Transcript RAD I SOCIOLOGIJA RADA

POVIJEST RADA
Epohe u povijesti rada
Zanatska epoha ili epoha alata (do
18. stoljeća). Dijeli se na pet
podepoha: paleolit, neolit, antika,
srednji vijek, razdoblje manufakture.
 Industrijska epoha (od kraja 18.
stoljeća do sredine 20. stoljeća);
 Postindustrijska
ili
informatička
epoha (od 1950. do danas).

Epoha alata: paleolit

Paleolit – ljude se bave lovom i
ribolovom;
 Izrađuju primitivne alate;
 Podjela rada po spolu i starosti;
 Verbalno komuniciraju;
 Stanuju u spiljama, potkraj paleolita
u zemunicama i kolibama.
Epoha alata: neolit

Neolit počinje otprilike 10000 godina
prije Krista;
 Poljoprivreda
postaje dominantna
djelatnost;
 Proizvodnja
tekstila,
lončarstvo,
metalurgija;
 Stalna naselja kraj poljoprivrednih
površina;
 Prvi grad (Jerihon).
Epoha alata: antika
Irigacija rijeka;
 Nova zanimanja: vojnici, zanatlije,
pisari, pravnici, liječnici, trgovci,
knjigovođe, građevinari (Egipat);
 Izuzetna
dostignuća
u
oblasti
građevinarstava (piramide, Veliki
kineski
zid,
grčke
i
rimske
građevine);
 Ropstvo.

Zanatska epoha: srednji vijek
Nazadovanje
u
organizaciji
i
tehnologiji rada;
 Obnova Europe počinje u 10. stoljeću
(sveučilišta);
 Ljepota srednjovjekovnih gradova
nije nadmašena do današnjih dana;
 Sakralni objekti;
 Upotreba vodene snage.

Karakteristike epohe alata
Rad u zanatu odvija se uglavnom
ručno, pomoću alata.
 Malen broj radnika – nerazvijena
podjela rada.
 Rad se obično izvodi po komadu i
narudžbi i za poznatog naručitelja.
 Radna snaga: majstor, pomoćnici
(kalfe) i naučnici (šegrti).

Manufakture:
16. do 18. stoljeće
Manufakture su označile prijelaz iz
epohe alata u industrijsku epohu.
 Drastično povećanje produktivnosti.
 Svjetska podjela rada – kolonije.
 Pogoršavaju se uvjeti rada (14-16
sati rada, nehigijenski uvjeti rada i
života).
 Ponovno ropstvo u Americi.

Industrijska epoha





Industrijska epoha započinje izumom
parnog stroja (1785.).
Druga industrijska revolucija počinje
izumom električnog generatora 1870.
godine.
Tko je izumio pokretnu traku?
Prve moderne pokretne trake pojavile su
se u mesnoj industriji u SAD (Cincinnati i
Chicago).
Henry Ford uvodi pokretnu traku u
proizvodnju automobila 1913. godine.
Glavne karakteristike
industrijskog rada
Maksimalno
se
pojednostavljuje
radni postupak.
 Stručnost radnika na traci postaje
niža nego stručnost nekadašnjeg
zanatlije.
 Nastaje stroga podjela na manualni i
intelektualni rad. Manualni radnik
postaje dodatak stroju.

Glavne karakteristike
industrijskog rada
Drastično se povećava specijalizacija,
a time i hijerarhijska struktura.
 Organizacija rada u tvornici postaje
nalik organizaciji u vojsci.
 Uspostavlja se svjetska podjela rada.
 Nerazvijene
države
proizvode
sirovine,
a
razvijene
gotove
proizvode.

Glavne karakteristike
industrijskog rada
Stalni je trend industrijalizacije i
urbanizacije.
 Poljoprivrednici odlaze u gradove i
postaju radnici – ruralni egzodus.
 Povećava se i broj ljudi u tercijarnom
sektoru
privrede,
osobito
u
administraciji.
 Industrijska epoha dostiže vrhunac
za vrijeme 2. svjetskog rata.

Postindustrijsko doba


1.
2.
3.
4.
Od 1950. godine nastupa nova faza u
povijesti rada – postindustrijsko doba.
Najznačajniji izumi koju su omogućili tu
fazu:
Proizvodnja prvog atomskog reaktora
(1942);
Konstruiranje prvog kompjutera (1946);
Uvođenje robota u proizvodnju;
Otkriće Interneta (1969).
Karakteristike
postindustrijskog doba


Rast tercijarnog sektora privrede (sektor
usluga), osobito u administraciji. (U SAD
75% stanovništva radi u tercijarnim
djelatnostima, 22% u industriji i manje
od 3% u poljoprivredi).
Značajno
se
smanjuje
postotak
stanovništva zaposlenog u poljoprivredi,
ali i u industriji – postindustrijska
civilizacija.
Karakteristike
postindustrijskog doba
Znanost postaje osnovni pokretač
razvoja, što dovodi do znanstvenotehnološke revolucije.
 Sveučilišta
se
integriraju
sa
industrijskim
i
političkim
strukturama.
 U posljednjih 100 godina živi 90%
znanstvenika koji su ikad živjeli na
zemlji.

Karakteristike
postindustrijskog doba
Masovno zapošljavanje žena. Zašto?
 Uzroci: ratovi, olakšavanje kućanskih
poslova,
smanjenje
nataliteta,
razvodi, feminizam, nova zanimanja,
smanjivanje značenja fizičkog rada,
tehnološki napredak.

Karakteristike
postindustrijskog doba
U
nekim
granama
industrije
(petrokemija,
elektrane)
90%
proizvodnje
je
u
potpunosti
automatizirano.
 Nove
tehnologije ne zamjenjuju
samo fizički rad, nego znatno
olakšavaju i intelektualni rad (Word,
Excel, itd.).

Obilježja suvremenog rada




Intelektualni rad zamjenjuje fizički.
Drastično se povećava broj ljudi koji
rade kod kuće.
Sve više zaposlenika ima fleksibilno
radno vrijeme.
Dolazi do velikih migracija radne
snage osobito iz nerazvijenih država
u razvijene.
Obilježja suvremenog rada



Engleski jezik postaje globalni jezik
poslovne komunikacije.
Proces proizvodnje prebacuje se u
zemlje u razvoju gdje je jeftinija
radna snaga.
Razvijene
zemlje
prodaju
„brandove“.
Obilježja suvremenog rada
Sve
manje
ljudi
ima
stalno
zaposlenje.
 Od 1980. povećava se broj radnih
sati godišnje.
 Povećava se količina vremena koja se
provede u putovanju na posao.
 Još uvijek postoji ropstvo!

Obilježja suvremenog rada
Najveći
problem
suvremenog
čovječanstva je stalno povećavanje
socijalnih razlika – bogati postaju sve
bogatiji, a siromašni sve siromašniji.
 300 najbogatijih ljudi zarađuje više
nego 3 milijarde najsiromašnijih.

Promjene u društvu


Polovina svjetskog stanovništva živi s
manje od 2,5 dolara na dan, dok japanski
poljoprivrednik
dobiva
državnu
subvenciju za svaku kravu u iznosu od 7
dolara na dan.
Kao rezultat širenja AIDS-a, očekivani
životni vijek u Botsvani pao je sa 61
godine 1967. na samo 38 godina 1999.
godine a u Južnoafričkoj Republici sa 63
godine 1992. na 48 godina 1999. godine.
Promjene u društvu


Česte su promjene prebivališta –
povećava
se
broj
socijalnih
kontakata, ali se teško održavaju
trajna prijateljstva.
Raspad proširene obitelji.
Društveni trendovi
Zahvaljujući
internetu,
većina
znanstvenih i kulturnih dostignuća
čovječanstva
postaje
dostupna
svakom čovjeku.
 U posljednjih 200 godina obilježava
stalni ekonomski rast.
 Životni vijek 1920. bio u SAD 54
godine, danas je u Japanu 82 godine.
