Transcript IRSKA_2

Zeleni otok
IRSKA
Irska je otočna europska država.
Graniči s Velikom Britanijom.
Glavni grad je Dublin.
Novac Irske
Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta
je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Irska zauzima otprilike pet šestina irskog otoka,
a udaljena je osamdesetak kilometara od
obale Velike Britanije od koje je odvojena
Sjevernim kanalom te Kanalom Sv. Jurja.
Od Velike Britanije otok je odvojen prije
11.000 godina, topljenjem leda i
snijega, te potapljanjem obala zbog
uzdizanja mora. Sa zapadne strane
okružena je sa Atlantskim oceanom, a
sa istoka plitkim Keltskim i Irskim
morem. Cijeli otok se nalazi u
sjevernom umjerenom pojasu.
Najveći dio Irske, čak oko tri četvertine je
ravničarski. Prosječna visina ravničarskog
dijela iznosi 150 m . Središnja je ravnica
građena od slojeva karbonske starosti te je
prekrivena karbonatima – vapnencima kredne
starosti. Zbog toga su u Irskoj česte krške
pojave.
Voda
Irska ima razgranatu riječnu
mrežu. Najduža i najvažnija
rijeka je Shanon koja je duga oko
370 km i ulijeva se u Atlanski
ocean, gdje stvara širok estuari
od 110 km. Ostale važne rijeke su
Blackwater, Lee, Nore, Barrow i
Suir koje također utječu u
Atlantski ocean te Boyne i Liffey
koje utječu u irsko more. Rijeke
imaju spor tok, jednakomjeran
protok i teku većinom širokim,
plitkim dolinama.
Na sjevernom dijelu ima i većih jezera, najveće je Corrib
sa površinom od 168 km2 . Druga važnija jezera su
Allen, Ree i Derg na rijeci Shannon. Također su brojna
mnoga jezerca, močvare i bare.
Klima Irske je oceanska, s mnogo vlage, velikom
naoblakom i malo sunčanih dana, osobito u
zapadnim dijelovima, koji su pod neposrednim
utjecajem stalnih i snažnih zapadnih vjetrova.
Zbog toga taj dio zemlje ima veću količinu
godišnjih padalina (oko 1500 mm) od istočnog (750
mm). Najviše padalina ima jugozapadni planinski
dio – oko 2500 mm. Zbog stalne vlage, i zato jer
nema suša, livade su stalno zelene, pa je po tome
Irska i dobila ime zeleni otok. Najviša temperatura
ikad izmjerena je 33.3°C u mjestu Kilkenny
1887.godine, a najniža -19.1ºC u mjestu
Markree1881.godine.
ZASTAVA I GRB IRSKE
Irska ekonomija prije 1980. godine bila je "tradicionalno" ustrojena i
ne naročito uspješna. Tada je Irska znatno zaostajala za
Ujedinjenim Kraljevstvom i ostalom Zapadnom Europom. U
tadašnjoj irskoj ekonomiji poljodjelstvo je imalo važniju ulogu. Od
1980. godine dolazi do velikih promjena. Planiranom
industrijalizacijom u zadnjim su desetljećima tradicionalne
industrijske grane (prehrambena, tekstilna, staklarska, i industrija
obuće) osuvremenjene i preusmjerene na izvoz, no njihova je
značenje opalo zbog novih radno i tehnološki zahtjevnih grana
koje ne traže mnogo sirovina. Te su tvornice uglavnom u
vlasništvu američkih, britanskih,njemačkih i japanskih tvrtki.Velik je
dio industrije smješten na širem području Dublina i Corka, a
mnoge su tvornice nastale i u manjim gradovima u unutrašnjosti.
Danas je Irska drugi svjetski najveći izvoznik računalnih programa.
Gotovo trećina svih osobnih računala prodanih u Europi
proizvedena je u Irskoj.
Stanovništvo Republike Irske se značajno povećalo
posljednjih godina. Najviše utjecaja na taj
porast ima imigracija. Naglim ekonomskim
razvojem Republika Irska postala je atraktivna
zemlja za život, te privukla mnoge strance, ali i
Irce koji su se posljednjih nekoliko desetljeća
iselili zbog ekonomske krize te velike
nezaposlenosti. Nadalje, broj rođenih je i više
nego dvostruki od broja umrlih, što je prilično
neobično za zapadnoeuropsku zemlju. Otprilike
10% stanovnika Republike Irske su stranci. Irska
ima 4,239 000 stanovnika i gustoću naseljenosti
od 57 st/km2