MJERITELJSTVO (dio predavanja)

Prof.dr.sc Vedran Mudronja

MJERITELJSTVO

Kvaliteta – zadovoljstvo kupca

Danas o kvaliteti (kvaliteti u širem smislu) govorimo isključivo u kontekstu zadovoljstva kupca. To znači da je kvaliteta: kvaliteta proizvoda ili usluge, rok isporuke, cijena, organizacija poslovanja, sustav upravljanja i dr.

Kupac očekuje kvalitetu koja je u osnovi izvrsna i ekonomski prihvatljiva.

Razinu kvalitete određuju kupci.

MJERITELJSTVO

Kvaliteta u užem smislu

Kvaliteta u užem smislu (tehnička strana kvalitete) pretpostavlja ispunjavanje svih tehničkih zahtjeva na kvalitetu proizvoda ili usluge.

Najznačajnija mjera kvalitete u užem smislu je veličina rasipanja značajke procesa (proizvoda). Najočitiji argument pobolj š avanja kvalitete procesa (proizvoda) je

stalno smanjivanje rasipanja.

MJERITELJSTVO

Manje rasipanje – viša kvaliteta

MJERITELJSTVO

Suvremena kontrola kvalitete

Temeljna zadaća i razlog postojanja odjela kontrole kvalitete je stalna borba s rasipanjem. To znači mjeriti, bilježiti i analizirati dobivene rezultate, te iz tih rezultata (podataka) učiti.

Svrha mjerenja je prikupiti podatke iz kojih se izvodi zaključak.

MJERITELJSTVO

Taguchijeva funkcija gubitaka

MJERITELJSTVO

Funkcija gubitaka i rasipanje

GUBITAK (Y) = k  ( Y – CILJANA VRIJEDNOST) 2 k - konstanta ovisna o strukturi tro š kova gubitaka, y - trenutna vrijednost značajke kvalitete L U C p =2 C p = 1 U – gornja granica dopuštenih odstupanja L – donja granica dopuštenih odstupanja Cp – indeks sposobnosti procesa

MJERITELJSTVO



- mjera kvalitete

U statistici je 

kvalitete.

mjera rasipanja. Možemo s toga reći da je 

mjera

Pojam “standard deviation” koji se danas označava s grčkim slovom  prvi put je uveo Karl Pearson (1857.-1936.) 1893. godine, iako je ideja bila starija stotinjak godina.

Hrvatski nazivi:     standardna devijacija standardno odstupanje standardni odmak normni odmak

MJERITELJSTVO

Standardno odstupanje

   Ne mora biti poznata raspodjela za računanje standardnog odstupanja skupa podataka.

Može se izračunati standardno odstupanje za skoro svaku raspodjelu kao drugi korijen varijance (Ronald Fisher, 1918).

Standardno odstupanje se najčešće povezuje s normalnom (Gaussovom) raspodjelom.

MJERITELJSTVO

Normalna raspodjela

 1809. normalnu raspodjelu prvi je put matematski iskazao Carl Friedrich Gauss (1777. – 1855.) pa se naziva i Gaussova raspodjela.

 Za slučajnu varijablu

x

kažemo da je distribuirana po zakonu normalne raspodjele ako je područje njenih vrijednosti [- ∞, +∞], a funkcija vjerojatnosti:

f

(

x

)   1 2  

e

 (

x

  ) 2 2  2

MJERITELJSTVO

Normalna raspodjela

 Normalna raspodjela jednoznačno je određena očekivanjem varijancom

σ²

pa se označava sa

N

{

μ, σ²

}

.

μ

i

y T1 T2 x μ-σ μ μ+σ

 Krivulja je zvonolikog oblika s tjemenom na pravcu x= μ i asimptotski se približava osi x.

MJERITELJSTVO

Normalna raspodjela

Varijanca normalne raspodjele iznosi:  2  1

N i n

  1 

x i

   2 N – broj podataka (veličina osnovnog skupa)

μ

– očekivanje

x

i – slučajna varijabla Iz varijance se može izračunati standardno odstupanje σ :   1

N i n

  1 

x i

   2

MJERITELJSTVO

Zašto interval od ± 3



?

x

99,73%

3



3



MJERITELJSTVO

Normalna raspodjela i DPMO

Širina zahtjeva U - L

 1   2  

3

  4   5  

6



Vjerojatnost %

68,27 95,45

99,73

99,9937 99,999 943

99,999 999 8 DPMO

317 300 45 500

2 700

63 0,57

0,002 Pomak od 1,5



Vjerojatnost ,% DPMO

30,23 69,13

93,32

99,3790 99,976 70

99,999 660

697 700 308 700

66 810

6 210 233

3.4

MJERITELJSTVO

Normalna raspodjela

Uzimaju ći da je 6σ gotovo savršen rezultat mogu se određene aktivnosti promatrati na slijede ći način:      ra čuni u restoranima i liječničke uputnice zbog rukopisa su pouzdane

2,9 σ

prosje čna organizacija djeluje na oko

3 σ

vrhunska organizacija djeluje na bar

5,7 σ

prtljagom na aerodromima se rukuje sa sigurnošću od oko

3,2 σ

smrtnost u zra čnom prometu je

6,2 σ MJERITELJSTVO

.

...

..



- mjera preciznosti ......

precizan (dobar) strijelac

.

.

.

.

.

.

neprecizan (loš) strijelac

MJERITELJSTVO

Loše nadziranje procesa

L

x x

U

MJERITELJSTVO

Loša kvaliteta

U L

x 6



MJERITELJSTVO



- mjera sposobnosti procesa

T≥6∙

 Proces je sposoban ako je raspon zahtjeva veći ili jednak od raspona procesa.

Raspon zahtjeva (tolerancijsko područje) T je područje između gornje (USL) i donje granice zahtjeva (LSL), odnosno T = USL - LSL.

Raspon procesa podrazumijeva područje unutar ± 3 standardna odstupanja (6∙  ) u odnosu na sredinu procesa (99,73 % površine ispod krivulje normalne raspodjele kojom se aproksimira proces).

MJERITELJSTVO

Nesposoban proces

1 ,5 1 ,0 0 ,5 0 ,0 Hi s to g ra m o f Ob s e rv a ti o n s 1 2 1 1 1 0 7 6 9 8 5 4 0 2 0 4 0 6 0 8 0 1 0 0 1 2 0 1 4 0 1 6 0 Hi s to g ra m o f M o v i n g Ra n g e s 3 ,0 2 ,5 2 ,0 -0 ,5 0 5 0 1 0 0 1 5 0 2 0 0 2 5 0 X: 7 ,0 9 9 5 (7 ,0 9 9 5 ); Si g m a : ,4 6 8 8 3 (,4 6 8 8 3 ); n : 1 , -3,*S Within SD: ,4688; Cp: ,5332; Cpk: ,4262 Overall SD: ,7969; Pp: ,3137; Ppk: ,2508 LSL: 6,500; Nom.: 7,250; USL: 8,000 LSL Nominal USL +3,*S 5 0 1 0 0 1 5 0 2 0 0 2 5 0 M o v i n g R: ,5 2 9 0 2 (,5 2 9 0 2 ); Si g m a : ,3 9 9 6 8 (,3 9 9 6 8 ); n : 1 , 3 0 0 8 ,5 0 6 0 7 ,0 9 9 5 5 ,6 9 3 0 100 80 60 5 0 1 0 0 1 5 0 2 0 0 2 5 0 3 0 0 40 1 ,7 2 8 1 ,5 2 9 0 2 0 ,0 0 0 0 20 0 4,0 4,5 5,0 5,5 6,0 6,5 7,0 7,5 8,0 8,5 9,0 9,5 10,0

MJERITELJSTVO

Nekontrolirani pomaci procesa

Hist ogr am of O bser vat ions 4, 4 4, 2 4, 0 3, 8 3, 6 3, 4 3, 2 3, 0 2, 8 2, 6 0 10 20 30 40 50 60 70 Hist ogr am of M oving Ranges 1, 4 1, 2 1, 0 0, 8 0, 6 0, 4 0, 2 0, 0 - 0, 2 0 20 40 60 80 100 120 140 X: 3, 3457 ( 3, 3457) ; Sigm a: , 13015 ( , 13015) ; n: 1, 50 100 M oving R: , 14686 ( , 14686) ; Sigm a: , 11095 ( , 11095) ; n: 1, 150 50 100 150 200 3, 7361 3, 3457 2, 9552 200 , 47972 , 14686 0, 0000 70 60 50 40 30 20 10 0 2,4 -3,s Spec ific ations : LSL=3,00000 Nominal=3,25000 USL=3,50000 Normal: Cp=,6403 Cpk =,3953 Cpl=,8853 Cpu=,3953 LSL NOMINAL USL +3,s 2,6 2,8 3,0 3,2 3,4 3,6 3,8 4,0 4,2 4,4 4,6

MJERITELJSTVO

Indeks sposobnosti procesa Cp

Cp = T/6

 Iznos indeksa C p neposredno pokazuje je li proces sposoban. Š to je iznos indeksa veći to je rasipanje procesa manje.

U razvijenim zemljama danas se zahtjeva da najmanja vrijednost indeksa C p iznosi 1,33. Taj zahtjev neke kompanije podižu na 1,67, odnosno na C p  2.

MJERITELJSTVO

Cp i rasipanje

MJERITELJSTVO



- mjera kvalitete rezultata mjerenja

Mjerni niz A: 7, 8, 9, 7, 9 Mjerni niz B: 4, 10, 8, 6, 12 Rezultat mjerenja: x A =8 Standardno odstupanje: x B =8  A =1  B =3,2 Mjerna nesigurnost u=f(  )

MJERITELJSTVO

Usporedbena mjerenja

47,97 47,9695 47,969 47,9685 47,968 47,9675 47,967

Lab 1 Lab 2 LFSB

Laboratoriji

Lab 3 Lab 4 MJERITELJSTVO



- mjera sposobnosti mjernog procesa

Sposobnost mjernog sustava predstavlja udio varijabilnosti mjernog sustava (R&R) iskazanog postotkom područja dopuštenog odstupanja (T). L T U R  R

MJERITELJSTVO

Nedovoljna osjetljivost mjernog instrumenta

Histogram of Observations X: 479,95 (479,95); Sigma: ,05354 (,05354); n: 1, 480,2 480,11 480,1 480,0 479,95 479,9 479,8 479,7 479,6 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Histogram of Moving Ranges 0,35 0,30 0,25 0,20 0,15 0,10 0,05 0,00 -0,05 0 10 20 30 40 50 60 70 80 10 80 90 479,79 10 20 30 40 50 60 70 Moving R: ,06042 (,06042); Sigma: ,04565 (,04565); n: 1, 20 30 40 50 60 70 80 90 ,19735 ,06042 0,0000

MJERITELJSTVO

Poboljšavanje i mjerenje

       Poboljšanje može jedino biti uspješno kada je zasnovano na činjenicama i kada je proizišlo iz analize uzroka. To uključuje različita mjerenja unutar tvrtke. Sve se odluke i promjene moraju se temeljiti na činjenicama. Ne može se postići poboljšanje bilo kojeg procesa bez neprestanog mjerenja rezultata procesa.

Nije bitno mjeri li se, nego što se dobiva mjerenjem.

Mjerenje podstiče neprestano poboljšavanje.

Mjerenje je temelj na kojem se gradi i poboljšava kvaliteta. Ovaj temelj je, posebice u tehničkom području, u Hrvatskoj vrlo klimav.

MJERITELJSTVO

Poboljšavanje i motivacija

Poboljšanje u bilo kojem obliku mora pretpostavljati i veću dobit za tvrtku.

Dijelom dobiti treba, sukladno razrađenim kriterijima, nagraditi provoditelje (kreatore) poboljšanja. Bez odgovarajućeg nagrađivanja sve aktivnosti poboljšanja su kratkog daha.

Temelj motivacije na Zapadu je nagrađivanje.

Poboljšavanje treba gledati kao biznis, odnosno investiranje dijela zarade u jo š

veću zaradu.

MJERITELJSTVO

Poboljšavanje – smanjivanje troškova

dobit = cijena – troškovi

cijena = konstanta

Stalno poboljšavanje kvalitete mora rezultirati stalnim smanjivanjem troškova. Stalno smanjivanje troškova je jedina mogućnost i

jedino jamstvo opstanka na tržištu (netroškovni princip).

“Škrtost” bogatih je temeljna pretpostavka bogatstva.

MJERITELJSTVO

MJERNE JEDINICE BIPM

Krajnji korisnici

Definicija jedinice Nacionalni laboratoriji ( u većini zemalja su nacionalni mjeriteljski instituti) Međunarodni etaloni

Akreditirani laboratoriji

Nacionalni (primarni) etaloni Referentni etaloni

Poduzeća

Industrijski etaloni Mjerna sredstva

Nesigurnost je veća u lancu sljedivosti prema dolje!

MJERITELJSTVO

Zakonite mjerne jedinice u Republici Hrvatskoj uređene su Zakonom o mjernim jedinicama (Narodne novine br. 58 od 18 lipnja 1993.) te hrvatskim normama (HRN ISO 1000 i HRN ISO 31).

Zakonite mjerne jedinice razvrstavaju se u slijedeće 4 skupine:

• 1. Jedinice Međunarodnog sustava, tzv. jedinice SI: osnovne • • izvedene s posebnim nazivima i znakovima izvedene bez posebnih naziva i znakova 2. Iznimno dopuštene jedinice izvan SI 3. Decimalne jedinice (tvore se pomoću decimalnih predmetaka) 4. Složene izvedene jedinice.

MJERITELJSTVO

OSNOVNE JEDINICE SI

Naziv

metar kilogram 1) sekunda Amper (Andre-Marie Ampere) Kelvin (Lord Kelvin) mol kandela

Znak

m kg s A K mol cd

Veličina

duljina masa vrijeme električna struja termodinamička temperatura množina (količina) tvari svjetlosna jakost

MJERITELJSTVO

IZVEDENE JEDINICE

SI

S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA

Naziv Znak Veza s drugim jedinicama SI Veličina

bekerel Bq s –1 aktivnost radioaktivnog izvora Celzijev stupanj 1) džul farad grej o C J F Gy K N m C/V J/kg Celzijeva temperatura rad, energija, toplina električni kapacitet apsorbirana doza ionizirajućeg zračenja henri herc H Hz Wb/A s –1 induktivnost frekvencija kulon C A s elektricitet 1) Najnovije preporuke predviđaju da se i od Celzijeva stupnja tvore decimalne jedinice, što prije nije bilo dopušteno.

MJERITELJSTVO

luks lumen njutn om paskal radijan 2) simens lx lm N Pa rad S sivert Sv steradijan 2) st tesla T lm/m 2 cd sr kg m/s 2 osvjetljenje svjetlosni tijek sila električni otpor V/A N/m 1 A/V J/kg 1 2 N/(A m) tlak kut električna vodljivost ekvivalentna doza ugao (prostorni kut) magnetna indukcija vat W J/s snaga veber Wb T m2 magnetni tijek volt V W/A električni potencijal, napon, elektromotorna sila 2) Jedinice radijan i steradijan bile su svojedobno razvrstane u posebnu skupinu tzv. dopunskih jedinica SI.

Dvadeseta opća konferencija za utege i mjere (CIPM)

1995. god. svojom je Rezolucijom br. 8 ukinula tu skupinu, a jedinice radijan i steradijan proglasila izvedenim jedinicama SI, bez dimenzije.

MJERITELJSTVO

IZVEDENE JEDINICE SI BEZ POSEBNIH NAZIVA I ZNAKOVA Naziv

četvorni metar kubni metar recipročni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kubni metar u sekundi kilogram po kubnom metru džul po četvornom metru džul po kilogramu džul po kilogramkelvinu kandela po četvornom metru mol po kubnom metru grej u sekundi (broj) jedan 1)

Znakovi

m 2 m 3 1/m, m -1 m/s m/s 2 m 3 /s kg/m 3 J/m 2 J/kg J/(kg K) cd/m 2 mol/m 3 Gy/s 1

Veličina

ploština obujam valni broj brzina ubrzanje obujamni protok gustoća energijska gustoća energijski tijek specifični toplinski kapacitet svjetljivost množinska koncentracija brzina apsorbirane doze lomni indeks

1) Znak broja jedan (1) obi čno se ispušta pri iskazivanju brojčane vrijednosti.

MJERITELJSTVO

DOPUŠTENE JEDINICE IZVAN

SI

S POSEBNIM NAZIVIMA I ZNAKOVIMA

Naziv

morska milja

Znak Veza s jedinicama SI

1852 m

Veličina

duljina

Uporaba samo za

pomorski, riječni i zračni promet astronomska jedinica ar hektar litra stupanj minuta sekunda gon atomska jedinica mase karat gram a ha l, L 1° 1´ 1” 1

g

u g ~1,495 978 100 m 10 000 m 2 10 –3 m 3 = dm 3 ~1,66057 2 · 10 10 –3 · 10 –4 7·10 2 kg kg 11 –27 m kg ploština ploštinu zemljišta obujam kut masa astronomiju fiziku i kemiju masu dragulja

MJERITELJSTVO

PRAVILA ZA ISPRAVNU UPORABU PREDMETAKA       Predmetci su potencije broja 10 (a ne npr. potencije broja 2)

Primjer: jedan kilobit predstavlja 1000 bita, a ne 1024 bita.

Predmetci se moraju pisati bez razmaka ispred znaka jedinice.

Primjer : centimetar se piše cm ,a ne c m.

Ne smiju se upotrebljavati sastavljeni predmetci.

Primjer : Mora se pisati 1 mg a ne 1 μkg.

Znakovi jedinica se ne pišu velikim slovima osim ako naziv jedinice potječe od osobnog imena.

Primjer : Jedinica Kelvin se piše kao znak K.

Jedinice koje su sastavljene množenjem više jedinica moraju se pisati s točkom kao znakom množenja ili s razmakom.

Primjer: Umjesto npr. nmK treba pisati nm K ili nm



K.

Sastavljene jedinice smiju uključivati samo jednu kosu crtu. Za složene kombinacije dopušta se uporaba zagrada ili negativnih eksponenata.

Primjer: m/s2 , ne m/s/s.

MJERITELJSTVO

      Jedinice koje su sastavljene dijeljenjem jedne jedinice drugom moraju se pisati s kosom crtom ili s negativnim eksponentom.

Primjer: m/s ili ms-1

Znakovi se moraju odvajati od brojčane vrijednosti.

Primjer: 5 kg a ne 5kg

Za odvajanje cijelog od decimalnog dijela brojčane vrijednosti treba koristiti decimalni zarez a ne točku.

Primjer: 384,523 a ne 384.523

Između skupina od tri znamenke treba biti razmak i na lijevoj i na desnoj strani od decimalnog zareza. Četveroznamenkasti brojevi mogu se pisati bez razmaka.

Primjer: 15 739,012 53.

Za odvajanje tisućica ne smiju se upotrebljavati točke.

Primjer: 2 321 458,242 12 a ne 2.321.458,24212

Mora biti jasno kojemu znaku pripada brojčana vrijednost i koja se matematička operacija primjenjuje na vrijednost veličine.

Primjer: 35 cm



48 cm, a ne 35



48 cm.

MJERITELJSTVO

ETALON

Etalon je materijalizirana mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje, ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili više vrijednosti kakve veličine da bi mogli poslužiti kao referencija. Set paralelnih graničnih mjerki

MJERITELJSTVO

ETALONI



Međunarodni etalon:

veličine.

etalon priznat međunarodnim dogovorom da bi služio kao međunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene 

Državni etalon:

etalon priznat odlukom države da bi služio u toj državi kao osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine.



Primarni etalon:

iste veličine.

etalon koji je izabran ili za koji je opće potvrđeno da ima najveću mjeriteljsku kvalitetu, a čija se vrijednost potvrđuje bez upućivanja na druge etalone 

Sekundarni etalon

: etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom s primarnim etalonom iste veličine.



Referencijski etalon:

etalon koji općenito ima najveću mjeriteljsku kvalitetu na danom mjestu ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se tu provode.



Radni etalon:

etalon koji se redovito upotrebljava za umjeravanje ili provjeru tvarnih mjera, mjerila i referencijskih tvari.

MJERITELJSTVO



Posrednički etalon:

etalon koji se upotrebljava kao posrednik za usporedbu etalona.



Prijenosni etalon:

etalon, katkad posebne konstrukcije, namijenjen za prijenos na različita mjesta.

MJERITELJSTVO

UMJERAVANJE

Skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje pokazuje neka materijalizirana mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima.

SLJEDIVOST

Svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti kojeg etalona po kojemu se on može dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obično državnim ili međunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje imaju utvrđene mjerne nesigurnosti.

MJERITELJSTVO

SHEMA UMJERAVANJA

NAC.

MJER.

INSTITUT Državni etalon OVLAŠTENI UMJERNI LABORATORIJI Referentni etaloni MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA U ZEMLJI ISO 17025 PODRUČJE RADNE ORGANIZACIJE ISO 9001 , ISO 10012 UMJERNI CENTAR Referentni etaloni MJERNI LABORATORIJ Radni ili tvor. etaloni MJERNA OPREMA PROIZVODI

MJERITELJSTVO

MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

tijelo državne uprave

HRVATSKI ZAVOD ZA NORME

nacionalno normirno tijelo - javna ustanova

HRVATSKA AKREDITACIJA

nacionalno akreditacijsko tijelo - javna ustanova

HRVATSKI MJERITELJSKI INSTITUT

nacionalno mjeriteljski tijelo - javna ustanova

MJERITELJSTVO

MJERITELJSKI LABORATORIJI

   Ovlašteni mjeriteljski laboratoriji su osposobljeni i ovlašteni za ovjeravanje etalona i za ispitivanje ispravnosti mjerila za određenu fizikalnu veličinu.

Potvrđeni mjeriteljski laboratoriji ustupaju radne prostorije i opremu ovlaštenim djelatnicima Zavoda za ispitivanje ispravnosti i ovjeravanje mjerila. Vlasnici takvih laboratorija su obično proizvođači ili uvoznici mjerila, serviseri ili prodavači energenata (voda, struja, plin).

Akreditirani (umjerni ili ispitni) laboratoriji su sukladno potvrdi o akreditaciji osposobljeni za provođenje umjeravanja ili ispitivanja i s tim u svezi izdaju odgovarajuće certifikate.(Potvrda o umjeravanju, Potvrda o sukladnosti).

MJERITELJSTVO

RAZVOJ JEDINICE DULJINE METRA Netočnost

10 -12 10 -6 10 -5 10 -4 10 -3 10 -11 10 -10 10 -9 10 -8 10 -7

1983. Definicija metra brzinom svjetlosti u vakuumu 1960.-1983. Definicija metra zračenjem kriptona 86 u vakuumu 1799.-1889. Prametar izrađen iz platine 1889.-1960. Međunarodni prototip metra 1791.-1799. Metar se definira kao 1/10 000 000 udaljenosti od pola do ekvatora (kroz Pariz)

1800.

1825.

1850.

1875.

1900.

1925.

1950.

1975.

2000.

Godina

MJERITELJSTVO

DEFINICIJE METRA Meridijanski metar: 1791 god.

(fizikalni – 1/40000000 dio zemaljskog meridijana); ±(150-200)µm Arhivski metar: 1799 god.

(materijalni – iz platine određen razmakom krajnjih ploha štapa) ±(10-20)µm M-prototip: 1889. (1927.) god (materijalni – iz legure 90% platine i 10% iridija određen razmakom između osi dviju srednjih crtica na štapu) ± 0,2 µm

MJERITELJSTVO

DEFINICIJE METRA Valni metar: 1960. god.

(fizikalni – određen sa 1650763,73 duljine vala zračenja kriptona 86) ± 0,02 µm Laserski metar: 1983. god.

(fizikalni – metar je jednak duljini puta koji svjetlost prijeđe u praznini za vrijeme jednog 299792458 og dijela sekunde) ± 0,004 µm

MJERITELJSTVO

EUROPSKA MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA Europska mjeriteljska infrastruktur a MJERITELJSTVO

BIPM CIPM - MRA

MRA (Mutual Recognition Arrangement) je dogovor o međusobnom priznavanju nacionalnih etalona i certifikata umjeravanja i mjerenja koji se izdaju od strane nacionalnih mjeriteljskih instituta. Dogovor je ustanovljen krajem 1999. godine u Parizu potpisom 38 direktora nacionalnih mjeriteljskih instituta država članica Konvencije o metru.

Temeljni ciljevi MRA su   sljedeći: uspostavljanje stupnja jednakosti između nacionalnih etalona; međusobno priznavanje certifikata mjerenja i umjeravanja;  osiguravanje sigurnih tehničkih temelja za šire ugovaranje u međunarodnoj trgovini. Navedeni ciljevi mogu se postići provođenjem sljedećih procesa:  međunarodnim usporedbenim mjerenjima poznatima kao «ključne usporedbe»;  dodatnim međunarodnim usporedbenim mjerenjima;  sustavom kvalitete i demonstracijom sposobnosti nacionalnih instituta.

Krajnji rezultat MRA usporedbi je iskaz i potvrđivanje umjernih i mjernih sposobnosti svakog mjeriteljskog instituta (CMC) navedenih u bazi podataka održavanoj od strane BIPM (Bureau International des Poids et Measures) uz objavljivanje na Webu .

MJERITELJSTVO

BAZE PODATAKA MRA

Dodatak A: Potpisnici MRA; Dodatak B: Rezultati ključnih i dodatnih usporedbi; Dodatak C: Sposobnost umjeravanja i mjerenja (CMC) nacionalnih laboratorija; Dodatak D: Popis usporedbi.

Sposobnosti umjeravanja i mjerenja (CMCs) ulaze u sustav MRA, Dodatak C, pod slijedećim kriterijima (JCRB u listopadu 2000): Rezultati ključnih ili dodatnih usporedbi; 1.

Dokumentirani rezultati bivših CC (Consultative Committee), RMO (Regional Metrology Organizations) ili drugih usporedbi (uključujući bilateralne usporedbe); 2.

Poznavanje tehničkih aktivnosti drugih NMIs (National Metrology Institutes); 3.

4.

5.

6.

7.

8.

Aktivno sudjelovanje u RMO projektima; Odgovarajući mjerni postupci i oprema; Znanstvena i tehnička kvalifikacija osoblja; Drugo primjenljivo znanje i iskustvo, kao što su znanstvene publikacije i sudjelovanje na znanstvenim skupovima i znanstvenim usavršavanjima; Izgrađen sustav kvalitete; Ocjena sustava kvalitete, uključujući: ime akreditacijskog tijela, područje akreditacije i članstvo u višestranom ugovoru/ dogovoru.

MJERITELJSTVO

Shema ključnih usporedbi

MJERITELJSTVO

NMI

Neformalne usporedbe druge razine

NMI i BIPM, CIPM, RMOs

AKREDIT.

UMJERNI.

LABORATORIJI Sljedivost TVRTKE

Lab i

-Broj laboratorija: 2-10 -Zajednički napori za poboljšavanje -Različiti etaloni u istoj usporedbi mjerenja -Slične razine mjerne nesigurnosti -Usporedba orijentirana mjernoj -Ne postoji referentni laboratorij praksi MJERITELJSTVO

CCL Ključna usporedba CCL-K1

Umjeravanje paralelnih graničnih mjerki interferencijskom metodom

LABORATORIJI: NPL-Engleska LNE-Francuska CSIRO-Australija NRLM-Japan NRC-Kanada NIST-USA CENAM-Meksiko KRISS-Korea NIM-Kina OFMET-Švicarska VNIM-Rusija MJERITELJSTVO

MJERITELJSTVO

MJERITELJSTVO

MJERITELJSTVO

MJERITELJSTVO

EUROMET

European Collaboration in Measurement Standards MJERITELJSTVO

EURAMET

MJERITELJSTVO

MJERITELJSTVO

MJERITELJSTVO

REGIONALNE MJERITELJSKE ORGANIZACIJE MJERITELJSTVO

PODRUČJA AKREDITACIJE:

      Ispitivanje i umjeravanje Inspekcija (nadzor) Certifikacija sustava upravljanja Certifikacija proizvoda Certifikacija osoblja Verifikacija okoliša (sukladno European Eco-Management regulativama)

MJERITELJSTVO

POTPISNICI MLA ZA UMJERAVANJE MJERITELJSTVO

BILATERALNI UGOVORI MJERITELJSTVO