Transcript Pogledajte prezentaciju o povijesti Klasične

CRTICE IZ POVIJESTI
KLASIČNE GIMNAZIJE
CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE
• 1607.g. o blagdan Duhova osniva se u Zagrebu
ISUSOVAČKA KLASIČNA GIMNAZIJA
• bila je to prva Isusovačka gimnazija u Hrvatskoj i prva
gimnazija u Zagrebu
• idućih godina Zagreb dobiva:
GIMNAZIJU i ĐAČKI DOM
CRKVU SV. KATARINE
ISUSOVAČKI KOLEGIJ
POČETAK ZAGREBAČKE PRIČE
• 1602.g. Gradska uprava poziva isusovce u Zagreb da se
nastane i otvore gimnaziju
• Isusovci su pronašli napuštenu zgradu blizu gradskih
zidina, odmah do porušenog samostana dominikanaca
• odlučili su se poslužiti i kapelicom sv. Katarine koja je do
tada služila kao skladište oružja i vojne opreme
• uz pomoć donacija Zagrepčana i hrvatskoga bana počinje
gradnja školskog kompleksa i samostana
POČETAK DJELOVANJA ŠKOLE
• škola je isprva imala je 300 učenika, 100 plemićkog, a
200 građanskog staleža
• tada se prvi puta zajedno školuje plemićka i građanska
mladež
• nastava se održava prema “RATIO ATQUE INSTITUTIO
STUDIORUM SOCIETATIS JESU” (isusovačka nastavna
načela)
• bila je to najmodernija nastavna osnova u Europi XVII.
stoljeća
KAKO SE UČILO...
• RATIO STUDIORUM određivao je da se nastava temelji
na klasičnoj misli i književnosti
• nastavno gradivo bilo je raspoređeno u 6 razreda
• nastavni jezik bio je latinski
• nastava je sadržavala mnoštvo praktičnih vježbi i
nastupa
U XVII. ST. ŠKOLA DOBIVA I SVOJU CRKVU
• 1620.g. započela je gradnja
crkve sv. Katarine koja je
namijenjena Gimnaziji kao
akademska crkva
• danas je crkva sv. Katarine
najljepša barokna građevina
u Zagrebu
DJELOVANJE ZAGREBAČKIH KLASIČARA
• od II. polovice XVII. st. Zagrebački gimnazijalci i njihovi
profesori održavaju prve javne nastupe i govore na
hrvatskome jeziku
• svoje predstave izvode na Katarininom trgu ili pred
Katedralom
• predstave često prate aktualne događaje (krunidbe,
obljetnice, bitke…)
... IMAMO I VELIKU KNJIŽNICU I DOBIVAMO
AKADEMIJU
• 1611. g. prvi se put spominje knjižnica
Isusovačkog kolegija, temelj buduće
profesorske i današnje Sveučilišne knjižnice
• poveljom cara Leopolda I. 1669. godine škola
dobiva naslov AKADEMIJE I PRAVA SVEUČILIŠTA
• gimnazija je svoju nastavu održavala u prizemlju a
Akademija na gornjim katovima škole
• 1773.g. ukida se isusovački red, te gimnazija prelazi pod
nadležnost Kraljevine i državnih vlasti
• današnja Gornjogradska gimnazija na Katarinskom trgu
• 1777. g nastaje na zahtjev carice MARIJE TEREZIJE novi
školski priručnik RATIO EDUCATIONIS
• gimnazija je imala 5 razreda (nastavnih godina)
3 gramatička razreda
učio se latinski jezik i stilske vježbe ( na
narodnom jeziku)
stalni predmeti bili su vjeronauk, lijepo
pisanje i aritmetika
2 humanistička razreda
uz stalne predmete učilo se prirodopis, povijest
Staroga i Novoga Zavjeta, povijest Ugarske i
domaći zemljopis
• 1806. opet se mijenja školski red
• gimnazije su imale 6 razreda
4 niža razreda (GRAMATCIA)
uči se gramatika i klasični jezici
2 viša razreda (HUMANITAS)
uvode se retorika i poetika
• njemački postaje obavezan predmet
JEDAN CAR U GIMNAZIJI
• 1818.g. car FRANJO I. HABSBURG
posjećuje Zagreb i školu
• careve bilješke napominju: “Klasična gimnazija, koja
čini pravi kut s isusovačkom crkvom, ustvari je lijepa
jednokatnica s dva nepravilna dvorišta, ima iznutra dobre
hodnike i stubišta. Također i položaj joj je miran jer leži na
rubu grada. “
• car otvara bogatu školsku knjižnicu javnosti
IZ NAŠE ŠKOLSKE KNJIŽNICE IZRASTA
• nova Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
POLITIČKA AKTIVNOST KLASIČARA
• gimnazijski profesori i učenici aktivno
sudjeluju u Hrvatskom narodnom preporodu:
1845.g. tijekom prosvjeda jedan učenik pogiba, a dvoje
je ranjeno u događaju
poznatom pod nazivom
"Srpanjske žrtve“
spomenik Srpanjskim žrtvama
na gradskom groblju Mirogoj
OPET MODERNIZACIJA
• 1849.g.nastaje novi školski program i gimnazije se dijele
na više i niže
• svaka je imala 4 razreda
• a na kraju se polagao ispit zrelosti
MALO SE SELIMO ...
• 1874.g. izdvaja se nova, Donjogradska Klasična
gimnazija, te se seli po raznim lokacijama u gradu:
Rooseveltov trg (Mimara), Medulićeva…
danas Muzej Mimara,
nekad škola
MALO IZ DVADESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA...
• u školskoj godini 1924/25. najbolja ocjena za pokazano
znanje bila je “jedinica” a opisivala se ocjenom “izvrstan”
• najlošija ocjena bila je “šestica” opisivana kao “sasvim
nedovoljan”
• dvojka je opisivana kao “veoma dobar”
• trojka kao “dobar”
• četvorka kao “dovoljan”
• a petica je označavala “nije dovoljan”
TRIDESETE GODINE XX. ST.
• nakon smrti kralja Aleksandra 1934.g. škola dobiva novo
ime:
PRVA DRŽAVNA KLASIČNA GIMNAZIJA VITEŠKOG
KRALJA ALEKSANDRA I. UJEDINITELJA U ZAGREBU
• od 1939.g. ponovno smo
PRVA KLASIČNA GIMNAZIJA U ZAGREBU
I NAPOKON, NAŠA ŠKOLA
• 14. srpnja 1932.g. Donjogradska Klasična gimnazija
useljava u današnju zgradu u Križanićevoj ulici
• dobiva i novi naziv: PRVA KLASIČNA GIMNAZIJA
• izgradnja nove škole započela je 1927.g.
• autor projekta bio je arhitekt EGON STEINMANN
• pripada stilu moderne, bez dekoracija, sa čistim
plohama i modernim materijalima
NAJLJEPŠA ZAGREBAČKA GIMNAZIJA
DRUGI SVJETSKI RAT
• tijekom rata , u veljači 1944. g. za vrijeme
savezničkog bombardiranja Zagreba stradala je i
škola
• jedna bomba pogodila je gimnazijsko dvorište a
druga lijevo krilo zgrade
• nastava se često nije održavala a učenici su bili
pozivani da polažu ispite
• nakon rata zbog lošeg stanja zgrade škola se seli u
Kušlanovu, pa Varšavsku, Krajišku...
• u međuvremenu “okolišni ulični ološ” provaljivao
je u prostorije u Križanićevoj i odnosio školske
stvari
• vodi se i revizija ispita zrelosti u periodu između
1941. i 1945.g. – mnogima je tada poništena
svjedodžba
• idućih godina zbog političke nepodobnosti iz škole
je izbačeno više desetaka učenika
Klasična gimnazija pred ukidanjem?
• krajem 40 ih javlja se tendencija ograničavanja
klasičnih jezika u nastavnim programima
• u javnosti je postojalo mišljenje da “klasičari nisu
konstruktivni članovi naše socijalističke zajednice”
• Klasična je 1956.g. prisilno preseljena u staru zgradu
na Katarinskom trgu, a vrijedna profesorska knjižnica
smještena je u arhiv grada Zagreba
• 1968.g. vraćeni smo u Križanićevu
• početkom 70ih pripremana je reforma obrazovanja, prvi
put provedena 1974.g., kojom su spojene gimnazije i
druge srednje škole
• Klasična gimnazija postaje dio Pedagoškog
obrazovnog centra, zajedno s V. i X. gimnazijom te
Školom za odgajatelje
• iduće godine, 1978. novom seobom Klasična gimnazija
postaje dio Obrazovnog centra za jezike, čime je
gotovo prestala postojati
NOVA NADA
• ujesen 1991.g. Klasična je gimnazija opet
rekonstruirana
• izdvojila se iz Obrazovnog centra za jezike i počela
samostalno djelovati
• 2007.g. proslavili smo 400 godina
postojanja
prezentaciju pripremili učenici Klasične gimnazije
BEATA KOVAČEVIĆ
LEJLA ČAUŠEVIĆ
FILIP PRAČIĆ
IVAN TUKARIĆ
BORNA SKUKAN
IGOR KRNJETA
mentorica
IVANA MATOKOVIĆ, prof. mentor