Transcript Rijeèi

Što je riječ?
● Riječ je najmanja samostalna jezična jedinica (skup glasova ili glas) koja
ima značenje.
Osnovna podjela riječi:
PROMJENJIVE: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi i glagoli
NEPROMJENJIVE: prilozi, prijedlozi, veznici, usklici i čestice
PROMJENJIVE
RIJEČI
- imenice su promjenjive riječi kojima imenujemo bića,
stvari i pojave.
- dijelimo ih na opće imenice – one imenuju sve
pripadnike određene vrste bića, stvari i pojava i
vlastite imenice – one imenuju jedno određeno
biće, stvar ili pojavu, a mogu biti i zbirne npr. lišće,
smeće, djeca i sl.
- gramatička obilježja imenica su rod, broj i padež.
Odredi rod, broj i padež sljedećih imenica:
a) Na vrhu gore.
ž.r.jd. G
b) Prišla je nepoznatom čovjeku.
m.r.jd. D
c) Našao je mjesto koje je tražio.
s.r.jd. A
d) Stric je čekao u dvorištu.
e) Ivane, jesi li napisao zadaću?
m.r.jd. N
m.r.jd V
f) Bila je s Lucijom kada ga je vidjela.
g) Pričale su o izletu baš kad je ušla nastavnica.
ž.r.jd. I
m.r.jd L
- zamjenice su riječi koje zamjenjuju druge imenske riječi.
- razlikujemo:
a) OSOBNE ZAMJENICE – zamjenjuju sugovorne, govorne i negovorne
osobe (ja, ti on, mi, vi, oni)
b) POVRATNE ZAMJENICE – zamjenjuje osobne zamjenice kada se
radnja vraća na subjekt (sebe/se)
c) POSVOJNE ZAMJENICE – zamjenjuju posvojne pridjeve (moj, tvoj,
njegov i sl.)
d) POVRATNO – POSVOJNE ZAMJENICE – zamjenjuju sve posvojne
zamjenice kada kazuju da se nešto odnosi na subjekt ili mu pripada
(svoj, svoje, svoja)
e) POKAZNE ZAMJENICE – upućuju na riječ uz koju stoje (OVAJ
stol, ONA majica i sl.)
f) UPITNE ZAMJENICE – zamjenjuju ono što se očekuje kao
odgovor na postavljeno pitanje (tko, što, koji, čiji..)
g) ODNOSNE ZAMJENICE – služe kao veznici i pokazuju na što
se odnosi sadržaj zavisne rečenice (tko, što, čiji, kakav..)
h) NEODREĐENE ZAMJENICE – zamjenjuj nešto neodređeno ili
suviše općenito (ništa, nitko, nešto, štogod..)
Odredi vrstu zamjenice:
a) Tko je sve bio tamo?
upitna z.
b) Jedino je on znao što se zapravo dogodilo.
c) Počešljala se.
osobna, odnosna z.
povratna z.
d) Nitko nije ništa vidio.
neodređene z.
e) Zbog mraka nije mogla pronaći svoj mobitel.
f) Njihova kuća je izgorjela.
g) Za to je ona bila kriva.
posvojna z.
pokazna, osobna z.
povratno-posvojna z.
- pridjevi su promjenjive riječi koje pridijevamo imenicama. Njima
izričemo svojstva i osobine bića, predmeta i pojava te odnose
među njima.
PRIDJEVI PO ZNAČENJU
opisni
(KAKAV?)
posvojni
(ČIJI?)
gradivni
(OD ČEGA?)
- opisni pridjevi se mogu stupnjevati tj. komparirati.
1. STUPANJ POZITIV
npr. lijep
2. STUPANJ KOMPARATIV
ljepši
3. STUPANJ SUPERLATIV
najljepši
Popuni tablicu!
bijel
žut
jak
zao
KOMPARATIV
bjelji
žući
jači
gori
SUPERLATIV
najbjelji
najžući
najjači
najgori
POZITIV
- brojevi su riječi kojima izričemo:
a) količinu – glavni brojevi – jedan, dva, tri...
b) poredak – redni brojevi – prvi, drugi, treći...
SKLONIDBA GLAVNIH BROJEVA: dva, tri, četiri
N, A, V
dva
dvije
tri
četiri
G
dvaju
dviju
triju
četiriju
D, L, I
dvama
dvjema
trima
četirima
- Umetni odgovarajući oblik:
a) Prilazim ________
dvjema djevojkama. (dva)
b) _______
Četiri dečka su nestala. (četiri)
dvama je to rečeno. (dva)
c) Njima ________
Tri
d) ______
nedostaje. (tri)
- glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje ili
zbivanje.
- s obzirom na trajanje radnje koju izriču, razlikujemo glagole po vidu:
a) svršeni – radnja je potpuno ili djelomično izvršena
b) nesvršeni – radnja još uvijek traje
- prijelaznost je obilježje glagola da mu radnja prelazi ili ne prelazi na objekt:
a) prijelazni glagoli – otvaraju mjesto izravnom objektu (u A)
b) neprijelazni glagoli – otvaraju mjesto neizravnom objektu (u G,D,L, I)
c) povratni glagoli – skupina neprijelaznih gl. označenih povratnom
zamjenicom ‘se’
- INFINITIV – neodređeni glagolski oblik
- GLAGOLSKI PRIDJEVI: radni, trpni
- GLAGOLSKE IMENICE
- GLAGOLSKI PRILOZ : sadašnji i prošli
- GLAGOLSKA VREMENA:
a) prezent
b) perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt
c) futur prvi, futur drugi
- GLAGOLSKI NAČINI: imperativ, kondicional prvi, kondicional
drugi
- GLAGOLSKA STANJA: radno (aktivno), trpno (pasivno)
Glagolske oblike iz sljedeće rečenice raspodjeli u tablicu:
‘ Mislila je da će shvatiti nakon nekog vremena, ali on okrene glavu i
ona shvati da ga je davno bila izgubila. ‘
perfekt
mislila je
futur prvi
će shvatiti
prezent
okrene, shvati
pluskvamperfekt
je bila izgubila
NEPROMJENJIVE
RIJEČI
Prilozi
- Prilozi su većinom nepromjenjive riječi koje najčešće prilažemo
glagolima označujući različite okolnosti vršenja glagolske radnje.
- Po značenju razlikujemo više vrsta priloga:
a) mjesne: gdje, kuda, kamo, gore, dolje, naprijed...
b) vremenske: kada, otkada, povremeno...
c) načinske: kako, ovako, svakako, neprestano...
d) količinske: nekoliko, dovoljno, mnogo, malo...
e) uzročne: zašto, zato, stoga...
f) upitne: gdje, kamo, kada, otkada..
Zadatak 6.
Odredi vrste priloga u sljedećoj rečenici:
‘ Povremeno se pitao kako da bezbolno ode, ali uvijek bi
iznova shvatio da nema dovoljno razloga za odlazak. ‘
načinski
vremenski
prilog
prilog
količinski
prilog
načinski
prilog
vremenski
prilog
PRIJEDLOZI
- prijedlozi su nepromjenjive suznačne riječi koje izriču odnose
između onoga što znače imenice ili na što upućuju zamjenice (npr.
unatoč, o, na..)
VEZNICI
- veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju riječi ili skupove riječi i
surečenice u složenu rečenicu (npr. stoga, i, ili, a, ali...)
USKLICI
- usklici su nepromjenjiva vrsta riječi kojom se izriče odnos prema
sadržaju govora ili situaciji te oponašaju zvukovi u prirodi
(onomatopeja) (npr. ej, oj..)
ČESTICE
- čestice su nepromjenjive riječi koje služe za rečenične preoblike i iskazuju
stav govornika prema onome o čemu se govori ili izražavaju različite odnose
među riječima i rečenicama (npr. da, li, baš..)
Odredi vrstu SAMO nepromjenjivih riječi u rečenici:
‘ Unatoč tome što nam je rekao da to ne smijemo
napraviti, odlučile smo poslušati sebe, ne bi li učinile ono
što je bilo najpametnije u tom trenutku. ’
čestica
prijedlog
veznik
prijedlog
čestica
KRAJ 