Transcript Prof. dr. sc. Branka Tafra

Prof. dr. sc. Branka Tafra
MORFOLOGIJA
MORFOLOGIJA
Morfologija (oblikoslovlje) – jezikoslovna
disciplina (grana gramatike) koja
proučava oblike riječi.
Morfologija se bavi riječima, njihovim
razredima (vrstama), njihovim obilježjima
(kategorijama) i njihovom promjenom.
MORFOLOGIJA
Što je riječ?
lat. i ('idi!'): fonem
slog
morfem
riječ
sintagma
rečenica (I!)
odlomak
MORFOLOGIJA
• morfem – najmanja jezična jedinica
koja ima značenje
• morf – izraz morfema
• alomorfi – različiti izrazi istoga
morfema: ruk-, ruc-, ruč-; sub-, sup-; om, -em; bijel-, bjelj-; raz-, ras-, ra-,
raš-, raza-
MORFOLOGIJA
morfem razalomorfi:
 raz-vući
 ras-pucati
 raza-znati
 raš-čupati
 ra-saditi
MORFOLOGIJA
nulti morfem - Ø
Nulti znak ima značenje!
nulti skup (mat.)
pauza (glazba)
bjelina (pravopis)
ništa (filozofija)
šutnja (komunikacija)
nulta riječ (Ø govorim) itd.
MORFOLOGIJA
1. leksički morfemi: majk- 'ženska
odrasla osoba koja ima dijete'
2. gramatički morfemi: -a, - ica, -ni, om, raz-, iz-, -iv-, -Ø
MORFOLOGIJA
A) tvorbeni morfemi: korijen, osnova,
afiksi (prefiksi /predmeci/, sufiksi
/domeci/, infiksi /umeci/)
B) oblični morfemi: nastavci
MORFOLOGIJA
morfemska raščlamba:
pre/pis/iv/ač/ Ø: pre- = predmetak
(prefiks), pis- = leksički (korijenski)
morfem, -iv- = umetak (infiks), -ač =
dometak (sufiks), -Ø = nastavak
('nominativ', 'jednina', 'muški rod')
unos Ø Ø, unos = leksički morfem, -Ø =
dometak, -Ø = nastavak
MORFOLOGIJA
a) oblikotvorna raščlamba:
prepisivači: prepisivač- = oblična
osnova ('osoba koja prepisuje'), -i =
nastavak ('nominativ', 'množina',
'muški rod')
unos Ø, unos = oblična osnova, Ø =
nastavak
MORFOLOGIJA
b) tvorbena (rječotvorna) raščlamba:
prepisivačica: prepisivač- = tvorbena
osnova, -ica = dometak (sufiks)
unos Ø, unos = tvorbena osnova, -Ø
= dometak
MORFOLOGIJA
a) oblikotvorna raščlamba:
oblična osnova + nastavak
(pis + jem > pišem)
b) tvorbena raščlamba:
osnovna riječ + tvorbeni
morfem (afiks)
(na + pisati > napisati)
MORFOLOGIJA
VRSTE RIJEČI:
1. promjenjive: imenice, zamjenice,
pridjevi, glagoli
2. (ne)promjenjive: brojevi, prilozi
3. nepromjenjive: prijedlozi, veznici,
usklici, čestice (riječce)
 1 + 2 = autosemantične riječi
 3 = sinsemantične riječi
MORFOLOGIJA
• autosemantične (punoznačne)
riječi imenuju svijet u nama i oko
nas; samostalne (grad, pjevati,
bijela)
• sinsemantične (nepunoznačne)
riječi izriču odnose među prvima;
nesamostalne (u, i, na, budući da)
MORFOLOGIJA
Promjena riječi:
1. sklonidba (deklinacija): imenice,
zamjenice, pridjevi, brojevi (djelomice)
2. sprezanje (konjugacija): glagoli
3. stupnjevanje (komparacija): pridjevi
(djelomice), prilozi (djelomice)
MORFOLOGIJA
• leksičko značenje: knjiga
'neperiodična publikacija koja bez
korica ima najmanje 49 stranica i koja
je objavljena u određenoj zemlji'
• gramatičko značenje: imenica
ženskoga roda u jednini
• kategorijalno značenje: predmetnost
MORFOLOGIJA
gramatičke kategorije:
rod, broj, padež, lice, vid, stanje, vrijeme,
način, prijelaznost, povratnost ...
• Svaka vrsta riječi ima svoje tipične
kategorije i kategorije zajedničke s
drugim vrstama riječi, npr. vrijeme je
tipična glagolska kategorija, a rod i broj
imenska.
IMENICE (SUPSTANTIVI)
kategorijalno značenje: predmetnost
opće imenice (apelativi) označuju
predmete istoga razreda (zvijezda)
vlastite imenice (onimi) označuju
pojedinačne predmete (Zvijezda)
IMENICE
• gramatičke kategorije – jedinstvo
gramatičkih značenja i gramatičkih
sredstava označivanja tih značenja
• imenične kategorije: rod, broj, padež,
zbirnost, brojivost, živost, konkretnost,
apstraktnost, tvarnost, određenost i dr.
Rodovni sustav u hrvatskom jeziku
rodovni
status
imenica
tata
jednorodovne
m.r. ž.r. s.r.
napomena
+
soba
+
leđa
+
općerodovne
izjelica
+
+
ili-ili
dvorodovne
bol
+
+
i-i
Rodovni sustav u hrvatskom jeziku
rodovni
status
imenica m. r. ž. r. s. r. napomena
oko
1.raznorodovne
+
oči
+
morfološki
supletivizam
vodopija
2. raznorodovne
1. bot.
2.osoba
+
+
+
rod ovisi o
značenju
PRIDJEVI (ADJEKTIVI)
• Pridjevi su vrsta riječi koje
označuju svojstvo predmeta.
• kategorijalno značenje pridjeva:
svojstvo
• Pridjevi imaju kategoriju roda, broja,
padeža i stupnjevanja. Rod, broj i
padež ovise o rodu, broju i padežu
imenice uz koju pridjev stoji.
PRIDJEVI
PRIDJEVNI RAZREDI
• 1. opisni (kvalitativni): dobar, zelen,
žarki, dubok, mlad, vreo, kišan
• 2. odnosni (relacijski): bukov,
gradski, drvni, dječji, pileći, sestrin,
kišni
PRIDJEVI
SKLONIDBA
1. imenična (nominalna)
2. pridjevno-zamjenična (pronominalna)
- opisni se sklanjaju po obje (osim jarki,
žarki i sl.): velik/velikī
- odnosni se sklanjaju po obje (ili-ili):
bukov po prvoj, a gradskī po drugoj
3. nulta: lila, roza, fit, reš
BROJEVI (NUMERA)
Brojevi su vrsta riječi koje u v i j e k
označuju i z b r o j e n u količinu,
količinu odjelitih predmeta.
Kategorijalno je značenje brojeva broj
(brojnost).
Vrste: glavni, redni i zbirni brojevi
Brojevni pridjevi i imenice nisu brojevi.
Razlike između leksema milijun1 i milijun2
obilježja
milijun, br.
milijun, im.
kat. br.
–
+
kat. padeža
±
+
dem.
–
red. br.
s atributom
značenje
milijunti
–
106
milijunčić
milijunski
mali milijun
'velika količina,
mnoštvo'
sklonidba zbirnih brojeva
padež
promjenjivo
osoba
NA (nas) dvoje
ostalo
nepromjenj.
uz nebroj.im.
dvoje
dvoje (djece)
dvoje (djece)
G
(nas) dvoje
dvojega/dvoga
D
(nama) dvoma
dvojemu/dvomu dvoje (djece)
L
(nama) dvoma
dvojem/dvome dvoje (djece)
I
(nama) dvoma
dvojim
dvoje (djece)
ZAMJENICE (PRONOMINA)
Zamjenice su vrsta riječi koje upućuju na
riječi kojima se označuju osobe, predmeti i
(njihove) osobine:
• ja, ti, mi, vi (na osobe), (lične!)
• moj, tvoj, njegov (na predmete)
• ovakav, takav, onakav (na osobinu ili
svojstvo)
kateogorijalno značenje:
upućivanje/pokazivanje
ZAMJENICE
• Zamjenice su situacijske riječi:
značenje dobivaju u kontekstu:
Ja govorim. Zamjenica ja upućuje na
govornika, vršitelja radnje.
• Zamjenice imaju ove gramatičke
kategorije:
lice, rod, broj, padež
ZAMJENICE
PAZI!
• za nj, sa mnom: zadovoljan je mnome,
A: ju/je: On ju voli. On ju je volio.
• si: Obećaše si vjernost. (uzajamnost),
Odreži si kruha. (= sebi)
NE: Ja ću si to napraviti.
• svoj se odnosi na subjekt: Ivan ima
svoju knjigu, a Marko njegovu (=
Ivanovu).
ZAMJENICE
PAZI!
• tkogod/tko god: Tko god rekao (=
ma tko, bilo tko), nije istina.
Neka kaže tkogod (= netko).
• sve, ne svo: Sve selo (NE: svo selo)
slavi.
• nitko: ni od koga, ni s kim, NE: od
nikoga, s nikim
ZAMJENICE
PAZI!
• A jd.: koji za neživo/kojega za živo:
Ispit koji (ne: kojega) sam položio kod
profesora kojega nisam slušao ....
• Vi iz poštovanja:
Gospođo, što ste željeli ? (NE: željela)
GLAGOLI (VERBA)
Glagol je vrsta riječi koju obilježava
kategorijalno značenje
procesualne radnje izražene u
kategorijama vida, stanja, načina,
vremena, koja ima u rečenici
uglavnom funkciju predikata i koja
ima svoje tvorbene morfeme.
• Pojam procesa predviđa
određene promjene, kretanje,
radnju, što se odvija u vremenu.
Značenje vremena (trajanja)
obilježje je svakoga glagola.
 kategorijalno značenje:
procesualnost
 KATEGORIJE: lice, vrijeme,
vid, način, stanje, povratnost,
prijelaznost, valentnost, broj,
rod
 1.a. opće gl. kategorije: vid i
prijelaznost (imaju ih svi glagoli i svi
oblici)
 1.b. uže gl. kategorije: vrijeme,
način i stanje (gl. kat. koje imaju
samo glagoli, ali ih nemaju svi oblici)
 2.a. imensko-glagolske kategorije:
broj i lice
 2. b. imenska kategorija: rod
PRILOZI (ADVERBI)
kategorijalno značenje: dopuna
značenja drugih riječi: okolnost
vršenja radnje, zbivanja ili trajanja
zbivanja (mjesto, vrijeme, način,
uzrok ...: uči mnogo), stupanj
svojstva (veoma pametan, vrlo
rado), neizbrojena količina (malo
sira)
PRILOZI
Prilozi stoje uz

glagole (spavati mirno)

pridjeve (prilično dobar)

imenice (mnogo knjiga)

priloge (veoma jako)