Privredna komora Republike Srpske

u suradnji sa

Hrvatskom poljoprivrednom komorom

Hrvatska poljoprivreda i EU: jučer, danas i sutra

Miroslav Božić

Bivši voditelj Radne skupine za Poglavlje 11 pregovora s EU Radionica: “

Iskustva Hrvatske u procesu evropskih integracija u oblasti poljoprivrede

”

Banja Luka, 6. 7. 2012

1. Hrvatska poljoprivreda u pretpristupnom periodu

Ko smo, šta smo i gdje smo?

Još samo 359 dana (i noći) do članstva u EU...

Važna pitanja na početku i na kraju

Šta smo mi za EU i koliko smo spremni za članstvo?

Kako iskoristiti pogodnosti koje donosi članstvo?

Koja su očekivanja javnosti a koja poljoprivrednika?

Ima li mjesta vlastitoj politici nakon prelaska na CAP?

Da li će u fokusu politike biti mala i/ili velika gazdinstva?

Hoće li nam stranci kupiti sve poljoprivredno zemljište?

Ruralni razvoj: šansa za spas ili ‘podvala’ bogate EU?

Hrvatska poljoprivreda u odnosu na EU (udjeli Hrvatske u %)

Udio poljoprivrede 2,2 puta veći od udjela ukupnog BDP-a RH !

Koje promjene uočavamo?

Poljoprivredna gospodarstva

Restrukturiranje – manji broj, ali veća specijalizacija i okrupnjavanje Pad udjela i broja gospodarstava koja drže stoku Porast produktivnosti u Hrvatskoj veći nego u EU (zadnjih 6 godina)

Potpore

Rastući iznos i udio potpora u dohotku i novostvorenoj vrijednosti Koncentracija potpore po sektorima i korisnicima (1% PG više od 30% potpore) Brzi rast pa stagnacija strukturne potpore; najbrži porast javnih službi

Tržište

Stalno otvaranje tržišta Povećana konkurencija Samodostatnost: ponegdje rast, ponegdje pad Vanjskotrgovinski deficit prati volumen trgovine Koncentracija u maloprodaji Sigurnost hrane: rastući zahtjevi i restrikcije Višestruko brži rast cijena energije od cijena hrane

Koliko je para Hrvatska potrošila na pripremu?

Izvor: Izvršenje proračuna 2004.-2010. i plan za 2011

Koliki je udio potpora u porastu BDP-a hrvatske poljoprivrede?

Ø 2005-2007 Ø 2008-2010 BDV hrvatske poljoprivrede: 1.255 mil. € BDV hrvatske poljoprivrede: 1.409 mil. € (+ 154 mil. €)

Učinci pridruživanja u poljoprivredi: Ključne prednosti i nedostaci

Prednosti izdašna sredstva EU fondova jedinstveno i veliko tržište EU bolje okruženje za investicije i poduzetništvo brži razvoj ruralnih područja i veća briga o okolišu Nedostaci veći konkurentski pritisak proizvoda iz EU slabljenje pozicije na tržištu CEFTA zemalja gubitak autonomije u pogledu poljoprivredne politike velika ulaganja u okolišne i druge EU standarde

Pripremljenost za članstvo: svi segmenti društva imaju svoju ulogu

Poljoprivrednici i prehrambena industrija proizvodno tehnološka konkurentnost cjenovna konkurentnost znanje i inovativnost Državna administracija nadležna tijela za politike CAP provedbena tijela (agencija za plaćanje) Javne službe i servisi građana Lokalna zajednica

2. Rezultati pregovora s EU: Direktna plaćanja i ostala važna pitanja

Jel’ mirna luka nas čeka ili uzburkano more, jel’ bit će meni gore ili bolje - pitanje je sad?

Pregovarački zahtjevi u poglavlju 11.

46

pregovaračkih zahtjeva Hrvatske: ključni zahtjevi : utvrđivanje financijske omotnice, primjena sistema direktnih plaćanja, proizvodne kvote važni zahtjevi : referentna razdoblja, uvjeti provedbe mjera ruralnog razvoja tehnički zahtjevi : priznavanje zaštićenih oznaka, priznavanje vinogradarskih područja

1

pregovarački zahtjev od strane EU: (tranzicioni period za direktna plaćanja)

Rezultati za direktna plaćanja

Referentni period: 2005.-2007., za mlijeko: 2007.

Financijske koverte: Direktna plaćanja: 373 mil. EUR/god.

Omotnica za razminirano zemljište: 9,6 mil. EUR/god.

Vinska omotnica: 10,8 mil. EUR/god.

Uslovi provedbe: RH primenjuje SPS sistem s vezanim plaćanjima za krave dojilje te ovce i koze (pregovori oko definicije krava za dojilje) RH primjenjuje nacionalnu rezervu, koju prethodno odobrava EK

odabir proizvoda

: Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju Nove odredbe EU propisa za razminirano zemljište Odgođena primena pojedinih SMR-ova (2014.-2016.-2018.) Minimalni iznos potpore za poljoprivrednike: 100 EUR

Rezultati za direktna plaćanja

Tranzicioni period za financiranje direktne potpore iz budžeta EU: 10 godina; dinamika:

2013.

25%

2014.

30%

2015.

35%

2016.

40%

2017.

50%

2018.

60%

2019.

70%

2020.

80%

2021.

90%

2022. i dalje

100% Mogućnost nadoplate do punog iznosa iz nacionalnog budžeta Mogućnost prebacivanja dijela sredstava iz budžeta za ruralni razvoj

Sadržaj i rezultati pregovora za ostala horizontalna pitanja

Državna potpora (“existing state aid”)

nacionalne potpore neusklađene s propisima EU notificiraju se kod EK najkasnije 4 mjeseca od pristupanja mogu se koristiti najviše tri godine od pristupanja odabir proizvoda: Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju

Zaštitne mjere:

rešenje kao iz prethodnih krugova proširenja mogu se poduzeti u bilo kojem sektoru do tri godine od pristupanja odobrava EK na zahtev zemlje članice

Zaštićene oznake za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(osim za jaka alkoholna pića) zahtev za zaštitu na razini EU podnosi se najkasnije godinu dana od pristupanja

Uspostava FADN sustava (“Farm Accountancy Data Network”)

Danom ulaska funkcionalan FADN na razini cijele zemlje a najduže u roku od 3 godine nakon ulaska FADN treba biti na nivou tri NUTS regiona

Prosječna direktna plaćanja po potencijalno prihvatljivoj površini za 2016. godinu u EU * Malta 696 €/ha

* Status quo, bez promena CAP-a nakon 2014.

Poljoprivredni sektori sadržaj pregovora

proizvodna kvota za šećer kvota za rafiniranje šećera priznavanje statusa rafinerije u sektoru šećera proizvodna kvota za mlijeko referentni sadržaj mliječne masti zaštićene oznake izvornosti vina i tradicionalni izrazi i oznake vinogradarska područja u Hrvatskoj zaštićene oznake jakih alkoholnih pića korištenje naziva “domaća marmelada”, “ekstra domaća marmelada”, “pekmez”

Ruralni razvoj – sadržaj pregovora

Prelazna potpora samoopskrbnim gospodarstvima Prelazna potpora proizvođačkih grupama Minimalni udio LEADER osovine u budžetu za ruralni razvoj Udio sufinanciranja za provedbu Nitratne direktive Financijski paket i uvjeti Provedba IPARD programa i dinamika EAFRD mera

Važna okolnost u pregovorima: godina/datum pristupanja!

Ulazak Hrvatske u EU pri kraju sadašnje financijske perspektive  obaveza usporedne izrade strateških planova za sadašnji i idući financijski period Dogovoreni pojednostavljeni uslovi primene mjera ruralnog razvoja do kraja 2013., ... međutim...

Odluka o članstvu: 01.07.2013.  dogovor irelevantan!

Najvažniji rezultat pregovora:

Hrvatska cijele 2013. primenjuje IPARD program, mjere ruralnog razvoja od 2014.

Visina financijske omotnice se posredno izračunava i iznosi: 333 miliona eura sredstava EU godišnje!

Ruralni razvoj: Ogromna prilika za Zapadni Balkan!

* Sredstva EAFRD / UUA (EUR/ha) * Bez sredstava nacionalnog sufinanciranja; Izračun bez mogućih promjena CAP-a nakon 2014.

Hrvatska na 2. mjestu* u EU-28 po poljoprivrednoj potpori !

* Status quo, bez promjena CAP-a nakon 2014.

* Zbroj izravnih plaćanja i ruralnog razvoja (EUR/ha) za razdoblje nakon 2014.

Šta činiti da ulazak u EU bude što više uspješan a što manje ‘noćna mora’?

Jačanje kapaciteta ljudi i institucija Edukacija, trening i informiranje Stalni dijalog partnerskih skupina Jačati konkurentnost na svim nivoima Investirati u sve dijelove prehrambenog lanca Transparentna, održiva i provediva politika Posebna pažnja: autohtoni i ekološki proizvodi

Preporuke

“Pristupni pregovori” nisu pregovori – glavnina procesa sastoji se u tome da zemlja kandidat ispunjava svoje obaveze Neophodno je: dobro razumjeti Zajedničku poljoprivrednu politiku fokusirati se na manji broj prioriteta biti transparentan – komunikacija s partnerskim skupinama osigurati dobru podjelu odgovornosti i koordinaciju između uključenih institucija

Potrebna snažna politička volja za uvođenje i provedbu reformi!

Reforme traže vrijeme – ne čekati dugo - donositi odluke!

Preporuke

Reforme traže pare – ne podcjenjujte pitanje novca!

Ne stvarajte nerealna očekivanja – rezultati pregovora ovise o: razumijevanju mehanizma ZPP razumijevanju načina primjene ZPP u pojedinim zemljama članicama postojanju dobre statističke baze Rokovi za dostavu informacija i dokumentacije su veoma kratki – rad administracije mora biti efikasan i dobro koordiniran Osigurajte kvalitetan trening za uključene djelatnike

Ne ustručavajte se postavljati pitanja! (Niko ne zna sve a svako zna ponešto...)

Hvala na pažnji –

spreman za razgovor i pitanja!

Pitanje za sve nas i vas ovdje: Kako najbolje uklopiti poljoprivredu BiH u europsku politiku?

“Ko rano rani - dvije sreće grabi.” narodna