Transcript ČULA- SLUH I MIRIS

ČULA-
SLUH I MIRIS
Sva čula su nervima povezana
sa korom velikog mozga.
Čula obavještavaju
čovjeka o promjenama u
spoljašnjoj sredini.
NADRAŽAJI
ОSJEĆAJI
ČULO
SLUHA
Glavni organ čula sluha je UHO. To je složen
organ koji se sastoji od spoljašnjeg, srednjeg i
unutrašnjeg dijela.
1. SPOLJAŠNJI DIO
– ima ušnu školjku,
slušni kanal i
bubnu opnu.
2. SREDNJI DIO –
ima tri slušne
koščice.
3. UNUTRAŠNJI
DIO – povezan je
nervom za koru
velikog mozga
gdje se stvara
osjećaj zvuka.
UHO ČOVJEKA
Ušna školjka
Polukružni kanali
Spoljašnji slušni
kanal
Puž
Eustahijeva
tuba
Bubna opna
Slušne koščice :
čekić, nakovanj i uzengije
Organi čula sluha
Slušne koščice
Usna školjka
Slušni živac
Bubna opna
Slušni kanal
VANJSKO UHO
SREDNJE UHO
Ušna školjka, slušni kanal i bubna opna.
UNUTRAŠNJE UHO
Najsloženije je građe.
Тu je smješten i
centar
za ravnotežu.
U srednjem uhu imamo tri koščice: čekić, nakovanj i uzengija te
Eustahijevu cijev koja spaja srednje uho sa ždrijelom. Te tri koščice
ujedno su i najmanje kosti u našem tijelu, a ime su dobile prema
svom izgledu.
Unutarnje uho se zbog svog izgleda naziva i lavirint. Sastoji se od
koštanoga i membranskoga dijela. Koštani lavirint čine tri dijela:
puž, predvorje i polukružni kanalići. Puž ima oblik puževe kućice i
savijena je dva i po puta.
Kako čujemo?
Zvuk ulazi u uho u obliku titraja vazduha. Bubnjić hvata vibracije i
prenosi ih do sitnih koščica u srednjem uhu. One prenose vibracije u
tekućinom ispunjeno unutrašnje uho i pužnicu. Titraji zvuka putuju
kroz spiralu pužnice, koja je zapravo tekućinom ispunjena cijev, i u njoj
stvaraju zvučne talase. Ti talasi nadražuju stranice nalik na dlačice u
takozvanom Cortijevom organu, a on opet šalje signale u mozak.
Naborani oblik ušne školjke omogućuje joj bolji prijem i određivanje
pravca zvučnih talasa.
Kako čuvati organe za sluh?
Ljudi se sporazumijevaju govorom.
- Zato je važno čuvati uho od ozljeda i bolesti, a osobito od
BUKE.
-
Preglasna
muzika
oštećuje
organ
sluha,
kao
i
često,
dugotrajno i glasno slušanje muzike pomoću slušalica.
- Uši treba redovno njegovati i prati toplom vodom.
- Uši ne smijemo čistiti oštrim predmetima.
- Ako u uho upadne sitni predmet treba odmah otići liječniku.
ČULO
MIRISA
• Da bi pomirisali neki
cvijet primaknemo ga
nosu.
• Čulo mirisa smješteno
je u nosu.
• Samo materije koje
isparavaju imaju miris.
• Mirisi
mogu
biti
prijatni i neprijatni.
• Mirisi ulaze u nosnu
šupljinu i preko nerva
taj nadražaj se prenosi
do mozga, gdje se
stvara osjećaj mirisa.
Nos je početni dio sistema
za disanje. Sastoji se od
dvije simetrične šupljine
koje su odvojene nosnom
pregradom.
U nosu se nalaze i senzori
za miris. U svakoj nosnoj
šupljini postoje 3 nosne
školjke
ispod
kojih
se
nalaze nosni hodnici.
Vanjski su dijelovi nosa
napravljeni uglavnom od
gumastog tkiva, takozvane
hrskavice .
Zašto dišemo kroz nos?
Kako nos prepoznaje mirise?
Disanje kroz nos štiti plućna tkiva
Na nepcu obije nosnice nalazi se po
od zaraznih klica, prljavština te
mala
krpica
živčanih
završetaka,
vazduha.
takozvani mirisni epitel, prekriven sluzi.
kanala
U toj se sluzi otapaju molekule mirisa i
zagrijava i vlaži vazduh. Ljepljiva
nadražuju živčane završetke, pa ovi
sluz hvata čestice prašine i čađe,
šalju signale u mirisni dio u mozgu.
kao i bakterije. Sićušne trepetljikave
Drugim riječima, čestice mirisa lijepe se
dlačice, takozvane cilije, tjeraju sluz
i otapaju u sluzi koju proizvodi nos te
prema ždrijelu, da je progutamo.
tako šalju impulse u mozak, a čovjek
Disanje na nos je nešto prirodno i
osjeća miris.
refleksno, za razliku od disanja na
Čovjek
usta. Dijete ne može disati na usta
različitih mirisa, a od nekih je sposoban
do 6. mjeseca života i zato disanje
detektovati i samo nekoliko molekula.
presuvog
Vlažna
i
prehladnog
ovojnica
nosnih
na usta dijete treba naučiti.
prepoznaje
više
od
10.000
Kako čuvati organe za miris?
-
Nos treba održavati uredan i čist,
Čuvati od hladnoće (prehlade i kijavice),
U nosu se prečišćava vazduh,
Koristiti čistu maramicu!
Čuvati se povreda.
Organi za sluh:
Zapamtimo
Organi za miris:
Glavni organ čula sluha je UHO.
Glavni organ čula mirisa je NOS.
Sastoji od:
- spoljašnjeg (ušna školjka, slušni
kanal i bubna opna)
- srednjeg (tri slušne koščice:čekić,
nakovanj i uzengija)
- unutrašnjeg dijela (puž,
Eustahijeva tuba, slušni živac)
Sastoji se od:
-dvije iste šupljine,
- u nosu postoje 3 nosne školjke
ispod kojih se nalaze nosni
hodnici,
- vanjski dio nosa je od
hrskavice.
Uloga:
Uloga:
Ušna školjka kroz ušni kanal prenosi vibracije
(titraje) do bubne opne, a opna šalje do
sitnih koščica. Koščice prenose titraj do puža
i stvaraju zvučne talase. Talasi nadražuju
živac koji prenosi signal u mozak.
Na gornjem unutrašnjem dijelu nosa
nalaze se završeci živaca. U tom
dijelu se pojavljuje sluz, koja
nadražuje te živce. Živci šalju signal u
mozak.
ZANIMLJIVOSTI
•
•
•
•
•
Krtica, koja njuška po mračnim tunelima, živi u svijetu
mirisa i dodira.
Zečevi imaju velike spoljne uši koje koriste kao satelitske
antene za prikupljanje zvučnih talasa. Oni mogu da vrte
svako uho posebno da bi otkrili zvuk iz svih pravaca.
Gušteri uopšte nemaju spoljnih ušiju. Njihovi slušni organi
nalaze se u glavi i povezani su sa spoljašnjim svijetom preko
membrane bubnjića.
Prosječna dužina ušiju afričkog slona je 120-125
cm, dok im prečnik može doći i do 2 m. Slonovi
nemaju znojne žlijezde i ne znoje se, pa im uši služe
za rashlađivanje. Slonovi mogu da registruju dublje
frekvencije.
Slijepi miševi mogu registrovati znatno veće frekvencije
nego čovjek, tj. frekvencije u ultrazvuku. Kroz nos ili usta oni
proizvode piskavi zvuk visokog tona, a potom koriste svoje
velike uši da uhvate odjek koji im se vraća. Na osnovu toga
oni stvore sliku o okolini i zatim se velikom brzinom upućuju
prema insektima u letu, čak i po mrklom mraku.
• Ljudi koriste sposobnost pasa da nanjuše mirise
i dresiraju ih da bi uhvatili prenosioce droga.
• Velika bijela ajkula nalazi svoj plijen uglavnom
pomoću mirisa.
• Zmije imaju račvast jezik koji koriste za kušanje
vazduha. Vršci viljuške su uvučeni u organ na
vrhu usta. Ovaj organ je povezan s nosom, pa se
hemikalije koje jezik prikupi identifikuju velikom
osetljivošcu.
•
Vukovi imaju izvrsno čulo mirisa i ukusa. Oni sa
članovima čopora i sa rivalskim čoporima
komuniciraju pomocu njuha odnosno mirisa,
kao dijela složenog niza društvenih ponašanja.