Transcript LK 5 ZNAKOVI i KRATICE

prof. dr. sc. Branka Tafra
ZNAKOVI I KRATICE
postoje različite vrste znakova:
►rečenični
znakovi (razgodci), pravopisni
znakovi, matematički znakovi, logički
znakovi, jezikoslovni znakovi, znakovi za
mjerne jedinice, korekturni znakovi itd.
►pisanje
znakova uređuje pravopis, ali i
međunarodni propisi, koji su iznad
hrvatskoga pravopisa
REČENIČNI ZNAKOVI
interpunkcija / razgodci:
točka, upitnik, uskličnik, zarez, dvotočje,
trotočje, točka sa zarezom, spojnica,
crtica, navodnici, polunavodnici, zagrade
Točka, upitnik, uskličnik dolaze na
kraju rečenice i pišu se bez razmaka:
►To
je moguće. Je li to moguće?
►Jest,
jest! Zar je to moguće?!
Upitnik i uskličnik mogu doći i u rečenici i
tada se pišu s bjelinama:
►Mislim
da se zvao Izgubljeni u prijevodu
(?), a prikazivao se neku večer.
►On
cijelu godinu (!) nije uopće dolazio.
Točka se može pisati iza naslova odjeljaka
ako su odjeljci u istom retku:
►Jednačenje po zvučnosti. Kad se bezvučni
suglasnik nađe ispred zvučnoga, on
prelazi u svoj zvučni parnjak.
►Jednačenje po mjestu tvorbe. Kad se u
suglasničkom skupu nađu suglasnici
različiti po mjestu tvorbe, prvi se
suglasnik zamjenjuje suglasnikom koji je
po mjestu tvorbe jednak drugomu.
PAZI!
 Iza
naslova knjiga, novina, članaka,
filmova ... ne piše se točka:
Tablica 1: Sklonidba imenica i pridjeva
 Iza
znakova za mjerne jedinice ne piše
se točka:
m, s, kg, L, Hz, min (minuta, a min. je
'minimalno')
Zarezom se u rečenici obilježavaju:
►naporednost
(nizanje): Na
Medvednici rastu kesten, bukva, jasen i
jela. Bilo je lijepo, vedro, sunčano jutro.
Ali: Imala je dugu plavu ravnu kosu.
►naknadno
objašnjenje (dodanost):
Napokon zaspah, sav umoran. Sve je
gotovo, tj. oprano i pospremljeno.
Bilo je tiho, samo je pas
cvilio. Učio je dugo, ali je pao.
►isticanje: Stigao je, i to rano.
Michelangelo je bio i kipar, i slikar, i
arhitekt, i pjesnik.
►suprotnost:
►odnos
govornika prema sadržaju
iskaza: Sve u svemu, bit će dosta za
danas. Mogao bi, po svemu sudeći, biti
lijep dan.
Zarezom se rješava dvoznačnost:
►Ne,
valja kupiti. / Ne valja kupiti.
►Molim lijepo, pjevajte. / Molim, lijepo
pjevajte.
►Tko pjeva, zlo ne misli. / Tko pjeva zlo,
ne misli.
►Ibis
redibis, numquam peribis in belo.
(Ići ćeš, vratit ćeš se, nikada nećeš
poginuti u ratu.)
►Ibis
redibis numquam, peribis in belo.
(Ići ćeš, nećeš se nikada vratiti,
poginut ćeš u ratu.)
►Studenti,
koji su učili, položili su lako
ispit. (svi koji su učili)
►Studenti
koji su učili, položili su lako
ispit. (samo neki, ne svi)
Rečenični se modifikatori odvajaju
zarezom:
►Bijah,
doista, već pospan.
►Međutim, nisam dovoljno znao.
►Oni će, dakle, doći, sigurno.
►Ali: On sigurno zna dovoljno. (glagolski
modifikator, a ne rečenični)
Sastavnice bibliografske jedinice odvajaju
se zarezom:
►Branka Tafra, Dopune hrvatskoj
gramatici (uz 400. obljetnicu prve
hrvatske gramatike), Jezik, 51 (5):
169–176, Zagreb, 2004.
►ili: Tafra, Branka, 2005: Od riječi do
rječnika, Školska knjiga, Zagreb.
PAZI! Zarezom se uvijek odvaja:
Dodaj mi, Ivane, tu knjigu.
►usklici: Ah, da sam to prije znao!
►vokativ:
►apozicija
i atribut iza upravne riječi: Ivo
Horvat, liječnik, nije znao za odmor.
Želim cipele, udobne i lagane.
►ime
od prezimena ako je na drugom
mjestu: Horvat, Ivo, 1938: Bukovo-jelove
šume. Izuzetak su, primjerice, telefonski
imenici i drugi abecedni popisi.
►umetnuta rečenica:
Nisam, reče profesorica, završila
predavanje.
►zavisna
rečenica koja stoji ispred glavne:
Kad završimo, ići ćemo se prošetati.
Zavisna rečenica koja stoji iza glavne ne
odvaja se zarezom od glavne kad je s
njom u izravnoj značenjskoj vezi:
►Prijavit
ću se kad naučim.
Ako ne postoji uska značenjska veza među
njima, ako se zavisna osjeća kao dodana,
odvaja se zarezom:
►Ivan
previše puši, iako zna da je to
štetno.
►Sve je dobro prošlo, kako smo se i nadali.
►On je zadovoljan, što možete vidjeti.
(Drugo je: On je zadovoljan što možete
vidjeti.)
Dvotočje se upotrebljava za
objašnjavanje:
►Potpuno
tome.
ste u pravu: nećemo više o
navođenje:
►Rauš
(1969) o tome kaže: "Slavonski
su hrastici najpoznatiji u svijetu ..."
nabrajanje:
►Osnovne
su mjerne jedinice (SI): metar,
sekunda, kilogram, kelvin, amper, mol,
kandela.
►U Hrvatskoj je osam nacionalnih parkova:
Brijuni, Paklenica, Risnjak, Sjeverni
Velebit, Plitvička jezera, Krka, Kornati i
Mljet.
Trotočjem se obilježava namjerni prekid
teksta na početku, u sredini i na kraju
rečenice (tako pravopisi):
►... nismo mi valjda s neba pali.
►Uostalom,
nismo mi valjda ... s neba
pali.
►Uostalom, nismo mi valjda ...
Ako se izostavlja dio citirnoga teksta,
trotočje se stavlja u zagrade:
►"Trotočje
se piše na mjestu
ispuštenoga ili nenavedenoga teksta.
(...) Trotočje se piše na mjestu prekida
nabrajanja."
Tafrino pravilo:
Ako je izostavljen dio riječi, trotočje se
piše bez bjeline: otorino...
Ako se izostavlja dio rečenice, trotočje se
razdvaja bjelinom s lijeve i desne
strane: Pravopisni znakovi točka, zarez,
zagrade ... navodnici ...
Ako se u većem navodu izostavlja dio
teksta, trotočje se piše u zagradama
koje se odvajaju bjelinom od ostaloga
teksta:
Trotočje se piše 1. kada dio rečenice ili
teksta ne navodimo, kada je
izostavljen. (...) 2. kada želimo označiti
duže stanke ili isprekidan govor.
Točka sa zarezom odvaja značenjski
nepovezane dijelove rečenice:
►Strojevina
je bolja od riječi hardver; ona
potiskuje nepotreban anglizam.
►PAZI!
Ne valja: Stjepan Babić; Božidar
Finka; Milan Moguš: Hrvatski pravopis.
Treba pisati zarez pri nabrajanju.
Crticom se označuju:
– veća stanka: Nedjeljom sjedim – sam
samcat – i slušam u tišini Mozarta. I –
kako je bilo?
– upravni govor: – Došla bih sutra –
reče Ana.
– odjelit odsječak teksta u okomitom
nabrajanju (kao što je u ovom odjeljku)
– odnos od – do:
Profesor prima 10 – 12 sati. Ne valja:
Profesor prima od 10 – 12 sati.
– suprotstavljeni dijelovi:
Armada je slavila na utakmici
Rijeka – Hajduk.
Spojnica je uglavnom pravopisni znak.
U rečenici služi za razbijanje rječne
cjeline zbog stilskih razloga:
►Jesi
li poludio? Ni-i-i-i-sam!
►Papaj
pa ćeš biti v-e-e-e-elik.
PAZI!
Spojnica i crtica dva su znaka. Razlikuj ih!
Spojnicom se označuje jedan pojam:
park-šuma i ne piše se s bjelinama.
Navodnicima se označuje tuđi tekst i
dio teksta koji se navodi u drugom
značenju:
na ah je najpravii” (Mažuranić
1839: 20).
►“Genitiv
►U
ono vrijeme bila je to “buna” na
njihov način.
►PAZI!
Citate piši uvijek s navodnicima,
kurzivom se ne označuju citati.
Polunavodnici služe za označivanje
citata unutar citata ili za označivanje
sadržaja nekoga pojma:
►“Postavlja
maksimu: ‘Trěba najviše
paziti etimologiju, jer se njome
razumljivost postiže’” (Jonke 1971:
137).
►Značenje
'čistoga broja' ima broj dva.
Zagradama se odvajaju objašnjenja u
rečenici ili rečenica u rečenici:
►Obična bukva (Fagus sylvatica L.) raste
na Medvednici.
►Neki su priznavali i više od deset
kategorija. (Kant ih nabraja dvanaest.)
Često se navode tri kategorije: stvar,
svojstvo i odnos.
►oble:
( ), uglate: [ ],
kose: / /, vitičaste: { }
Tipovi slova kao rečenični znakovi
služe za isticanje.
►kosa slova (kurziv): interpunkcija
►poludebela slova (bold): interpunkcija
►velika slova (verzal): INTERPUNKCIJA
►razmaknuta slova (spacionirano):
interpunkcija
savjet
► Kurzivom
u rečenici pišemo tuđice,
pojedinačne primjere, riječi koje ističemo,
naslove knjiga, novina i sl. Dovoljno je jedno
grafijsko sredstvo za isticanje, ne trebaju
dva, ne treba pisati kurzivirani naslov i
navodnike.
► Kako se broje pape? O kojoj je povijesti
riječ?
► Potrebno ih je označiti drugim tipom slova,
npr. debelim kurzivom: allegro, yo-yo,
walkman.
FUNKCIONALNOST ZAGRADA I TIPOVA
SLOVA U TEKSTU
► za
koru (koricu) kruha raditi
► doći / dolaziti u pitanje
► imati pik na koga, na što
► <i> gluh i slijep
► od korica do korica [pročitati, proučiti i
sl.]
► mrtve duše nepostojeće (fiktivne) osobe
/u statistikama/
►zamjenjivost
sastavnica bez promjene
značenja frazema prikazana je pomoću
okruglih zagrada:
za koru (koricu) kruha raditi
►gramatičke su varijante pojedinih
sastavnica odvojene kosom zagradom:
doći / dolaziti u pitanje
►rekcija je naznačena kurzivom: imati
pik na koga, na što
►fakultativne
su sastavnice stavljene u
lomljene zagrade: <i> gluh i slijep
►semantičko-sintaktička ograničenja
stavljena su u uglate zagrade:
od korica do korica [pročitati,
proučiti i sl.]
►pragmatički su podaci u kosim
zagradama dodani uz definicije:
mrtve duše nepostojeće (fiktivne)
osobe /u statistikama/
SAVJETI
► Točku
na kraju nemaju:
– naslovi knjiga, pjesama, tablica ...
– glave i potpisi u dopisima
– adrese (i elektroničke)
– abecedni popisi, okomita nabrajanja
– znakovi za mjerne jedinice: m (metar), s
(sekunda), kn (kuna), za strane svijeta: S
(sjever)
– kemijski znakovi: C (ugljik), Fe (željezo), H2O
(vodikov oksid)
– verzalne kratice: HS (Hrvatski studiji),
HAZU, SAD, INA
– Ako rečenica završava kraticom s točkom
(... i sl.), trotočkom, upitnikom ili
uskličnikom, točka se kao rečenični znak
ne stavlja. Ako se njome rješava
dvoznačnost, piše se: Hoćeš li doći do
10.? (10. dan u mjesecu, bez točke 10
sati).
bjelina je najčešći pravopisni znak, a
pravopisi ju ne opisuju
►dolazi između riječi
►između inicijala: B. T.
►između brojeva u datumu: 16. 5. 2012.
►odvaja se svaki novi podatak bio on riječ,
znak, kratica i sl.: pet metara, 5 m, 100
%, 12 × 12, 4 > 3, hrast + ov →
hrastov, 20 : 2 = 10, 2006. god., dr. iur.,
20 kn
►bjelinom
se odvajaju znakovi za mjerne
jedinice, matematički, fizikalni, logički i
drugi znakovi
►bjelinom se odvajaju tri brojke u velikim
brojevima: 4 540 000
►bjelinom se ne odvajaju dijelovi
elektroničkih adresa;
[email protected], www.ihjj.hr
navodnici
►pogrešno
je «pogrešno»
►»Ispravno je ovako«, ili “ovako”, ili
‘ovako’, ili "ovako", ili "dva znači 'čisti
broj', a dvojica označuje dvije muške
osobe"
►polunavodnici dolaze unutar navodnika,
a u jezikoslovlju označuju značenje:
dinamičan 'živahan'
zagrade
►unutar
okruglih zagrada dolaze kose:
obična smreka (Picea abies /L./ H. Karst)
►ima više vrsta zagrada, neke se
upotrebljavaju u pojedinim znanostima,
npr. vitičaste u matematici
PAZI!
►(zagrada se otvara i zatvara bez bjeline)
ostali pravopisni znakovi
► / / (kose zagrade) – u fonološkoj
transkripciji znak za fonem: /ś/ (u
crnogorskom: śjekira),
►
lj = /ļ/
►[ ] (uglate zagrade) – u fonetskoj
transkripciji znak za glas: [ŋ], [ē] [Aŋka,
Ankē]
►- i ^ nad slovom označuju dužinu: ā, â
►/
– znak za alternaciju: -om/-em, i/ili,
dvogodište: 2006/07. (piše se bez
bjelina), ili granice stihova u vodoravnom
ispisu (piše se s bjelinama na obje
strane): Kako je teško biti sam / i biti
star, a biti mlad.
►>
– znak za 'daje': ł > l, u mat. 'veće': 3
> 2; < znak za 'postalo od': l < ł, u mat.
'manje': 2 < 3
►> – znak za upućivanje: taoc > talac
►*
– ispred nekoga oblika označuje
pretpostavljenost ili nepotvrđenost: ie.
*māt(ē)r- 'mati', grč. μάτηρ, lat. māter,
skr. mātár-, stsl. mati (gen. matere)
► + i – iste su širine; znak za minus je
crtica, a ne spojnica
►xxx
ili *** – znakovi u popisu literature
koji zamjenjuju nepoznata autora
►& (et 'i') – ne stavlja se između imena
autora, npr. Horvat & Ivić, treba: Horvat i
Ivić
►eksponent – piše se bez bjeline: 31999.
(treće izdanje), tekst1 (znak za bilješku)
►@ (at 'pri') – piše se bez bjeline
►matematički
(i ostali) znakovi + – : =
< > % × ∙ itd. pišu se s bjelinama: 2
+ 3 = 5, 2 × 2 = 4 (ili: 2 ∙ 2 = 4), 2 % i
sl. U nekim se slučajevima pišu bez
bjelina: 100 km/h, –1 ('minus')
►º
– znak za stupanj: 3º, piše se uz
brojku, bez bjeline, ali: 3 ºC (tri Celzijeva
stupnja); također i znak za kutnu minutu
i znak za sekundu pišu se bez bjeline,
npr. 5''
PAZI!
►u
hrvatskom je pravopisu decimalni
zarez: 3,2
množni je znak u simbolima, ne piše se
x (iks), dakle nije 2x3, nego je 2 × 3
►
KRATICE
►rječnik
kratica
►rod:
SAD m. r., NATO m. r., HDZ, SDP m.
r., INA ž. r.
►SAD
je napao Irak.
► INA je povisila cijene.
►pod
engl. utjecajem u rečenici je kratica
uvijek na prvom položaju, dok u hrv.
jeziku mogu biti četiri položaja:
►atribut:
TV pretplata (televizijska
pretplata)
program CARDS, u programu
MATLAB v. 7.0 , metoda MDS
►posvojni genitiv: propisi EU-a, kongres
FORMEC-a
►posvojni pridjev: ZET-ova elektronička
kartica, GPS-ov prijamnik
►apozicija:
PAZI!
►Uvijek
se od pravopisne i jezične norme
može odstupiti radi rješavanja
dvoznačnosti, npr. uzšetati se mjesto
ušetati se; predturski, subpanonski
mjesto preturski, supanonski.