Financijsko izvješće - Udruga gospodarstvenika Posušje
Download
Report
Transcript Financijsko izvješće - Udruga gospodarstvenika Posušje
4. Temeljni financijski izvještaji
Bilanca (stanja)
Bilanca uspjeha (račun dobiti i gubitka - RDG)
Izvještaj o promjeni glavnice
Izvještaj o novčanom toku
Računovodstvene politike i bilješke uz financijske
izvještaje
Analiza financijskih izvještaja
Izvješće ovlaštenog revizora
Godišnje izvješće
šk.god. 2007/2008
1
Bilanca stanja i bilanca uspjeha
4.1. Bilanca stanja
4.2. Bilanca uspjeha (račun dobiti i gubitka)
4.2.1. Prihodi
4.2.2. Rashodi
4.2.3. Poslovni rezultat
4.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja
4.3.1. Pojam poslovnog uspjeha
4.3.2. Produktivnost / Proizvodnost rada
4.3.3. Ekonomičnost
4.3.4. Rentabilnost
šk.god. 2007/2008
2
Bilanca stanja je najznačajniji financijski
izvještaj,
jer
pruža
informacije
o
financijskom položaju poduzeća.
Bilanca uspjeha pruža informacije o
uspješnosti poslovanja poduzeća koja je
rezultat poslovanja određenog vremenskog
razdoblja ( najčešće godinu dana).
šk.god. 2007/2008
3
4.1 Bilanca stanja
Bilanca je trenutačni vrijednosni iskaz imovine,
obveza i kapitala trgovačkog društva na točno
određeni dan (najčešće 31.12)!
Ukazuje dioničarima i vjerovnicima na financijsku
situaciju.
Bilanca je dvostruka slika jedne te iste vrijednosti
iskazana kao vrijednost imovine (aktiva) na jednoj
strani, a na drugoj strani izvori financiranja (pasiva)
kojeg čine vlastiti kapital i obaveze.
IMOVINA = OBAVEZE + KAPITAL
šk.god. 2007/2008
4
Bilanca stanja
Bilancom stanja utvrđuje se cjelokupna
aktiva (IMOVINA) i cjelokupna pasiva
(IZVORI FINANACIRANJA).
Promjene u sastavu i vrijednosti materijalne
osnove poduzeća (osnovnih i obrtnih
sredstava) koja su predmet razmatranja ove
bilance, utječu na poslovni rezultat pojedine
poslovne godine.
šk.god. 2007/2008
5
U poslovanju poduzeća dolazi do smanjivanja
količine sredstava ( kvantitativne promjene):
korištenjem ( rasip/kalo, rastur, lom, škart)
rashodovanjem sredstava za rad
rashodovanjem sitnog inventara
manjkom stalnih sredstava ( u obliku stvari)
manjkom obrtnih sredstava ( u obliku stvari)
otpis nekurentnih zaliha obrtnih sredstava
šk.god. 2007/2008
6
Vrijednosno povećanje sredstava predstavlja:
nabava novih sredstava za rad
izrada sredstava za rad vlastitim radom
izvođenje većih radova vlastitim radom
(rekonstrukcija, popravak) uz troškove niže od
tržišnih
utvrđivanje viškova stalnih sredstava ( stvari)
utvrđivanje viškova obrtnih sredstava (stvari)
primljene dotacije ( bez obaveze vraćanja ili
protuusluga)
šk.god. 2007/2008
7
7.2. Bilanca uspjeha (RDG)
Bilanca uspjeha kao računovodstveni iskaz dobitka ili
gubitka poduzeća u obračunskom razdoblju, uz
poslovne prihode i poslovne rashode, utvrđuje
prihode od financiranja i rashode financiranja te
također izvanredne prihode i izvanredne rashode.
To je izvještaj o uspjehu trgovačkog društva za jedno
računovodstveno razdoblje.
Poduzeća obavezno za svaku poslovnu godinu
utvrđuju rezultat poslovanja.
šk.god. 2007/2008
8
U tu svrhu poduzeće izrađuje “ račun dobiti ili
gubitka” kojim se za obračunsko razdoblje
utvrđuju :
prihodi
rashodi
poslovni rezultat
Razlika prihoda i rashoda predstavlja poslovni
rezultat, a on može biti pozitivan ( dobit) ili
negativan ( gubitak).
šk.god. 2007/2008
9
4.2.1. Prihodi
Ukupni prihodi poduzeća čine vrijednosti
prodanih proizvoda i usluga koje je poduzeće
proizvelo.
U prihode poduzeća ne ulaze vrijednosti
neprodanih proizvoda koji su ostali na
zalihama, ali ulaze vrijednosti prodanih
gotovih proizvoda koji su ostali iz prethodne
godine, a prodani su u razdoblju za koje se
utvrđuje ukupni prihod.
šk.god. 2007/2008
10
U ukupni prihod još ulaze :
poslovni prihodi
prihodi od financiranja
izvanredni prihod
Ostvarenim prihodom smatra se prihod koji
je ostvaren prodajom za gotovinu, ali i onaj
koji je nastao kao dužničko vjerovnički
odnos tzv. fakturirana realizacija.
šk.god. 2007/2008
11
poslovni prihodi
Poduzeće najveći dio prihoda ostvaruje svojim
poslovanjem, odnosno prodajom svojih proizvoda i
usluga. No pored ovog načina stjecanja prihoda,
poduzeće ima i druge mogućnosti kao što su :
prihodi od prodaje materijala, otpadaka i sitnog
inventara
prihodi od prodaje trgovačke robe
prihodi od zakupnine
prihodi od subvencija, dotacija, regresa, kompenzacija
ostali poslovni prihodi
šk.god. 2007/2008
12
O čemu ovisi visina ukupnog prihoda poduzeća ?
Prihod ostvaren prodajom roba i usluga
predstavlja najznačajniji dio prihoda svakog
poduzeća, te stoga u velikoj mjeri ovisi o
cijenama po kojima će se proizvod prodati, te
o uvjetima prodaje.
U tržišnim privredama, djelovanje zakona
ponude i potražnje znatno utječe na veličinu
ukupnog prihoda.
šk.god. 2007/2008
13
Primjerice, ako poduzeća ne može prodati
proizvod po cijeni koja je rezultat njegove
kalkulacije cijene prodaje, mora smanjiti
cijenu. To smanjenje može postići na nekoliko
načina:
smanjenjem prodajne cijene
odobravanjem rabata trgovcima
odobravanjem popusta za gotovinsko plaćanje
odobravanjem popusta na veću kupljenu
količinu
šk.god. 2007/2008
14
prihodi od financiranja
Poduzeće može
svoja sredstva dati na
korištenje drugima i tako ostvarivati prihode od
financiranja. Tu spadaju:
prihodi od kamata ( redovitih ali i zateznih)
prihodi od dividendi
prihodi od revalorizacije uloga u bankama i
prihodi od revalorizacije potraživanja
prihodi od ostalih interesa i slični prihod s
povezanim i nepovezanim poduzećima
prihodi od burzovnih transakcija i ostalih
prihoda od financiranja
šk.god. 2007/2008
15
izvanredni prihodi
Izvanredni prihodi su
neočekivani prihodi nastali:
neplanirani
i
a) u protekloj poslovnoj godini
prihodi po naknadnim fakturama za isporuke
u prošlim godinama
naplaćeni prihodi iz prošlih godina za koje
nije bilo iskazano potraživanje
prihodi s osnove povrata poreza i doprinosa iz
prošlih godina
šk.god. 2007/2008
16
b) tijekom godine
prihodi od dotacija i pomoći, te prihodi od nagrada
prihodi od bonifikacija, rabata, kasa-skonta,
popusta i sl.
prihodi od prodaje stalne imovine
viškovi novca i vrijednosnih papira
naplaćena otpisana potraživanja
naplaćene kapare, naknade štete, naplaćeni penali
otpis obaveza prema dobavljačima i otpis obaveza
po primljenim avansima ili zajmovima
ostali izvanredni prihodi
šk.god. 2007/2008
17
4.2.2. Rashodi
Iz ukupnog prihoda poduzeća nadoknađuju se
samo oni rashodi koji su neophodni za
obavljanje djelatnosti poduzeća i mogu se
svrstati u tri skupine :
poslovni rashodi
rashodi financiranja
izvanredni rashodi
šk.god. 2007/2008
18
poslovni rashodi
Poslovne rashode čine materijalni troškovi,
amortizacija, nematerijalni troškovi, plaće te
nabavna vrijednost prodane robe i materijala.
To su :
troškovi materijala – utrošeni materijal
(osnovni ,materijal, poluproizvodi i dijelovi,
pomoćni i ostali utrošeni materijal); vrijednost
utrošene energije ( struja, voda, plin); otpis
sitnog inventra, auto guma, ambalaže, zaštitne
odjeće
troškovi usluga - troškovi prijevoza, poštanski
troškovi, troškovi održavanja, zemljarina,
troškovi reklame,
šk.god. 2007/2008
19
troškovi amortizacije
ukalkulirane bruto plaće koje pripadaju
zaposlenicima s naslova njihovog rada i
radnog doprinosa
ukalkulirana rezerviranja troškova i rizika
iznosi vrijednosnog usklađivanja dugotrajne
financijske i kratkotrajne imovine
ostali troškovi - autorski honorari, dnevnice
naknade za troškove prijevoza, bankarske
usluge,
premije
osiguranja,
članarine
udruženjima, troškovi zaštite okoliša i slično
šk.god. 2007/2008
20
rashodi financiranja
Nastaju kao posljedica korištenja
financijskih sredstava, a najčešće su to:
kamate na korištene zajmove
kamate na sredstva drugih
tuđih
Rashodi financiranja nadoknađuju se u ukupnom
iznosu iz ukupnog prihoda one godine u kojoj su
nastali i u kojoj su obračunati.
šk.god. 2007/2008
21
izvanredni rashodi
Izvanredni rashodi su izdaci nastali izvanrednim
smanjivanjem poslovnih sredstava i najčešće se
odnose na protekle godine. To su :
otpis nenaplativih potraživanja
smanjenje vrijednosti stalne imovine
manjkovi
kazne, penali i naknade štete
neotpisane vrijednosti otuđene i rashodovane
imovine
smanjenje vrijednosti i otpis zastarjelih zaliha
ostali izvanredni rashodi
šk.god. 2007/2008
22
4.2.3. Poslovni rezultat
Poslovni rezultat poduzeća razlika je između
vrijednosti ukupnog prihoda i vrijednosti
ukupnog rashoda. On se utvrđuje računom
dobiti ili gubitka koji se sastavlja na kraju
obračunskog razdoblja (u pravilu na kraju
kalendarske godine).
Najprije se sastavlja bilanca stanja ( imovinska
bilanca), a potom se sastavlja račun dobiti ili
gubitka.
šk.god. 2007/2008
23
Poslovni uspjeh – znači općenito uspjeh u
poslovanju (proizvedeni kvalitetni proizvodi,
zadovoljene potrebe potrošača, zadovoljavajući
stupanj iskorištenosti kapaciteta ) i može se
iskazati u naturalnim pokazateljima dok se
poslovni rezultat uvijek iskazuje samo u
vrijednosnim pokazateljima.
Zato se i ponekad može dogoditi da poduzeće
ostvari vrlo dobar poslovni uspjeh, ali da na
kraju obračunskog razdoblja poslovni rezultat
bude negativan (gubitak).
šk.god. 2007/2008
24
Kao sinonim za pozitivan poslovni rezultat
koristi se pojam dobitak, a kao sinonim za
negativan poslovni rezultat koristi se pojam
gubitak.
U situacijama kada je poslovni prihod manji od
poslovnog rashoda - poduzeće ostvaruje gubitak.
U poslovanju poduzeća najprije dolazi do
poremećaja
i
zastoja
u
poslovanju
(nelikvidnost) zatim do gubitaka, a ukoliko
takvo stanje potraje duže dolazi do prestanka
rada poduzeća, odnosno do njegove likvidacije.
šk.god. 2007/2008
25
Načini pokrivanja gubitaka
Gubitak se može pokriti na jedan od slijedećih
načina:
dotacijom osnivača poduzeća ( ili drugih koji
imaju interes da poduzeće opstane - banke,
kupci, dobavljači )
otpisivanjem potraživanja vjerovnika ili
smanjenjem trajnog kapitala za iznos gubitka
Ako se gubitak ne može pokriti na neki od
navedenih načina pokreće se stečajni postupak
(iza toga može/ ali i ne mora uslijediti i
likvidacija poduzeća).
šk.god. 2007/2008
26
Raspoređivanje poslovnog rezultata
Raspoređivanje poslovnog rezultata završna je
odluka kojom se zaključuje poslovna godina za
koju je sastavljen obračun ukupnog prihoda i
utvrđen poslovni rezultat.
Ako je poslovni rezultat negativan, tada se nema
što raspoređivati, već poslovodstvo mora iznaći
načine za pokriće gubitaka i daljnje poslovanje
poduzeća.
Međutim ako je poduzeće ostvarilo dobit
(dobit prije oporezivanja) prema zakonskim
propisima najprije se izdvajaju porez na dobit i
propisani doprinosi iz dobiti.
Ostatak je tzv. čista dobit
šk.god. 2007/2008
27
Preostalu masu dobiti nakon oporezivanja
raspoređuje poduzeće odnosno njegovi
vlasnici na slijedeći način :
dio dobiti za isplatu vlasnicima kapitala (
kao dividenda)
dio dobiti za povećanje trajnog kapitala
poduzeća ( za investicije)
dio dobiti za rezerve
dio dobiti zaposlenicima
neraspoređeni dio dobiti
šk.god. 2007/2008
28
Način na koji se raspoređuje ostatak dobiti
pokazuje kojim područjima management
poduzeća daje prednost – da li su to tekući
interesi vlasnika kapitala i zaposlenika ili pak
ulaganja u daljnji razvoj poduzeća (ulaganja u
povećanje trajnog kapitala). Stoga je osnovno
pitanje na koje poslovodstvu mora odgovoriti:
koliki dio izdvojiti za povećanje trajnog kapitala
poduzeća?
koliki dio izdvojiti i isplatiti suvlasnicima
kapitala uloženog u poduzeće (kao njihovu
zaradu)?
treba li i koliki dio izdvojiti iz dobiti za
zaposlene ?
šk.god. 2007/2008
29
4.3. Pokazatelji uspjeha poslovanja
4.3.1. Pojam poslovnog uspjeha
Poslovni uspjeh poduzeća koja posluju u
uvjetima tržišne ekonomije temelje se na
osnovnom ekonomskom načelu :
ostvariti što bolji poslovni rezultat sa što
manjim ulaganjima !!!
U razvijenim tržišnim ekonomijama Zapada,
tom načelu dodana su ograničenja nametnuta
zahtjevima za zaštitom, kako proizvođača
(radnika) tako i potrošača.
šk.god. 2007/2008
30
Pri ocjenjivanju postignute
uspješnosti treba razlikovati :
ekonomske
proizvodni uspjeh - to je uspjeh poduzeća
koji je ostvaren bez obzira na rezultate
plasmana učinaka (može se iskazivati u
naturalnom obliku)
poslovni
uspjeh - to je uspjeh koje
poduzeće ostvaruje u sferi razmjene i na
njega pored ostalog djeluje zakon ponude i
potražnje (iskazuje se samo u novcu)
šk.god. 2007/2008
31
U našoj ekonomskoj i gospodarskoj praksi
najpoznatiji i najčešće upotrebljavani su
slijedeći pokazatelji poslovnog uspjeha :
ekonomičnost (Ek)
produktivnost ili proizvodnosti ( P)
rentabilnost (R)
Koeficijentima ekonomičnosti,
produktivnosti i rentabilnosti zahvaćena je
cjelokupna ekonomija reprodukcije
poduzeća sa slijedećim elementima :
šk.god. 2007/2008
32
Q - učinak, cilj i smisao proizvodnje
Up- ukupan prihod - prodajna vrijednost
proizvodnje
T - troškovi elemenata proizvodnje (M,S,L)
L - radna snaga kao izvor pojedinačnog i
društvenog bogatstva
D - dohodak, vrijednosni (tržišni) izraz
rezultata reprodukcije
As -angažirana sredstva koja osiguravaju
kontinuitet reprodukcije
šk.god. 2007/2008
33
- označava vrijednost proizvodnje,
odnosno količinu ostvarenog ukupnog
prihoda)
dobivenog
pri
plasmanu
proizvedenih učinaka (proizvoda i/ili
usluga) na tržištu.
Up
Up Q cp
Ukupan prihod predstavlja umnožak obujma
proizvodnje (Q) i pojedinačnih prodajnih
cijena proizvoda i/ili usluga (cp).
šk.god. 2007/2008
34
troškove elemenata proizvodnje ili
elementi ulaza poslovnog sustava, iskazano
u naturalnom obliku čine:
predmeti rada (M)
sredstva rada (S)
rad ( tekući, živi rad) (L) pa se funkcija
proizvodnje Q može napisati u ovom
obliku
Q= f (M,S,L)
T-
šk.god. 2007/2008
35
D- dohodak, predstavlja ekonomski rezultat
društveno priznatog trošenja živog rada u
društvenoj reprodukciji. Označava količinu
realizirane nove vrijednosti. Dobiva se
nakon što se od ukupnog prihoda ( Up)
odbiju materijalni troškovi ( Mt) i
amortizacija ( A ).
D = Up - ( Mt + A )
šk.god. 2007/2008
36
As - angažirana sredstva su jedan od
temeljnih uvjeta za obavljanje svakog
poslovnog procesa a sastoje se od :
As = Os + Ob
osnovnih sredstava (Os) - tj. vrijednost
osnovnih sredstava za koje se obračunava
amortizacija i
obrtnih sredstava (Ob) - predstavljaju i
vrijednost raspoloživih obrtnih sredstava u
toku jedne godine
šk.god. 2007/2008
37
7.3.2. Ekonomičnost
Ekonomičnost je pokazatelj ekonomskog
učinka poslovanja - izražava odnos između
ostvarenih učinaka (Q) i za njih utrošenih
elemenata proizvodnje (U)
Q
Ek =
U
Q
Ek =
M +S+ L
odnosno
Govori o tome koliko se jedinica učinaka
može proizvesti s jednom jedinicom utroška.
Naravno da taj odnos treba biti što povoljniji
(E = 1 i više )
šk.god. 2007/2008
38
Ekonomičnost se isto tako može izraziti i
U
kao e =
ali tada pokazuje kolika je
Q
prosječna količina utrošenih elemenata za
proizvodnju jedne jedinice učinka.
U izrazu ekonomičnosti obuhvaćen je
cjelokupan ljudski rad (živi L i minuli M,S).
Zato je pokazatelj ekonomičnosti najobuhvatnije mjerilo poslovnog uspjeha.
šk.god. 2007/2008
39
Mjerenje ekonomičnosti
Ekonomičnost se mjeri na dva načina
naturalno mjerenje ekonomičnosti i
učinci i utrošci elemenata proizvodnje
iskazuju se količinski (u kg, tonama,
komadima, satima i sl.).
vrijednosno mjerenje ekonomičnosti
količina proizvedenih učinaka (Q) i količine
utrošenih elemenata (U) množe se
odgovarajućim cijenama (C).
šk.god. 2007/2008
40
Q Cp
E=
U Cn
količine proizvedenih
učinaka(Q) množe se sa cijenom prodaje
(Cp) dok se količine utrošenih elemenata (U)
množe s cijenom nabave (Cn). Na taj način
dolazimo do pokazatelja ekonomičnosti tj.
odnosa ukupnog prihoda i troškova.
Up
E=
T
Pokazatelj ekonomičnosti govori koliko
jedinica troškova treba za 1 jedinicu
prihoda.
šk.god. 2007/2008
41
Mjere za povećanje ekonomičnosti
Ekonomičnost se može povećati na dva načina
porastom količine učinaka uz istu količinu
uloženih elemenata proizvodnje
ostvarenjem jednake količine učinaka uz
smanjenje količine utrošenih elemenata
proizvodnje.
Cilj svakog management-a je sa što manjim
troškovima ostvariti što veći ukupni prihod, i
time ekonomičnije poslovanje !!
šk.god. 2007/2008
42
Faktori koji mogu djelovati na povećanje
ekonomičnosti su brojni, kao na primjer:
smanjenje utrošaka predmeta rada
smanjenje troškova sredstava za rad
smanjenje troškova radne snage
što potpunije iskorištenje kapaciteta
uklanjanje grešaka u tehnološkom procesu
uvođenje novih tehnologija
šk.god. 2007/2008
43
4.3.3. Produktivnost ( proizvodnost)
Produktivnost je pokazatelj tehničkog
učinka ljudskog rada (živog i minulog) koji
je jedini tvorac svih vrijednosti.
Opći izraz produktivnosti (Pk) izražava
odnos između količine ostvarenog učinka
(Q) i količine uloženog živog rada (L) za
tu proizvodnju.
Q
P=
L
šk.god. 2007/2008
44
Mjerenje produktivnosti
Ostvarena produktivnost mjeri se na dva
načina:
u naturalnom obliku ( količinski) - u odnos
se stavljaju ostvareniQučinci i živi rad
P
L
u vrijednosnom obliku ( novčano) - uQodnos
Cp
se stavlja ukupan prihod
)
Up ( jer je Up =
P
i živi rad
L
šk.god. 2007/2008
45
Mjere za povećanje produktivnosti
Produktivnost se može povećavati samo na
dva načina :
povećanjem količine učinaka uz isti broj
angažiranih radnika
smanjivanjem broja radnika uz istu količinu
ostvarenih učinaka
Faktori koji djeluju na povećanje
produktivnosti rada radnika su :
šk.god. 2007/2008
46
ljudski faktor -
organizacijski faktori -
kvalifikacijska
struktura, intenzitet
rada, međuljudski
odnosi, raspodjela OD
tehnički progres savršenija sredstva rad
podižu proiz. snagu
rada što stvara preduvijete za veću produktivnost
skraćenje trajanja procesa proizvodnje,
planiranje, priprema
rada i sl.
društveni faktori unutarnja i vanjska
politika, socijalna i
ekonomska, tržište i sl.
prirodni faktori -klima,
geografski raspored
sirovina, raspoloživost
radne snage
šk.god. 2007/2008
47
Svi navedeni faktori produktivnosti mogu se
sa stajališta poduzeća grupirati u dvije
skupine
unutarnji faktori - koji
se nalaze u samom
poduzeću i mogu biti
subjektivni (volja za
rad) i objektivni
(veličina poduzeća,
tehnička opremljenost
rada,organizacija rada
i sl.)
šk.god. 2007/2008
vanjski faktori - djeluju
izvan poduzeća, ali se
odražavaju na njegovu
produktivnost
(proizvodni odnosi,
socijalna politika, snaga
sindikata, ekonomska
politika, utjecaj tržišta i
sl.)
48
4.3.4. Rentabilnost
Pokazatelj rentabilnosti je pokazatelj
financijskog učinka poduzeća i temelji se
na zahtjevu da se sa što manjom količinom
angažiranih sredstava ostvari što veća dobit.
Drugim riječima poslovati rentabilno znači
poslovati s dobitkom.
Stupanj postignute rentabilnosti (R) dobije se
iz omjera dobiti (d) i angažiranih sredstava
(As)
d
%R =
šk.god. 2007/2008
As
100
49
Mjerenje rentabilnosti
Mjerenje rentabilnosti provodi se isključivo
vrijednosno dakle iskazuje se isključivo u
novcu, a svodi se na stavljanje u odnos
dobiti i angažiranih sredstava
D
Up
Z
Rs = ili Rb = ili Rc =
As
As
As
Stupanj iskorištenja kapaciteta ispod kojeg
poduzeće ne smije poslovati jer posluje s
gubitkom, definiran je pragom rentabilnosti.
šk.god. 2007/2008
50
Prag i granica rentabilnosti
Prag rentabilnost nalazi se na onom stupnju
iskorištenja kapaciteta gdje je ukupni
prihod (Up) jednak ukupnim troškovima
(T) poduzeća
šk.god. 2007/2008
51
šk.god. 2007/2008
52
K = 120.000 kom , Cp =120 kn, vp=80 kn, F=
2,400.000 kn - prag rentabilnosti ?
Up = T
Q Cp = F + Q v
iz čega proizlazi da se prag rentabilnosti nalazi pri
proizvodnji slijedeće količine učinaka:
Q ( Cp - v) = F
F
Q
Cp v
u našem slučaju
Q= 2,400.000 : (120-80) = 2,400.000 : 40
Q = 60.000 kom
šk.god. 2007/2008
53
Dakle, tek pri proizvodnji više od 60.000
kom., poduzeće počinje ostvarivati dobitak. Do
tada posluje s gubitkom. A koliki je pri tome
stupanj iskorištenja kapaciteta ?
Q
60.000
K = 100
100 50%
K
120.000
Poduzeće, postiže prag rentabilnog poslovanja
sa samo 50% iskorištenosti kapaciteta. Ako to
sada prikažemo grafički dobiti ćemo slijedeću
sliku: (grafikon na str. 128 knjige Poslovna
politika).
šk.god. 2007/2008
54
(grafikon na str. 128. knjige)
šk.god. 2007/2008
55
Mjere za povećanje rentabilnosti
To su mjere kojima se djeluje na :
povećanje dohotka poduzeća - smanjenjem
troškova reprodukcije ili povećanjem prodajne
cijene na tržištu
veličinu angažiranih sredstava - brzina obrtaja
obrtnih
sredstava,
stupanj
iskorištenja
kapaciteta
istodobno povećanje dohotka i smanjenje
angažiranih sredstava
šk.god. 2007/2008
56