Transcript Primijenjena geol\.5

HE OBROVAC
RHE Velebit
www.art-in-web.com/design/www/velebit/home.htm




RHE Velebit - reverzibilna hidroelektrana, na rijeci Zrmanji 10 km
uzvodno od Obrovca
za proizvodnju električne energije koristi vodne tokove na
Gračačkom polju i to: Opsenice, Ričice, Otuče i potoka Krivka
u crpnom pogonu RHE Velebit uz vodu navedenih rječica koristi i
vode rijeke Zrmanje
koristeći noćni višak energije, crpi vodu iz donjeg bazena Razovac
u gornji bazen Štikada da bi se ponovno ta ista voda koristila za
proizvodnju električne energije.
ideja: izolirati zonu ponora, tj. injekcijskom zavjesom spriječiti
da vode otječu kroz ponore prema Zrmanji
neizvedivo - podzemne vode su duboko
ideja: dno učiniti nepropusnim
na površini su vodonepropusne naslage, ali ne i u podzemlju - vode
otječu prema Zrmanji, viseća barijera
vodonepropusni klastiti su ulošci u vapnencima*

napravljena je injekcijska zavjesa na mjestu gdje podzemne
vode nisu na velikoj dubini
HE - reverzibilna - pri otklanjanju dnevnih opterećenja do punog
izražaja dolazi uloga reverzibilne hidroelektrane Velebit; tijekom ljeta
RHE Velebit praktično "vrti" istu vodu - tijekom dana kada je struja
najpotrebnija vodom iz akumulacije Štikada pokreću se turbine
hidroelektrane, a potrošena voda zadržava se u akumulaciji Razovac;
noću kada je potrošnja struje najmanja ponovno se aktivira
generator elektrane, sada u ulozi elektromotora koji pokreće pumpe
što vodu iz Razovca vraćaju u akumulaciju Štikada.
(PAVIČIĆ, 2001)
HIDROENERGETSKI
SUSTAV RIJEKE
CETINE
Hidroenergetski sustav rijeke Cetine - uzdužni presjek
- brana i jezero Peruća na rijeci Cetini
- uz jezero se nalazi pribransko postrojenje
- iz retenzije Čaprazlije (samo zaustavi vodu) i iz Buškog Blata vode
idu do bazena Lipa na HE Orlovac
- te vode se puštaju na Cetinu (nizvodno od jezera i HE Peruća), ispod
Trilja, i u akumulacijsko jezero Đale i Prančevići i na He Đale
- dalje vode idu ili tokom Cetine do HE Kraljevac ili kanalom do HE
Zakučac svi bazeni su napravljeni u kršu - sekundarna poroznost vodopropusne naslage
HE PERUČA
eksplozija u kontrolnoj galeriji nasute brane Peruća 28. siječnja 1993.
god.


rijeka Cetina sa svojim širim slivom površine 4150 km2 i
srednjim protokom na ušću u Jadransko more od 102 m3/s,
predstavlja vodni potencijal izuzetne vrijednosti
brana i akumulacijsko jezero Peruća s pribranskom
elektranom izgrađena je na gornjem toku rijeke Cetine
(1960. god.) s ulogom da regulira protok rijeke Cetine do
brane Peruća, te kasnije zajedno s akumulacijskim jezerom
Buško Blato regulira vode Cetine na cijelom njezinom slivu
tako, da se u HE Zakučac postigne maksimalna proizvodnja
električne energije
geološki podaci

dolina Cetine (+akumulacijsko jezero) usječena je
uglavnom u vapnencima i dolomitima (J, K), dno i dio
bokova su prekriveni laporom (Ng)
osnovna podloga su škriljavci (T) - nepropusni

hidrogeologija:

– lapori i dolomiti predstavljaju barijeru, osnova za rješenje
vododrživosti čitavog jezera
– kredni vapnenci - okršeni, vodopropusni

iznad Peruće - vodonepropusna Svilaja
– injekcijske zavjese na bokovima Peruće

akumulacijsko jezero Peruća - prva uspješna hidrogeološka
akumulacija u svijetu u kršu (inž. Pavlin)
– velika ekonomičnost
Situacija objekta
Poprečni presjek brane Peruća
1.
2.
3.
4.
5.
kameni nasip
glinena jezgra
zaglinjeni kameni materijal
filterski slojevi
injekcijska galerija - tunel u dnu brane iz kojeg se bušilicom
buši i injektira masa ispod brane
6. injekcijska zavjesa
7. temeljna stijena
- u branu su ugrađena različita postrojenja
Pogled na hidroelektranu i branu s nizvodne strane
OMBLA

akumulacija Bileća i HE Trebinje
– strojarnica - južno od Dubrovnika
– ponori rijeke Trebišnjice - izvor Omble
– izvor Ombla - na kontaktu fliša i T-J karbonata

ideja - pregradom (injekcijskom zavjesom) podignuti nivo
vode u podzemlju do kontakta fliš - krš (T-J karbonati)

2 problema:
1) u podzemlju nema tolikog pukotinskog sustava koliki je
potreban za akumulaciju (HE bi trebala raditi na principu
protočne vode - podzemna akumulacija)
2) zatvaranje velikih pukotina - rješenje bi bili plastični
jastuci koji bi se ispunili betonom
PRIRODNO STANJE
MOGUĆA PODZEMNA BARIJERA
HE OMBLA




podzemna hidroelektrana koja se planira ostvariti na način
da se izgradnjom podzemne brane na izvoru podzemne
rijeke Omble stvori potreban tlak za energetsko korištenje
osim proizvodnje električne energije, cilj projekta Ombla je
i vodoopskrba grada Dubrovnika, te moguće i šire regije
osobitost projekta je u tome što su sve građevine elektrane
locirane ispod zemlje uključujući i i podzemnu akumulaciju
istraživanje i projektiranje traje od 1983. god.
Gradnja prve podzemne hidroelektrane na ovim prostorima, HE
Omble posljednjih mjeseci diže dosta prašine, kako od strane
ekologa pa sve do medija (4.10.2011.)
Projekt HE Omble nije zaintrigirao samo lokalne medije već i one
nacionalne.
"Hoće li endemski šišmiši iz Viline špilje preživjeti ekocid gradnje
podzemne hidrocentrale na dubrovačkoj Ombli? To pitanje postavljaju
Zeleni. Ne bez razloga!... Jer problem Omble, odnosno hidrocentrale u
utrobi kraškog Golubovog kamena, nije samo u šišmišima i drugoj
endemskoj flori i fauni, iako i britanski BBC upozorava na mogućnost da
s lica Zemlje upravo ovdje, tim zahvatom, zauvijek nestanu životinjske
vrtse stare milijun godina!" piše u uvodu svoje kolumne 'Obrovac na
Ombli?' kolumnistica Vjesnika Vesna Kusin.