Transcript Klima, tlo i biljni pokrov, rijeke i jezera Hrvatske

Klima, tlo i biljni
pokrov, rijeke i
jezera Hrvatske
Klima Hrvatske
Klima Hrvatske
• Klimatski čimbenici koji utječu
na klimatska obilježja Hrvatske
su:
• 1. Smještaj u sjevernom
umjerenom pojasu
• 2. Zračne mase koje se
formiraju nad kopnom i
morem
• 3. Hrvatska se nalazi u zoni
zapadnih vjetrova
• 4. Reljefna obilježja
• 5. Utjecaj Jadranskog mora
Temperatura zraka
• Na razlike u temperaturi zraka
u Hrvatskoj utječe insolacija
(obasjavanje Zemlje Sunčevim
zrakama) te svojstva podloge i
reljefna obilježja.
• Najviše sunčanih sati ima
Dalmacija, a najmanje Gorska
Hrvatska.
• Česta je pojava temperaturnog
obrata – inverzije (temperatura
zraka povećava se s visinom).
Temperatura zraka
• U Gorskoj Hrvatskoj
srednje srpanjske
temperature kreću se od
15°C do 20°C, a srednje
siječanjske od -2°C do
0°C.
• U Gorskoj Hrvatskoj
zabilježene su i apsolutno
najniže temperature u
Hrvatskoj, niže i od -30°C.
Temperatura zraka
• U Nizinskoj
Hrvatskoj raspodjela
temperatura je i zimi
i ljeti ujednačena.
• Srednje siječanjske
temperature su
između -2°C i 0°C, a
srednji srpanjski
temperaturni
srednjaci kreću se
od 20°C do 22°C.
Temperatura zraka
• Primorska Hrvatska
je najtoplija
prirodno-geografska
cjelina.
• Najveći dio ima
prosječne
temperature u
siječnju više od 4°C,
a srednja srpanjska
iznosi od 22°C do
26°C.
Padaline
• Padaline su uz temperaturu zraka najvažniji
klimatski element. Gorska Hrvatska, posebno
Gorski kotar primaju najviše padalina
(prosječno od 1200-2000 mm padalina, a u
nekim područjima i do 3600 mm).
• Najviše padalina padne u jesen i zimi, međutim
i ljeta su često kišovita i vlažna. Zimi prevladava
snijeg koji se u prosjeku zadržava više od 3
mjeseca.
Padaline
• Prostor s najmanje
padalina je istočnohrvatska ravnica (oko
700 mm).
• Godišnja raspodjela
padalina je
ravnomjerna (ipak
najviše tijekom
proljeća, ranog ljeta i
u jesen).
• Ljeti su česti
grmljavinski pljuskovi,
česta je pojava tuče,
zimi pada snijeg koji
se u prosjeku
zadržava do 40 dana.
Padaline
• U Primorskoj
Hrvatskoj količina
padalina raste od
otoka prema obali,
ali i od najnižih
nadmorskih visina
prema višim.
• Suha ljeta s malo
padalina pogoduju
razvoju turizma.
Vjetrovi
• Osim zapadnih stalnih vjetrova, u Hrvatskoj pušu i
povremeni vjetrovi, i to najčešće u primorskom
dijelu Hrvatske (bura, jugo, maestral).
• BURA – hladan i suh vjetar, puše na mahove s
kopna prema moru. Puše najčešće zimi, a udari
bure mogu dosegnuti brzinu i do 150 km/h.
Posebno je snažna podno Velebita (senjska bura) i
Biokova. Bura otežava promet i život stanovništva
Primorske Hrvatske.
Vjetrovi
Senjska bura
Vjetrovi
• JUGO – vlažan i
ravnomjeran i u
najvećem dijelu
jugoistočni vjetar.
• Puše s mora
prema kopnu i
obično donosi
kišu.
• Jugo puše u
hladnijem dijelu
godine, kada je
topao.
Vjetrovi
• MAESTRAL – puše
u toplijem dijelu
godine sa
sjeverozapada.
• Donosi stabilno i
vedro vrijeme,
jednoličan je i
ugodan za jedrenje,
a ima rashlađujući
učinak za vrijeme
vrućih ljetnih dana.
Tipovi klime u Hrvatskoj
• Klima Gorske Hrvatske – najoštrija klima
• Najvažniji klimatski
modifikator klime
Gorske Hrvatske jest
reljef odnosno
nadmorska visina.
• Ljeta su topla, ali svježa.
• Prisutna su dva tipa
klime: veći dio Like i
Gorskog kotara ima
umjereno toplu klimu s
toplim ljetom, a
područja iznad 1000 m
nadmorske visine
snježno-šumsku klimu.
Tipovi klime u Hrvatskoj
• Klima Nizinske Hrvatske – kontinentalnost –
utjecaj kopna na klimu
• Prostor Nizinske Hrvatske ima umjereno toplu klimu s
toplim ljetom (klimu bukve).
• Na klimu osim geografske širine utječu zapadni vjetrovi,
reljefna otvorenost prema srednjoj Europi, te relativna
blizina Jadranskog mora.
• Ljeta su topla, a u istočno-hrvatskoj ravnici vruća, zime su
hladne s čestim snježnim padalinama.
• Temperaturni obrat (inverzija) nastaje zimi, posebno u
reljefnim udubljenjima kao što su kotline i riječne doline.
Tipovi klime u Hrvatskoj
• Klima Primorske Hrvatske
• Na klimu Primorske Hrvatske
utječu položaj uz Jadransko
more i izdignuti oblici reljefa.
• Raširena je sredozemna
klima s vrućim ljetom (klima
masline).
• Niži dijelovi Istre, kvarnerski
otoci i priobalje, te
dalmatinsko zaleđe imaju
umjereno toplu klimu s
vrućim ljetom, a unutrašnjost
Istre umjereno toplu klimu s
toplim ljetom.
Tlo i biljni pokrov
Hrvatske
Raspored tla u Hrvatskoj
• U Gorskoj Hrvatskoj
rasprostranjeno je nekoliko
vrsta tla.
• PODZOLI – isprana, kisela,
plitka, siromašna humusom
i slabo plodna tla –
najpogodnija za rast šuma.
• PLANINSKA CRNICA –
planinsko tlo s više humusa
– pogodno za pašnjake.
• RELIKTNA CRVENICA – ima
je samo u nekim
vapnenačkim planinama.
Raspored tla u Hrvatskoj
• U Nizinskoj Hrvatskoj kao posljedica umjereno tople klime s
toplim ljetom i većinom nizinskim reljefom. Ima nekoliko
tipova tla.
• MOČVARNA (RITSKA) CRNICA – vlažno, humusom bogato
plodno tlo.
• ALUVIJALNA TLA – plodna tla raširena na ravnicama uz
riječne tokove.
• CRNICA – najvrjednije tlo, nastalo na lesnoj podlozi, crne je
boje, bogato humusom, šupljikavo za vodu i zrak što
pouspješuje njezinu plodnost.
• DEGRADIRANA CRNICA – siromašnija humusom (zbog više
padalina tlo je izloženo ispiranju gornjeg sloja).
• SMEĐA TLA – siromašnija humusom.
• PODZOLI – na višim reljefskim predjelima.
Nizinska Hrvatska
Crnica
Raspored tla u Hrvatskoj
• Primorska Hrvatska
• Najrašireniji tipovi tla u
Primorskoj Hrvatskoj su
crvenica i smeđa tla na
vapnencima.
• CRVENICA – tlo crvene
boje tipično za krške
krajeve, pogodna za
uzgoj vinove loze,
povrća i voća. Za
poljoprivredno
iskorištavanje
najznačajnija su flišna
područja.
Biljni pokrov
• Gorska Hrvatska
• Šume prekrivaju oko 36%
područja Hrvatske. S
obzirom na pošumljenost
ističe se područje GORSKE
HRVATSKE 52%, posebno
Gorski kotar 70%.
• U Gorskoj Hrvatskoj
prevladava bukova šuma,
u nižim područjima se
miješa s hrastom, a u višim
s jelom.
Biljni pokrov
• Gorska Hrvatska
• U reljefno višim
područjima Gorske
Hrvatske prostire se
pretplaninska bukva i
klekovina bora, planinski
pašnjaci i goleti.
• Šumarstvo i drvna
industrija u tom području
važne su gospodarske
djelatnosti.
• Šume u Gorskom kotaru
izložene su kiselim kišama
koje uništavaju drveće.
Biljni pokrov
• U Gorskoj Hrvatskoj rastu i neke endemske biljne vrste
kao što su velebitska degenija i hrvatska sibireja.
Biljni pokrov
• Gorska Hrvatska ima i specifičan životinjski svijet. Tu žive
sisavci kao što su vuk, smeđi medvjed i ris (malobrojne i
ugrožene vrste).
Biljni pokrov
• Nizinska Hrvatska
• Šume prekrivaju gotovo
trećinu (31%) površine
Nizinske Hrvatske.
• Prevladava bjelogorično
drveće, uz rijeke – vrba, jasen i
topola.
• Na nižim gorskim dijelovima
raširene su šume hrasta
kitnjaka i običnog graba.
• Nekad raširene šume hrasta
lužnjaka u Slavoniji dobrim su
dijelom iskrčene ili pretvorene
u poljoprivredna područja.
• Bukva je rasprostranjena na višim
nadmorskim visinama. U najvišim
gorskim dijelovima rastu i
crnogorične šume.
• Stepski biljni pokrov nalazi se na
malom sjeveroistočnom području.
Biljni pokrov
• Primorska Hrvatska
• Udio šuma u Primorskoj
Hrvatskoj iznosi oko 40%.
• Raširena je biljna zajednica
prilagođena sušnom
razdoblju ljeta i blagim
kišnim zimama.
• U priobalnom pojasu raste
zimzelena šuma hrasta
crnike, njegovom sječom
ostaje niži sloj grmlja koje
nazivamo makija (šikara).
• Sječom makije nastaje
nisko bilje koje tvori garig.
Biljni pokrov
• Primorska Hrvatska
• U zimzelene
primorske šume
ubrajaju se i šuma
alepskog bora i
dalmatinskog
crnog bora koji su
otporni na sušu i
hladnoću.
• Raširene su i
listopadne šume
hrasta medunca i
bijelog graba te
bukove šume.
Biljni pokrov
• Primorska Hrvatska
• Kultivirane biljke sredozemnog podneblja su vinova loza, maslina i
agrumi.
Biljni pokrov
• Vinova loza
• Maslina
Rijeke i jezera
Hrvatske
Rijeke i jezera Hrvatske
• Hrvatska se ističe gustom
mrežom voda – tekućica.
• Rijeke hrvatske pripadaju
dvama sljevovima –
crnomorskom i
jadranskom.
• Prema Crnom moru
odvodnjava se oko 62%
hrvatskog prostora, a
rijeke jadranskog slijeva
oko 38%.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke crnomorskog slijeva
• Rijeke nizinskog prostora pripadaju crnomorskom
slijevu i dunavskom porječju.
• Rijeke crnomorskog slijeva imaju manji pad, mirniji tok,
duže su, bogatije vodom…
• Riječni režim kod većine rijeka ovisi o padalinama
(iznimka je Drava).
• Tri su najduže i najvažnije rijeke u Nizinskoj Hrvatskoj:
Sava, Drava i Dunav.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke crnomorskog slijeva - SAVA
• Izvire u Sloveniji, ušće joj
je u Srbiji, ali najvećim
dijelom (562 km) protječe
kroz Hrvatsku.
• Sava je plovna od Siska, a
najveći pritoci u Hrvatskoj
su joj Kupa i Una s desne
strane, te Sutla, Krapina,
Lonja i Orljava s lijeve
strane.
• Velikim dijelom Sava je
granična rijeka Hrvatske i
BiH.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke crnomorskog slijeva - DRAVA
• Izvire u Italiji, teče kroz Austriju,
Sloveniju, Mađarsku, a najvećim
dijelom kroz Hrvatsku (505 km).
• Granična je rijeka prema
Sloveniji i Mađarskoj.
• Riječni režim Drave je mješovit
(snježno-kišni). Vodostaj joj je
gotovo cijele godine ujednačen
pa je pogodna za
hidroenergetsko iskorištavanje
(na njoj postoje 3 velike
hidroelektrane).
• Najveći su joj pritoci: Mura s
lijeve, te Bedinja i Karašica s
desne strane.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke crnomorskog slijeva - DUNAV
• Prema veličini je druga
europska rijeka, a kroz
Hrvatsku prolazi u dužini od
188 km.
• Granična je rijeka prema
Srbiji.
• Plovan je cijelim tokom kroz
Hrvatsku, pa je naša država
povezana u europsku mrežu
riječnih tokova (RajnaMajna-Dunav).
• U Hrvatskoj ima dva veća
pritoka: Dravu i Vuku.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke crnomorskog slijeva - KUPA
• Kupa je najduža hrvatska rijeka koja ima izvor (u Gorskom kotaru) i
ušće (kod Siska) u Hrvatskoj.
• Teče uz hrvatsko-slovensku granicu i ima dva veća pritoka: Dobru i
Koranu.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke jadranskoga slijeva i
dinarskoga prostora
• Rijeke jadranskog slijeva
su manjih porječja,
kraćeg toka (zbog
konfiguracije terena), ali
većih padova zbog čega
imaju 60%
hidroenergetskog
potencijala.
• Imaju sredozemni kišni
režim s maksimalnim
vodostajem zimi (osim
Neretve).
• Neretva
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke jadranskoga slijeva i dinarskoga prostora -
NERETVA
• Najvećim dijelom protječe kroz susjednu BiH.
• Ima snježno-kišni režim.
• Kroz Hrvatsku protječe samo donji tok Neretve koja je
na ušću nataložila svoju deltu.
• Plovna je u donjem toku kroz Hrvatsku, na njoj se
nalazi luka Metković kao jedina riječno-pomorska luka.
• Osim hidroenergetskog potencijala ima i turističko
značenje (safari, utrka lađara).
Rijeke i jezera Hrvatske
Luka Metković
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke jadranskog slijeva - CETINA
• Cijelim tokom prolazi kroz Hrvatsku i ima vodoopskrbno, posebno
hidroenergetsko značenje, a u novije vrijeme i turističko (rafting).
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke jadranskog slijeva - ZRMANJA
•
•
Sjeverno-dalmatinska rijeka Zrmanja primjer je vrlo kvalitetne i pitke vode.
Na njoj se također razvija rafting turizam.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke jadranskog slijeva - KRKA
• Krka je na nekoliko mjesta isprekidana sedrenim barijerama s glasovitim
slapovima (Roški slap, Skradinski buk i Manojlovac) pa je područje oko
rijeke Krke proglašeno nacionalnim parkom.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke jadranskog slijeva - MIRNA
• Mirna, Raša i Dragonja tri su kraće istarske rijeke.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke jadranskog slijeva – RIJEKE PRIMORČICE
•
•
Tzv. rijeke primorčice važne su za vodoopskrbu gradova uz ili kroz koje
protječu.
To su Rječina kod Rijeke, Jadro kod Split i Ombla kod Dubrovnika.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Rijeke jadranskog slijeva i
dinarskog prostora
• Krško područje Primorske i
Gorske Hrvatske bogato je
ponornicama koje posve ili
djelomično teku krškim
podzemljem.
• Najpoznatije su: Pazinčica
u Istri, a u Gorskoj
Hrvatskoj: Lika, Gacka,
Krbava, Dobra, Ričica,
Drežnica.
• Neke od rijeka stvaraju
sedrene barijere (nastaju
slapovi i ujezeruju se).
Zbog svoje čistoće i visoke
kvalitete imaju
vodoopskrbno značenje.
• Ponornice - GACKA
10 najduljih rijeka koje protječu kroz
Hrvatsku
RIJEKA
DUŽINA (km)
OD TOGA U
HRVATSKOJ (km)
Dunav
2857
188
Sava
945
562
Drava
707
505
Mura
438
67
Kupa
296
296
Neretva
225
20
Una
212
120
Bosut
186
151
Korana
134
134
Bednja
133
133
Rijeke i jezera Hrvatske
• Jezera i močvare Hrvatske • Vransko jezero kod Biograda
• Jezera prema postanku
dijelimo na prirodna i
umjetna.
• Najveće prirodno jezero
u Hrvatskoj je Vransko
jezero kod Biograda
(površina: 30.7 km2).
• Prosječna dubina mu je
1 m, a najveća 6 m.
• Služi za ribolov i
vodoopskrbu, a zbog
bogatstva ptica
proglašeno je parkom
prirode.
Rijeke i jezera Hrvatske
• Jezera i močvare Hrvatske • Vransko jezero na Cresu
• U Hrvatskoj postoji još
jedno prostrano Vransko
Jezero i to na otoku
Cresu, koji je također
prirodni fenomen.
• Površina mu je 5 puta
manja od onog kraj
Biograda, ali mu je zato
dubina 74 metra.
• Oba Vranska jezera su
kriptodepresije
(površina im je iznad
razine mora, a dno ispod
morske razine).
• Bačinska jezera kod Ploča također su
kriptodepresije.
• Prirodni krški fenomeni su i Crveno i
Modro jezero pokraj Imotskog.
• Prukljansko jezero pokraj Šibenika
nastalo je potapanjem donjeg toka rijeke
Krke.
• Plitvička jezera u Lici su naš najpoznatiji
i najstariji nacionalni park.
• U Gorskom kotaru umjetna jezera su: Bajer, Sabljaki
i Lokvarsko jezero. Njihovo značenje je športskorekreacijsko.
• Peručko jezero je umjetno jezero na gornjem toku
rijeke Cetine.
• U Nizinskoj Hrvatskoj većina jezera su akumulacije (umjetna
jezera).
• Na Dravi - Dubravsko jezero (najveće umjetno jezero u
Hrvatskoj), Varaždinsko jezero i Ormoško jezero.
• Neka su jezera nastala vađenjem šljunka: npr. Šoderica pokraj
Koprivnice i Jarun u Zagrebu koji su pretvoreni u športskorekreacijska jezera.
Najveća jezera u Hrvatskoj
JEZERO
POVRŠINA
(km)
PREMA
POSTANKU
NAJVEĆA
DUBINA
Vransko (kod
Biograda)
30,7
Prirodno
6
Dubravsko (Drava)
16,6
Umjetno
-
Peruća (Cetina)
13
Umjetno
64
Prukljansko
11,1
Prirodno
25
Varaždinsko (Drava)
10,5
Umjetno
-
Vransko (na Cresu)
5,8
Prirodno
74
Ribnjaci
• U Nizinskoj Hrvatskoj nalaze se brojni ribnjaci (nastali iz močvarnih
područja) npr.: Sišćani kod Čazme, Jasinje kod Slavonskog Broda,
Končanica i dr.
Močvare
• Močvare su nastale u prostorima sa slabijom prirodnom
odvodnjom, najčešće uz rijeku Savu i Dravu – Lonjsko polje i Kopački
rit koji su ujedno i parkovi prirode.
KRAAJ! 
• Prezentaciju izradila:
• Tea Kovačević 8.e 