Transcript Zakon o hrani i “higijenski paket “

Seminar na temu:
‘’Izvoz hrane animalnog
porijekla iz Bosne i
Hercegovine’’
- nadležnosti
relevantnih institucija i
neophodni dokumenti –
- zakonske obaveze
SPH-
ZAKON O HRANI I ‘’HIGIJENSKI PAKET’’
OBAVEZE SUBJEKATA
Banja Luka - Sarajevo
15.5. – 16.5. 2013. godine
.
mr.sci. Zehra Gilić dr.vet.med.
•
•
•
•
•
•
•
Zakon o hrani=osnovni horizontalni principi
Visok nivo zaštite zdravlja ljudi i zaštita interesa
potrošača
Slobodno kretanje hrane i hrane za životinje
Analiza rizika
Princip predostrožnosti
Primarna odgovornost subjekata u poslovanju sa
hranom
Sljedivost
Transparentnost
•
Pokriva sve vrste hrane
•
Pokriva čitav proizvodni lanac uključujući
primarnu proizvodnju
•
Pokriva hranu za životinje koje proizvode
hranu
•
Obaveza subjekata u pogledu stavljanja na tržište
zdravstveno ispravne hrane / hrane za životinje
•
Odgovornost subjekata da provjeravaju svoju proizvodnju
•
Odgovornost subjekata da povuku sve proizvode koji nisu u
skladu sa propisima
•
Obaveza da obavjeste nadležne organe u slučaju da se
sumnja na postojanje rizika koji potiče iz hrane/hrane za
životinje
•
Obaveza saradnje sa nadležnim organima i obavještavanja
potrošača o razlozima za povlačenje spornih proizvoda
•
Primjenjuje se na hranu/hranu za životinje,
životinje koje proizvode hranu i na ostale
materije koje su namjenjene da se uvedu u
hranu/hranu za životinje
•
U svim fazama lanca hrane
•
Identifikacija sistema i procedura
Sva pitanja u vezi propisa o hrani “uključujući
različite aspekte zdravlja bilja i životinja, kao
što su tretmani životinja i biljaka, proizvode za
tretiranje životinja i bilja i njihove
rezidue,....uključujući pitanja koja se odnose na
industrijsko vlasništvo”
Zakon o hrani (“Službeni glasnik BiH”, broj 50/04)
Zakon o veterinarstvu (‘’Službeni glasnik BiH’’, broj 34/02)
Higijenski paket
PRAVILNIK
O
HIGIJENI
HRANE
UREDBA
EK 852/2004
PRAVILNIK
O
HIGIJENI
HŽP
UREDBA
EK 853/2004
PRAVILNIK O
ORGANIZACIJI
SLUŽBENIH
KONTROLA
PROIZVODA
ŽIVOTINJSKOG
PORIJEKLA
NAMIJENJENIH
ISHRANI LJUDI
UREDBA
EK 854/2004
PRAVILNIK
O SLUŽBENIM
KONTROLAMA
KOJE SE PROVODE
RADI VERIFIKACIJE
POSTUPANJA U SKLADU
S ODREDBAMA
PROPISA O HRANI
I HRANI ZA ŽIVOTINJE
TE PROPISA
O ZDRAVLJU
I DOBROBITI
ŽIVOTINJA
UREDBA
EK 882/2004
•
Pojednostavljivanje
– Jedinstveni okvir za svu hranu
– Uniformne procedure (npr. HACCP, uvoz)
•
Popunjavanje pravnih praznina
– Primarna proizvodnja
•
Podjela odgovornosti
– Primarna odgovrnost subjekata
– Nadležni organi verifikuju usaglašenost
PRAVILNIK O HIGIJENI HRANE
(„Službeni glasnik BiH“, broj 4/13)
PREDMET


Pravilnik propisuje opća pravila o higijeni hrane za subjekte u
poslovanju s hranom.
Odredbe pravilnika primjenjuje se na sve faze proizvodnje,
prerade i distribucije hrane kao i na izvoz, ne dovodeći
upitanje konkretnije zahtjeve koji se odnose na higijenu
hrane.
Odredbe pravilnika ne primjenjuju se na:
 primarnu proizvodnju namijenjenu za ličnu
upotrebu u domaćinstvu;
 pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane u
domaćinstvu namijenjene za ličnu potrošnju u
domaćinstvu;
 direktno snabdijevanje malim količinama primarnih
proizvoda kojima proizvođač snabdijeva krajnjeg
potrošača ili lokalni objekat u maloprodaji koji
direktno snabdijeva krajnjeg potrošača (ova stavka
se propisuje posebnim propisom);
 sabirne centre ili kožare, koji potpadaju pod
definiciju SPH samo zato što rukuju sirovinama za
proizvodnju želatina ili kolagena.

“Svi subjekti u poslovanju sa hranom trebaju osigurati da se sve
faze za koje su oni odgovorni, od primarne proizvodnje do
ponude za prodaju ili snabdijevanja hranom krajnjeg potrošača,
izvode na higijenski način u skladu sa ovim Pravilnikom”

“Subjekti u poslovanju sa hranom koji obavljaju primarnu
proizvodnju i određene prateće aktivnosti moraju se usaglasiti sa
opštim odredbama o higijeni”

transport, rukovanje i čuvanje primarnih proizvoda;

transport živih životinja;

transport, od mjesta proizvodnje do postrojenja, proizvoda
biljnog porijekla, ribljih proizvoda i divljači.











Prostorije, uključujući spoljne površine i mjesta;
Uslove transporta;
Opremu;
Otpad;
Snabdijevanje vodom;
Ličnu higijenu lica koja dolaze u kontakt sa hranom;
Hranu;
Umotavanje i pakovanje;
Termički procesi, koji se mogu koristiti da se preradi
određena hrana;
Obuka osoblja;
Planovi čišćenja i sanitacije
Vodiči dobre prakse i vodiči za primjenu
HACCP-a

Nadležni organi podstiču izradu vodiča za
dobru higijensku praksu i za primjenu
principa HACCP, koje SPH dobrovoljno
primjenjuju, te podstiču njihovu distribuciju
i primjenu.
Hrana koja se izvozi iz Bosne i Hercegovine mora zadovoljiti
odredbe člana 21. Zakona o hrani i odredbe propisane u čl. 4.
do 7. Pravilnika o higijeni hrane kojima se propisuju:
- opće obaveze;
- opći i posebni higijenski zahtjevi*;
-analiza rizika i kritične kontrolne tačke;
- službene kontrole, registracija i odobrenje.
*SPH provode, gdje je to potrebno, sljedeće posebne
higijenske mjere:
a) poštivanje mikrobioloških kriterija za hranu;
b) postupke potrebne za ispunjavanje ciljeva određenih pravilnikom;
c) ispunjavanje zahtjeva o praćenju temperature za hranu;
d) održavanje hladnog lanca;
e) uzorkovanje i analize.

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju osigurati da su svi objekti
pod njihovom kontrolom registrovani kod nadležnog organa
entiteta ili Brčko Distrikta BiH i da taj organ stalno obavještavaju o
bilo kojim promjenama.

Subjekti u poslovanju sa hranom životinjskog porijekla i hranom za
životinje moraju biti odobreni od strane nadležnog organa entiteta
ili Brčko Distrikta BiH i ne mogu djelovati bez ovog odobrenja.
SPH moraju osigurati da objekte odobri nadležni organ nakon
najmanje jednog pregleda na licu mjesta, ako se navedeno
odobrenje zahtijeva:
a) na osnovu posebnih propisa;
b) Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla.
 Svi SPH moraju biti upisani u registar Agencije.


U skladu sa Zakonom o hrani, subjekti u poslovanju sa
hranom moraju uspostaviti sistem sljedivosti i procedure
za sastojke, hranu i kada je to odgovarajuće životinje
koje se koriste za proizvodnju hrane.

Kada subjekat u poslovanju sa hranom utvrdi da hrana
predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje, on je smjesta
mora povući sa tržišta i obavijestiti potrošače i nadležne
organe.
Primjena HACCP principa (odnosno uspostavljen
sistem samokontrole) od strane subjekata u
poslovanju sa hranom) neće zamjeniti službene
kontrole koje sprovode nadležni organi.
 SPH sarađuju s nadležnim organima u skladu s
posebnim propisima i ovim pravilnikom.

OPĆE odredbe

Hrana životinjskog porijekla može predstavljati mikrobiološku
ili hemijsku opsanost, što izaziva potrebu usvajanja specifičnih
higijenskih pravila kojima će se osigurati visok nivo zaštite
javnog zdravlja.

Ova pravila nadopunjavaju
Pravilnikom o higijeni hrane.

Ovaj Pravilnik se ne primjenjuje na maloprodaju ili na primarnu
proizvodnju za vlastite potrebe,
ona
koja
su
uspostavljena
 Odobrenje
 Objekti koji se bave proizvodima životinjskog porijekla moraju
biti odobreni od strane nadležnih organa entiteta ili Brčko
Distrikta BiH.


Ovo se ne odnosi na pogone primarne proizvodnje, transport
ili čuvanje proizvoda za koje se ne zahtijevaju uslovi čuvanja
koji se kontrolišu temperaturom, ili maloprodaja koja nije
predmet ovog Pravilnika.

Nadležni organi entiteta ili Brčko Distrikta BiH moraju ažurirati
liste ovih odobrenih objekata.
Zdravstvena oznaka i identifikacija

Kada se to zahtijeva u skladu asa Pravilnikom o službenim
kontrolama HŽP, proizvodima životinjskog porijekla se mora
dati zdravstvena oznaka, koja se primjenjuje tokom ili poslije
proizvodnje.
ANEKS III (SEKCIJE)















br°1
br°2
br°3
br°4
br°5
br°6
br°7
br°8
br°9
br°10
br°11
br°12
br°13
br°14
br°15
Meso domaćih papkara i kopitara
Meso živine i lagomorfa (kunići, zečevi..)
Meso divljači iz uzgoja
Meso divljači
Mljeveno meso, mesni pripravci i MOM
Mesni proizvodi
Žive školjke
Riblji proizvodi
Sirovo mlijeko i mliječni proizvodi
Jaja i proizvodi od jaja
Žablji bataci i puževi
Topljenje životinjske masti
Obrađeni želuci, mjehuri i crijeva
Želatin
Kolagen
Pravilnik o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog
porijekla namijenjenih ishrani ljudi („Službeni glasnik BiH“, broj
103/12)

Opće

Zahtijevi u pogledu odobrenja: Kada prilikom kontrole nadležni
organi uoče ozbiljne nedostatke u pogledu subjekata u
poslovanju sa hranom, mogu povući odobrenje

Subjekti u poslovanju sa hranom moraju nadležnom organu
pružiti svu pomoć koja mu je neophodna za provođenje kontrole
(pristup prostorijama, predstavljanje dokumentacije i
evidencija)

Službene kontrole uključuju audite dobrih higijenskih praksi
uključujući i HACCP principe, kao i specifične kontrole čiji su
zahtijevi određeni po sektorima (svježe meso,žive školjke, riblji
proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi itd).
OBAVEZE KOJE SE TIČU SLUŽBENIH KONTROLA (DIO 1)
Opće
Službene kontrole koje sprovode nadležni organi
moraju im omogućiti verifikaciju i osigurati usaglašenost
sa propisima o hrani i hrani za životinje
Nadležni organi
imenovanje nadležnih organa koji su odgovorni za
sprovođenje službenih kontrola- entiteti i BD BiH
Transparentnost i povjerljivost
nadležni organi moraju osigurati da sve relevantne
informacije budu dostupne javnosti.

Uzorkovanje i analiza
- Metode uzorkovanja i analize moraju biti u skladu sa
važećom legislativom
- i implementirane od strane laboratorija u skladu sa
standardima Evropskog tijela za standardizaciju
(CEN).

Interventni planovi
-planovi uspostavljaju mjere koje treba primjeniti u slučaju
vanrednog stanja kada se otkrilo da hrana predstavlja ozbinjan
rizik.

Kontrola proizvoda iz drugih zemalja

Finansiranje službenih kontrola
- Nadležni organi moraju osigurati adekvatna finansijska
sredstva za službene kontrole.

Certifikacija
- omogućava proceduru za specificiranje slučajeva i uslova za
davanje službenih certifikata

Referentne laboratorije



osiguravaju nacionalne referentne laboratorije sa podacima o
analitičkim metodama;
organizuju komparativna testiranja, koordinišu u okviru svoje
nadležnosti praktične i naučne aktivnosti neophodne za razvoj
novih analitičkih metoda;
Vode obuke.

U cilju olakšavanja pristupa EU tržištu, Evropska Komisija je osigurala
on line službu za pomoć namijenjenu izvoznicima zainteresiranim za
snabdijevanje EU tržišta, naročito onima iz zemalja u razvoju. Pomoć
je besplatna i jednostavna za korištenje, a pruža potrebne informacije o
zahtjevima koje je potrebno ispunjavati prilikom izvoza u EU. Dostupno
putem linka - http://exporthelp.europa.eu/thdapp/index_en.html

Kako izvoziti u EU? - HELP DESK

Pobliže informacije namijenjene izvoznicima u EU također dostupne
putem direktonog linka na tekst Vodiča za određena ključna pitanja u
pogledu zahtjeva kod uvoza u EU i novih pravila o higijeni hrane i
službenim kontrolama hrane, izdatog od strane EC DG SANCO ''Guidance document on certain key questions related to import
requirements and the new rules on food hygiene and on official food
controls'' http://exporthelp.europa.eu/thdapp/index_en.html
Da biste izvozili hranu animalnoga porijekla u EU, potrebno je da
zadovoljite mnogobrojne zahtjeve. Npr.
1.
Mora se imati održiva ponuda namijenjena tržištu,
2.
Zemlja izvoza se mora nalaziti na EU listi trećih zemalja koje dolaze u
obzir za izvoz ,
3.
Mora se imati siguran proizvod (pružanje garancija),
4.
Uspostavljen sistem sljedivosti,
5.
HACCP plan itd.
Održiva ponuda namijenjena tržištu

Jedan izvoznik mora ponuditi kvalitetan proizvod u količini i sa takvom cijenom da
može konkurirati istim proizvodima na tržištu.

Izvoznici moraju raspolagati financijskim sredstvima, stručnošću i biti posvećeni
angažmanu oko izvoza. Također moraju imati odgovarajuće resurse za nabavku
adekvatne količine proizvoda (npr. otkup uz dokazivanje slijedivosti).
EU lista trećih zemalja konkurentnih za izvoz

Najveće prijetnje globalnoj trgovini hranom animalnog porijekla jesu rezidue
lijekova koji se koriste u svrhu kontrole bolesti ili druge eksterne (vanjske)
kemijske substance. Siguran proizvod koji neće ugrožavati ljudsko zdravlje dužnost
je proizvođača, a to ovisi od načina na koji se vodi briga o zdravlju životinja tj.
ispravnim upravljanjem proizvodnjom.

Osigurati proizvod koji udovoljava odredbama propisa u pogledu rezidua, danas na
globalnom tržištu predstavlja prednost

Da bi imala pristup EU tržištu, svaka zemlja koja nije članica EU neophodno je da
bude prihvaćena od strane EC kao zemlja porijekla koja dolazi u obzir za
razmatranje izvoza – a to se postiže putem priprema, implementacije i
podnošenja Plana praćenja rezidua (RMP)- ‘’Directive 96/23/EC laying down
measures to monitor the substances and groups of residues listed in Annex I
thereto’’.




Vlade država moraju identificirati kompetentni autoritet koji će
preuzeti odgovornost za upravljanjem Sistemom monitoringa
rezidua unutar zemlje i za godišnje podnošenje RMP Evropskoj
uniji.
RMP ne predstavlja najveću prepreku tamo gdje je kompetentni
autoritet države posvećen postizanju tog cilja .
BiH podnijela Evropskoj komisiji plan praćenja rezidua za perad,
mlijeko, jaja i med. Prema mišljenju Komisije plan pruža dovoljno
garancija i treba biti odobren, a shodno tome BiH uvrštena na listu
Aneksa provedbene Odluke Komisije:
‘’COMMISSION IMPLEMENTING DECISION of 11 March 2013
amending Decision 2011/163/EU on the approval of plans
submitted by third countries in accordance with Article 29 of
Council Directive 96/23/EC ‘’
Sistem sljedivosti
 EU zakonodavstvo je striktno u pogledu sigurnosti hrane i jedan
EU kupac proizvoda iz trećih zemalja preuzima odgovornost za
sigurnost tog proizvoda za ljudsku konzumaciju.
 Ukoliko bilo koji problem bude identificiran, kupac (nabvaljač) će
željeti da ukloni taj proizvod iz lanca opskrbe. Kao rezultat toga
kupac će tražiti od svakog izvoznika u EU da ima implementiran
sistem sljedivosti, koji predstavlja proces vođenja zabilješki koji
omogućuje za svaki proizvod da mu se utvdi sljedivost do farme
(gazdinstva) sa koje dolazi.
 Sistemi sljedivosti nisu teški za provođenje , već znače da izvoznici
ne mogu kupovati proizvode od neformalnih trgovaca koji nisu u
stanju osigurati dokaz porijekla. Sistemi sljedivosti jedino mogu
funkcionirati kada su izvoznicima poznati njihovi snabdjevači.
 Sistemi sljedivosti počinju od proizvođača. Primjer: kod isporuke
u centre za prikupljanje moraju se označiti posude. Oznake
moraju biti prenesene na kontejnere koji se koriste za transport i
skladištenje u svim fazama.
HACCP plan (HACCP=Hazard Analysis and Critical Control Point)

HACCP plan je dokument koji pokazuje da je mogućnost nastajanja
problema uzeta u obzir i koraci poduzeti u svrhu prevencije njihova
nastanka.

Rukovanje, transport i čuvanje mogu prouzročiti da proizvod postane
nesiguran za ljudsku konzumaciju. Primjerice, ako je proizvod skladišten
u istoj tvrnici kao i toksični pesticid može postati kontaminiran i
predstavljati rizik za zdravlje ljudi.

Jedan kupac iz EU-a koji naručuje proizvod od izvoznika iz treće zemlje
može zahtijevati da vidi HACCP plan tvornice u kojoj je proizvod
prerađen i skladišten.

Procedure u smislu odobravanja objekata za izvoz u Evropsku uniju
utvrđene su odredbama Pravilnika o načinu odobravanja objekata koji se
bave uzgojem živih životinja, proizvodnjom, preradom, obradom i
skladištenjem proizvoda životinjskog porijekla za izvoz na tržište Evropske
Unije („Službeni glasnik BiH“ broj 102/12).
ZAKONSKI OKVIR EU ZA PROIZVODE
ANIMALNOG PORIJEKLA
Zakonski okvir EU za proizvode animalnoga porijekla – opća
horizontalna legislativa

Za hranu animalnoga porijekla, u principu, jedino proizvodi iz objekata koji su
uvršteni na pozitivnu listu odobrenu od strane Zajednice mogu biti izvezeni u EU.

Lista odobrenih objekata dostupna via
http://ec.europa.eu/food/food/biosafety/establishments/third_country/index_en.
htm

Za hranu neanimalnoga porijekla, u većini slučajeva, dovoljno je da izvozni
objekti u trećim zemljama budu poznati i prihvaćeni kao snabdjevači od strane
uvoznika hrane u Zajednicu. Za pošiljke koje sadrže bilje ili biljne proizvode,
obuhvaćene EU acquisom koji se odnosi na zdravlje bilja, izvoznici moraju pribaviti
fitosanitarni certifikat izdat od strane njihovih nacionalnih nadležnih autoriteta.

Generalne informacije o uslovima uvoza u EU dostupne putem službenog portala
Generalnog direktorata za zdravlje i potrošače DG SANCO:
http://ec.europa.eu/food/international/trade/index_en.htm

ili putem linka na kojemu su dostupni detaljni podaci u vezi sa uvjetima uvoza
hrane animalnog porijekla u EU:
http://ec.europa.eu/food/animal/animalproducts/index_en.htm

Link na Manuel koji obuhvata odredbe koje se odnose na pružanje garancija
ekvivalentnosti EU zahtjevima, u pogledu rezidua veterinarskih lijekova, pesticida
i kontaminanata.

Rezidue veterinarskih medicinskih proizvoda – Treće zemlje - dostupno putem
linka:
http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/residues/third_countries_en.htm

Zahtjevi u pogledu pakovanja i označavanja proizvoda, dostupni putem linka:
http://europa.eu/legislation_summaries/consumers/product_labelling_and_packa
ging/index_en.htm

Legislativa koja se odnosi na organsku proizvodnju i proizvode organske
proizvodnje
Specifične informacije koje se tiču organskih proizvoda mogu se pronaći
korištenjem odjeljka ‘’Specifični zahtjevi’’ baze podataka DG SANCO kao i
konsultovanjem linka na stranicu ‘’Organic Farming’’ (organski uzgoj) izrađenu od
strane generalnog direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropske komisije:
http://ec.europa.eu/agriculture/index_en.htm
Trgovina i uvoz proizvoda animalnog porijekla u EU
Kako izgleda meni za pretraživanje
Menu
Aquaculture
Products
Fresh Meat
Game Meat
Meat Products
Milk & Milk
Products
Poultry Meat
Other Products
of Animal Origin
Personal
Imports

Direktiva Vijeća 2002/99/EC (Council Directive 2002/99/EC ) propisuje
zahtjeve u pogledu zdravlja životinja (koji se odnose na svježe meso).

Ovom Direktivom je formiran zakonski osnov za sva pravila, u pogledu
zdravlja životinja, kojima se treba rukovoditi u proizvodnji, preradi,
distribuciji i plasiranju proizvoda animalnoga porijekla namijenjenih
ishrani ljudi. Nadalje su osigurana harmonizirana pravila u pogledu
zdravlja životinja i garancije za svježe meso.

U skladu sa odredbama Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, postoji
jasna razlika između definicije ‘’tragovine’’ i definicije ‘’uvoza’’, gdje
‘’trgovina’’ podrazumijeva promet među zemljama članicama unutar
Zajednice, dok ‘’uvoz’’ predstavlja isključivo uvođenje roba u zemlje
članice iz trećih zemalja izvan EU. Više informacija dostupno putem
EU import conditions for fresh meat and meat products

i
Directorate-General for Health and Consumer Protection

Pravila koja se tiču uvoza i trgovine unutar Zajednice drugim proizvodaima
animalnoga porijekla namijenjenih ljudskoj konzumaciji, a za koje drugdje nisu
propisana specifična pravila na nivou EU, propisana su Direktivom Vijeća
92/118/EEC, koja je bila dopunjavana nekoliko puta i kojom su harmonizirana
i uspostavljena pravila koja se tiču zdravlja životinja i javnoga zdravlja (za
proizvode animalnoga porijekla).

Svrha harmonizacije je da se osigura primjena jednakih principa prilikom uvoza
i trgovine od strane svih Zemalja članica te onemogući uvođenja zaraznih
bolesti opasnih po zdravlje životinja i ljudi preko proizvoda.

Direktiva opisuje principe u pogledu zdravlja životinja i javnoga zdravlja na
kojima se bazira uvoz i trgovina, kao i zahtjeve koji moraju biti ispunjeni prije
uvoza ili trgovine ‘’drugim’’ proizvodima animalnoga porijekla.

U pogledu uvoza ‘’drugih ‘’ proizvoda animalnoga porijekla , pored
ispunjavanja osnovnih zahtjeva propisanih Direktivom, navažnije je zadovoljiti
sljedeće aspekte:
o
Zahtjev da su svi proizvodi uvezeni isključivo iz Treće zemlje koja se nalazi na
listi Trećih zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz specifičnih proizvoda o kojima se
radi;
o
Za određene proizvode (med i matična mliječ, jaja i proizvodi od jaja,
želatina, žablji bataci i puževi) potrebno je naročito propisati liste trećih
zemalja iz kojih je uvoz u EU dozvoljen . Pored toga , proizvod mora pratiti
zdravstveni certifikat koji potvrđuje da su zahtjevi u pogledu zdravlja životinja
i javnoga zdravlja, a koji su propisani legislativom koja se odnosi na uvoz u
Zemlje članice, ispunjeni.
HVALA NA PAŽNJI