GRAD VRBOVSKO

Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog 2012-2013-2020

- prijedlog

Vrbovsko, 26. studenog 2012.

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PORIN d.o.o.

Uvod



Plan ukupnog razvoja grada je važan dokument u procesu odabira budućih pravaca razvoja u kojem se postavlja jasna vizija i ciljevi koji nadalje predstavljaju smjernice u načinu djelovanja u određenom razdoblju. Proces planiranja provodi se i ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao planski i usmjereno voditi prema zacrtanim ciljevima

Vremenski obuhvat

• razdoblje od 2012. – 2013. godine prati postojeće dokumente Strategiju RH (2011.-2013.) i Razvojnu strategiju PGŽ (2011. – 2013.) i mogućnosti provedbe postojećih razvojnih projekata • razdoblje od 2014. – 2020. godine za koju će se dati projekcija razvoja budući da nisu izrađeni novi strateški dokumenti na nacionlanom i županijskom nivou • • •

Sadržajno PUR

se sastoji iz:

analitičkog dijela – osnovna analiza, razvojni problemi, razvojne potrebe te SWOT i PEST analiza Strateškog dijela – vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere provedbenog dijela

Dokumenti na kojima se temelji Plan ukupnog razvoja grada Vrbovsko su slijedeći:

      

Europa 2020. – Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013.

Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011. - 2013.

Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013.

Prostorni plan Primorsko-goranske županije Prostorni plan Grada Vrbovskog Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovskog

Sadržaj

1. Sažetak 2. Uvodne postavke 3. Analiza postojećeg stanja

3.1. PROSTOR 3.2. STANOVNIŠTVO 3.3. TLO 3.4. PRIRODNA OBILJEŽJA, FLORA I FAUNA 3.5. GOSPODARSTVO 3.6. SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE 3.7. PROMETNA INFRASTRUKTURA 3.8. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE 3.9. ENERGETIKA 3.10. POSTUPANJE S OTPADOM 3.11. PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA GRADA VRBOVSKO

4. SWOT analiza i PEST analiza 5. Strategija razvoja - vizija, ciljevi, razvojni prioriteti, plan aktivnosti) 6. Provedba PUR-a, praćenje i ažuriranje

Analiza postojećeg stanja

Područje Problem Moguća rješenja

STANOVNIŠTVO Nedostatak projekata za razvoj ljudskih potencijala Povećanje gustoće stanovništva Nedostatak radnih mjesta Povećanje stope zaposlenosti stanovništva Financiranje razvojnih projekata s obzirom na indeks razvijenosti grada Povećanje stope obrazovanosti stanovništva Loša demografska struktura Vraćanje i zadržavanje obrazovanog stanovništva Poticanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva GOSPODARSTVO Nedostatak izvora financiranja za gospodarske i turističke inicijative Poticanje aktivnosti za ulaganja TURIZAM Ukidanje zakonske regulative za brdsko-planinska područja Poticanje razvoja MSP Kreirati nove izvore financiranja za MSP USLUŽNE DJELATNOSTI Nedostatak izvora financiranja za sportsko-rekreativne projekte Poticanje aktivnosti ulaganja u sport i rekreaciju Šport, rekreacija, zabava i odmor Neusklađenost prostorne dokumentacije Poticanje mladih na bavljenje sportom Inicirati projekte za zabavu, odmor i sport PROMETNA Nerazvrstane lokalne ceste Projekti izgradnje nerazvrstanih cesta usklađeni

INFRASTRUKTURA

Održavanje županijskih i državnih cesta na teret lokalne samouprave sa standardima prometne infrastrukture i izvori financiranja SUSTAV VODOOPSKRBE Veliki gubitci vode Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu vodom I ODVODNJE Neadekvatna kvaliteta i kakvoća vode Izgradnja pročišćivača na izvorima pitke vode Nepostojanje sustava odvodnje otpadnih voda Korištenje izvora pitke vode Dovršetak izgradnje kanalizacijskog sustava Vrbovskog ENERGETIKA Ishodovanje dokumentacije za obnovljive izvore Poticanje razvoja obnovljivih izvora energije: Nedostatak financijskih sredstava za obnovljive izvore energije biomasa, hidroelektrane, solarna Dizanje svijesti stanovništva o korištenju OIE POSTUPANJE S OTPADOM Sakupljanje otpada i stvaranje deponija u cilju usklađivanja Edukacija stanovništva sa zakonskom regulativom Sanacija postojećeg odlagališta otpada Premalen kapacitet za prihvat otpada u odlagalištu otpada Cetin u odnosu na postojeće potrebe Uvođenje novog sustava selektivnog gospodarenja otpadom Izgradnja novog reciklažnog dvorišta



SWOT analiza izrađena je na temelju osnovne analize i sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar grada i županije) te prilika i prijetnji (izvan grada i županije) bitnih za razvoj svih važnih područja.

SWOT ANALIZA

SNAGE

 Glavni osnovni prometni pravac Rijeka - Zagreb  Izgrađenost osnovne komunalne infrastrukture ( vodo opskrba, odvodnja, otpad, plin, distrubucija električne energije)  Sustavno praćenje pojedinih sastavnica okoliša (vode, zrak) i provođenje mjera za smanjenje pritisaka na okoliš  Postojanje i obuhvat prostornoplanske dokumentacije  Raznolika sektorska struktura gospodarstva – turizam, prijevoz, prerađivačka industrija, građevinarstvo  Velike mogućnosti razvoja ruralnog turizma  Velike mogućnosti privlaćenje EU izvora za ruralni razvoj  Infrastruktura, tradicija i znanje u turizmu  Dinamičan razvoj malog i srednjeg poduzetništva  Multikulturalnost i tolerancija kao osobine koje se tradicionalno vežu uz stanovništvo ovih prostora  Raznovrsnost i velik broj udruga  Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine, iskustvo, infrastruktura, informacije  Kapacitiranost županije za upravljanje regionalnim razvojem - postojanje razvojnih institucija  Razvijena međužupanijska i međunarodna suradnja  Članstvo u Lokalnoj akcijskoj grupi

SLABOSTI

 Neuredan katastar i zemljišne knjige  Nepovoljna starosna struktura stanovništva  Negativni demografski trendovi - izražena depopulacija  Visoka nezaposlenost  Teška zapošljivost određenih skupina stanovništva (slabije obrazovani,žene, stariji od 50 godina)  Nepostojanje unificiranog sustava identifikacije, klasifikacije i evaluacije krajobraza  Nedovoljno razvijena svijest o vrijednostima krajobraza  Smanjivanje biološke raznolikosti i vrijednih prirodnih staništa  Nedostatak podataka o vrijednim prirodnim staništima  Ugroza populacije divljih svojti  Neadekvatna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda  Neadekvatno gospodarenje otpadom  Narušena kakvoća zraka na nekoliko lokaliteta  Nedovoljna iskorištenost potencijala obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa)  Neadekvatno vrednovanje i korištenje prirodne i kulturne baštine za razvoj turizma, kulture i gospodarstva u cjelini  Neadekvatan standard postojeće županijske i lokalne cestovne infrastrukture  Stagnacija i zaostajanje u razvoju prerađivačkog sektora  Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u turizmu  Nedovoljna valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe  Nedovoljna vertikalna i horizontalna povezanost poduzetništva  Nedovoljno korištenje znanja i inovacija  Nedovoljna povezanost između gospodarstva i institucija visokog obrazovanja  Neusklađenost sustava obrazovanja i potreba gospodarstva  Neuravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada  Prostorni uvjeti i uvjeti rada djelomično neprimjereni zahtjevima suvremenog školstva  Manjak institucija društvenih djelatnosti  Nedostatni i neadekvatni sportski objekti  Nedovoljan broj stručno osposobljenih djelatnika u sportu  Sporadična i nekontinuirana suradnja među organizacijama civilnog društva  Nedostatak planiranja unutar određenog dijela organizacija civilnog društva

PRILIKE

 Povoljan geografski i geoprometni položaj  Bogati i raznoliki prirodni resursi (voda, šume)  Revitalizacija drvna industrije  Izgradnja infrastrukture vezane uz Riječki prometni pravac  Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove  Razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije  Velika krajobrazna i biološka raznolikost  Bogata i atraktivna prirodna i kulturna baština  Korištenje nacionalnih programa za poticanje poduzetništva  Blizina emitivnih tržišta za turizam  Novi zakonski okviri (organizacije koje djeluju za opće dobro, zaklade, volonterstvo, pravo na pristup informacijama)  EU (financiranje i standardi)  Razvijanje zajedničkih projekata organizacija civilnog društva  Pristupanje Grada Vrbovskog u europske asocijacije

PRIJETNJE

 Nepovoljna starosna struktura stanovništva  Negativni demografski trendovi izražena depopulacija  Smanjivanje i napuštanje tradicijskih aktivnosti (poljoprivredna proizvodnja)  Pojava invazivnih vrsta  Postojanje potencijalnih izvora onečišćenja voda  Kriza i recesija u hrvatskom gospodarstvu  Rastuća konkurentnost na međunarodnom tržištu  Centralizirano upravljanje prirodnim resursima  Smještanje sjedišta tvrtki i financijskih institucija izvan županije  Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni izvori financiranja razvojnih projekata  Nedostatna fiskalna decentralizacija tj. sredstava s državne razine za JL(R)S

PEST ANALIZA

PEST analiza je akronim za: Političku, Ekonomsku, Sociološku Tehnološku metodu analize poslovnog okruženja i predstavlja temelj za strateško planiranje. PEST analizira okolinu, određenog područja, za tržište u nastajanju ili već postojeće i pruža pregled vanjske situacije koja može imati utjecaj predmetno područje, na područje, industriju u globalu ili na tvrtke unutar promatrane industrije.

Pozitivne strane Negativne strane POLITIČKA OKOLINA

Parlamentarna demokracija Povoljne prilike za regionalnu i nacionalnu suradnju Suradnja s lokalnom zajednicom Oštri uvjeti privređivanja koje nameće EU Učestala promjena propisa – usklađivanje regulative s EU Centralizacija pravosudnih tijela – preseljenje –sudskih nadležnosti u veća središta Mogućnosti za privlačenje investitora Poslovne zone Relativna dostupnost financijskih izvora Postoji LAG Gorski kotar radi privlačenja LEADER sredstava za ruralni razvoj Postoji podrška razvoju malog i srednjeg poduzetništva Niske cijene nekretnina i poljoprivrednog zemljišta Mogućnost otkupa zemljišta

EKONOMSKA OKOLINA

Visoka stopa nezaposlenosti Slaba kupovna moć Utjecaj krize – rizik nedostatka talenata i ideja Krhka situacija u financijskom sustavu Negativni efekti privatizacije Nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija Nepripremljenost poljoprivrednih subjekata za korištenje EU fondova Uključivanje u Udrugu za brdsko – planinsko područje Euromontana

SOCIJALNA OKOLINA

Gostoljubivost stanovništva Kulturološka raznolikost Slobodna radna snaga Otvorenost stanovništva programima Jeftina radna snaga za sudjelovanje u obrazovnim Nedostatak obrazovnih programa Nedostatak stručnog kadra Negativni demografski trendovi – depopulacija Nedostatak inicijative za vlastiti razvoj Nerazvijena svijest o vrijednosti okoliša Nedovoljno korištenje znanja i inovacija Odljev “mozgova” Nerazvijeno gospodarstvo

TEHNOLOŠKA OKOLINA

Zainteresiranost mlađeg informatičke tehnologije dijela stanovništva za primjenu Dostupnost obrazovnih institucija – mogućnost usavršavanja znanja u većim gradovima Sporo uvođenje informatičke tehnologije Loša informiranost o novim proizvodnim tehnologijama Zastarjelost kapaciteta za smještaj i prehranu turista Infrastrukturni problem - neadekvatna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, neadekvatno gospodarenje otpadom Nedovoljna informiranost o korištenju zelene tehnologije

Budući razvoj kratki osvrt do 2013.

Trenutno nema novog strateškog dokumenta osim Regionlane strategije razvoja RH 2011.-2013. i Razvojne strategije PGŽ 2011.-2013.

• Cilj je dati odrednice budućeg djelovanja kako bi se podigao gospodarski razvoj područja grada Vrbovskog i konkurentna sposobnost gospodarskih subjekata te time polučili bolji pokazatelji razvoja samog područja i time doprinjeli razvoju Županije i RH. • Postavljeni novi ciljevi u PUR-u su sukladni s navedenim strategijama do 2013. godine.

- Kratki osvrt do 2020.

Za buduće novo razdoblje ne očekuju se veće promjene osim u dijelu sektorskih podjela i specijalizacija regija.

Usklađenost s Strategijoj EU 2020 koja daje osnovne pravce budućeg razdoblja za svoje članice

Vizija

- do 2020. godine



Težiti ispunjenju osnaživanja održivog razvoja i gospodarstva kroz razvoj poljoprivrede, zimskog i ruralnog turizma te malog i srednjeg poduzetništva, vodeći pritom brigu o standardu stanovništva.

Strateški ciljevi

   ◦ ◦ ◦ ◦

Održivi razvoj:

Razvoj poljoprivrede Razvoj turizma Razvoj MSP Ljudski potencaijal ◦ ◦ ◦

Zaštita okoliša

Zaštita šuma Zaštita okoliša Gospodarenje otpadom ◦

Energetika

Obnovljivi izvori energije

STRATEŠKI CILJ 1 . ODRŽIVI RAZVOJ PRIORITETI 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE 2. RAZVOJ TURIZMA MJERE

1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda 2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane 3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača 4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi 1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela 2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine 3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta 4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički nastup na tržištu 5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u turizmu

3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA 4. LJUDSKI POTENCIJAL

1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno opremanje 2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata poduzetnicima 3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača 4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada 1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište rada 2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo 3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja, te provedba istih

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA PRIORITETI 1. ZAŠTITA VODA 2. ZAŠTITA ŠUMA 3. GOSPODARENJE OTPADOM MJERE

1. Nadziranje zaštite i ljudska osvještenost u gospodarenju vodama 2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja 3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu vodom 4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda 1.

Gospodarenje šumama 1. Uspostava stanovništva) novog sustava za gospodarenje otpadom 2. Sanacija postojećih odlagališta ( edukacija

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA PRIORITETI 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MJERE

1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik 2. Biomasa 3. Solarna energija 4. Energetska učinkovitost

Usklađenost strateških ciljeva, prioriteta i mjera s drugim strateškim dokumentima

Postoji potpuna usklađenost s: - Regionalnom strategijom razvoja RH 2011.-2013.

1. RAZVOJ ŽUPANIJA I STATISTIČKIH REGIJA 2. RAZVOJ POTPOMOGNUTIH PODRUČJA 3. RAZVOJ POGRANIČNOG PODRUČJA - Razvojnom strategijom PGŽ 2011.-2013.

1. Razvoj dinamičkog gospodarskog okruženja 2. Uravnotežen regionalni razvoj 3. Razvoj ljudskih potencijala 4. Zaštita priode i okoliša - Strategija Europe 2020

EU STRATEGIJA 2020 TRI PRIORITETA Pametan rast - razvoj ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji Uključiv rast – poticanje visoke stope zaposlenosti; rezultat je ekonomska, socijalna i teritorijalna povezanost Održiv rast – učinkovito iskorištavanje prirodnih resursa, zelenija i konkurentnija ekonomija PLAN RAZVOJA GRADA VRBOVSKOG DO 2020

Strateški ciljevi: Cilj ovog prioriteta je prihvaćanje novih znanja i tehnologija od strane poslovnih subjekata i radne snage ovisno o stupnju obrazovanosti i stručnom usavršavanju. U svrhu ostvarivanja ovog cilja potrebno je analizirati potrebe gospodarstva, razvijati nove proizvode i primjenu novih tehnologija, unaprijediti korištenje informacijskih tehnologija u poslovnom komuniciranju i poslovanju, poticati medijske kampanje kojima će se podizati svijest javnosti o svim aspektima inovacija i istraživanja.

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva na ovom području predstavlja snažan generator razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. Cilj je stvoriti povoljno okruženje razvijajući pozitivnu atmosferu među sposobno radnim stanovništvom, osiguravajući infrastrukturne uvjete kroz razvoj poslovnih zona, osiguravanje savjetodavnih, potpornih i informativnih servisa za poduzetnike koji uključuju vodstvo i podršku na područjima marketinga, menadžmenta i ostalih profesionalnih i komercijalnih servisa.

Ljudska osviještenost o očuvanju okoliša i gospodarenju vodama je vrlo bitna kada se govori o zelenoj i konkurentnijoj ekonomiji ovog područja koja obiluje zasada nedovoljno iskorištenim prirodnim resursima. U svrhu ostvarivanja ovog prioriteta potrebno je kroz organiziranje tribina, uključivanjem tema o zaštiti okoliša u nastavne programe, edukaciju o važnosti zaštite vode i drugih prirodnih resursa, praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda svakodnevno pružati informacije upoznavajući stanovništvo sa trenutnim stanjem razine očuvanosti okoliša.

1. Održiv razvoj 2. Zaštita okoliša 3. Energetika

Mogući izvori financiranja projekata

- vlastita sredstva iz proračuna Grada - županijski proračun - državni proračun - kreditne linije (domaće poslovne banke, Svjetska banka, EBRD, EIB,…) - leasing - municipalne obveznice - Javno privatno partnerstvo - JPP - ostali domaći izvori financiranja / BICRO, HEP ESCO/ - IPA - IPARD Mjera 202. i Mjera 301.

- Programi zajednice - Strukturni fondovi - Kohezijski fond HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za regionalni razvoj RH, Fond za razvoj i zapošljavanje, - sredstva Europske unije i drugih međunarodnih financijskih institucija:

Razvojni projekti u PUR-u i RS PGŽ

Strateški cilj

1.Održivi razvoj 2.1.Pot.raz.turizma

2.Zaštita okoliša 1.3.Rek.i izgr.infras.

2.Zaštita okoliša 3.2.Sanacija odlag.

1.Održivi razvoj 3.1.Razvoj posl.zon

1.Održivi razvoj 2.1.Pot.razv.turizma

2. Zaštita okoliša 1.4.unpr.sust.vodo.

3. Energetika 1.2.Biomasa

3. Energetika 1.3. Energ.učinkov.

.......

Projekt

Bijela kosa I.faza kanal.kolekt.

i bio pročiš.

Odlagalište Cetin Izgradnja posl.zone

K1 Kuća Mance Vodoopskarbni sustav Izgradnja bioenergane Eko projekt-ušteda energije

Vrijednost Izvor financ.

146 mil kn Privlačenje investitora 9 mil kn 7 mil kn 10 mil kn 0,5 mil kn 20 mil. kn 30 mil kn 3 mil kn Lokalni, regionlani, državni proračun, EU Lokalni, regionlani, državni proračun, EU Lokalni, regionlani, državni proračun, Lokalni, regionlani, državni proračun Lokalni, regionlani, državni proračun, EU Lokalni, regionlani, državni proračun, EU Lokalni, regionlani, državni proračun, EU

Provedba, praćenje i ažuriranje PUR-a

Nadzor nad provedbom ovog PUR-a vršit će stručno tijelo imenovano od strane Gradskog vijeće Grada Vrbovskog - u sastavu stručnog tijela treba nastojati postići suglasnost svih stranaka koje su zastupljene u Gradskom vijeću, a ono treba osim gradskih vijećnika uključiti i gradske službenike zadužene za određena područja rada, kao i stručnjake iz određenih područja kao vanjske suradnike -Stručno tijelo treba barem jednom godišnje podnijeti Gradskom vijeću pismeno izvješće o provedbi PUR-a, može sugerirati i određene izmjene u nekim prioritetnim ciljevima, a također može davati i prijedloge za dopunu plana uvrštavanjem nekih novih projekata, -Razdobljem provedbe okvirno se definira potrebno vrijeme za provedbu određene mjere razvoja koje treba dobro isplanirati prvenstveno zbog donošenja proračunskog okvira.

Posebnost

Predlaže se donošenje PUR-a za navedena dva razdoblja, Po donošenju novih dokumenata strateškog razvoja za RH i Županiju, predlaže se eventualno usklađivanje i donošenje akcijskih planova provedbe PUR-a

Zaključno

- Uloga JLS-a je da postanu središta razvojnih aktivnosti te iniciraju, pokreću i usmjeravaju sustavne razvojne aktivnosti u svojoj lokalnoj sredini - PUR predstavlja razvojni dokument koji će odraziti postojeće interese i razvojne potrebe Grada - Lokalna samouprava ima zadatak i misiju da lokalnoj zajednici: - ponudi lepezu mogućnosti i rješenja, - uspostavi sustav lokalnog razvoja i osigura temeljne infrastrukturne i institucionalne uvjete za razvoj, - razvija poticajno okruženje, - motivira, integrira, povezuje i koordinira lokalne razvojne aktivnosti, resurse, projekte i nositelje razvoja na putu osmišljavanja, pripremanja i realizacije razvojnih projekata i oblika zajedničkog nastupanja kojima se ostvaruje učinkovit razvoj, - Realizacija i implementacija PUR-a predstavlja zahtjevan posao koji će angažirati sve raspoložive ljudske resurse, od predstavnika jedinice lokalne samouprave do vanjskih stručnjaka, poduzetnika, obrtnika, hotelijera i ostalih institucija - Sinergijsko djelovanje i timski rad neophodni su u provedbi Ukupnog plana razvoja Grada Vrbovskog