Magnezijum i Cink

Download Report

Transcript Magnezijum i Cink

Uradili : Marko Djukić i Nemanja Ćirić I-7
Magnezijum i njegove legure
 Magnezijum kristališe po heksagonalnoj gusto složenoj rešetki, ima




veoma malu gustinu (1,74 g/ 7,13 g/cm3) i relativno nisku temperaturu
topljenja (650°C). Lako se vezuje sa kiseonikom , ali je njegov oksid
porozan pa stoga ne predstavlja dobru zaštitu od korozije. Magnezijum
se pali na 700 stepeni i gori blještavim plamenom pa se koristi u
pirotehnici. Mehanicka svojstva u žarenom stanju Mg su :
-Modul elastičnosti E=45 GPa
-Zatezna čvrstoca Rm -115 MPa
-Napon tečenja Rp 0,2 -25 Mpa
-Procentualno izduženje A-8%
Magnezijum
Magnezijum je hemijski element sa čiji je simbol Mg i atomski broj 12. Spada u
grupu zemnoalkalnih metala IIA grupe. Gradi 2+ ione. Oksidacioni broj
magnezijuma u jedinjenjima je +2, uz vrlo retke izuzetke gde ima oksidacioni broj
+1. Ima najnižu temperaturu topljenja u grupi zemnoalkalnih metala. On je omi
najrasprostranjeniji element u Zemljinoj kori i deveti uopšte u poznatom svemiru.
Magnezijum je četvrti po rasprostranjenosti element na Zemlji u globalu (iza
železa, kiseonika i silicijuma), čini oko 13% ukupne mase planete Zemlje i ima
najveći udeo u plaštu Zemlje.
Zbog velike rastvorljivosti magnezijumovih iona u vodi, on je i treći po
zastupljenosti element rastvoren u svetskim morima.
Slično kao kod aluminijuma, proces korozije magnezijuma se zaustavlja zbog
pasivizacije.
Magnezijum hlorid
Magnezijum
Magnezijum
Magnezijum se može naći u većim količinama u obliku magnezita i
dolomita, a može se eksploatisati jš iz brucita, karnalita, talka i olivina.
magnezit
brucit
dolomit
Magnezijum
karnalit
olivin
talk
Legure magnezijuma
U prošlosti upotreba legura magnezijuma bila je ograničena zbog njihovih
osobina da korodiraju i zbog njegove zapaljivosti.
Zapaljivost magnezijuma smanjena je dodavanjem malih količina kalcijuma u
legure.
Prisustvo železa, nikla, bakra i kobalta dosta doprinosi nastanku korozije.
Smanjenjem udela ovih metala, poboljšava se otpornost na koroziju.
Primena magnezijuma
Magnezijum je izuzetno zapaljiv metal. Prah magnezijuma se koristi za pravljenje
vatrometa i signalnih pomorskih baklji. Ova osobina se koristila u Drugom
svetskom ratu za zapaljive avionske bombe.
Magnezijum je treći nejčešće upotrebljavani metal nakon železa i aluminijuma.
Koristi se za legiranje aluminijuma, za uklanjanje sumpora pri proizvodnji gvožđa
i čelika, u proizvodnji titanijuma.
Kao metal se koristi pri proizvodnji velikog broja automobilskih i kamionskih
delova (točkovi, šasije), za proizvodnju elektro-uređaja. Zbog svoje male težine i
dobrih mehaničkih i električnih osobina, magnezijum se dosta upotrebljava za
proizvodnju mobilnih telefona, laptopova i tablet računara, kamera i drugih
elektronskih komponenti.
Koristi se u avio industriji i astronautici.
Cink i njegove legure
 Hemijski element cink nosi u periodnom sistemu elemenata simbol
Zn, atomski (redni broj mu je 30, a atomska masa mu iznosi 65 ,409.
Cink je metal plavkastobele boje. Pri sobnoj temperaturi je krt i lomljiv.
Na temperaturi od 100-150°C omeksa i postane rastresit , pa se lako
kuje, valja u tanke ploče i izvlači u žicu. Iznad 200°C postaje ponovo krt
i mrvi se u prah. Burno reaguje sa metalnim oksidima, a sa kiseonikom
stvara veliki broj kompleksnih spojeva, amfoteran je, otapa se u
kiselinama i jakim lužinama i gradi soli. Ne rđa i na vazduhu je prilično
stabilan, jer se na vazduhu prevlači zaštitnim slojem oksida ili
karbonata, koji ga štiti od dalje oksidacije i čini ga vrlo otpornim na
uticaj vlage. Zbog toga se primenjuje za galvanske prevlake koje se
nanose na čelične limove radi zaštite od korozije.
 Dobar je provodnik električne struje.
Cink
U prirodi se ne nalazi u elementarnom stanju. Najčešće se dobija iz sulfidne rude
sfalerita (ZnS) i karbonata smitsonita (ZnCO3).
sfalerit
smitsonit
Legure cinka i njihova primena
Legure cinka se koriste kao niskotopljive legure za lemove.
Legure cinka za livenje koriste se za odlivke komplikovanog oblika koji nisu
opterećeni, jer imaju veliku tečljivost i lako popunjavaju kalupe složenog oblika.
Posebno su važne legure cinka sa bakrom
- alpaka (Cu, Zn, Ni) koja se koristi za nakit i posuđe,
- mesing (Cu, Zn) koji se koristi za muzičke instrumente, odlivke, vijke,
- topovska bronza (Cu, Sn, Zn), koristi se za klizne ležaje i zupčanike,
i legure cinka sa aluminijumom
- zamak (Zn, Al, Cu, Mg) koriste se u automobilskoj industriji, za proizvodnju
igračaka, preciznih instrumenata, kućnih uređaja...
- tonsul (Zn, Al, Cu, Mg sa nešto povećanim sadržajem Cu i Mg) koriste se za
livenje finih i sitnih odlivaka (ukrasni okovi za nameštaj, metalna galanterija za
obuću i odeću)
Cink (Zn)
KRAJ