditeljima!

U razgovoru dijete ne smijemo : izluđivati nego potvrđivati!

Dijete želi roditelja kao sugovornika a ne istražitelja!

Razgovor s djetetom može biti velikodušni i dobronamjerni ili sitničavi i zlonamjerni!

Nema kvalitetnog odgoja bez kvalitetnog razgovora!

doktor opće medicine doktor medicinskih nauka Komunikolog neurolog psihijatar alkoholog konzultant meneđerskih psihoterapeut: bračni, obiteljski, timova trener pedagoških grupni timova Prim dr sci Pavao Brajša dr med Znanstveni suradnik Medicinskog fakulteta Viši znanstveni suradnik Fakulteta organizacije i informatike

Predavač na postdiplomskim studijima i edukacijama Teološki fakultet Med. Fakultet Ljubljana Zagreb FOI Varaždin Stomat. Fakultet Zagreb MBA Maribor Filozofski fakult. Zagreb ECMIR Sarajevo Kineziološki fakultet Zagreb Visoka učiteljska škola Rijeka Med. Fakultet Ljubljana Filozofski fakultet ljubljana Prim dr sci Pavao Brajša dr med Institut za brak i obitelj Graz Centar za komunikacijske treninge Ptuj