Transcript Roman Ozimec

Bioraznolikost Omble
Mr. sc. biol. Roman Ozimec
[email protected]
Natević & Petrović, 1965; Marković, 1966
Milanović, 2006
Milanović, 1977; Lučić, 2003
Paleoombla je jedinstveno krško područje Dinarika, duboko okršene krške platforme Dinarida,
kroz koju se oborinska voda šireg područja istočne Hercegovine podzemno drenira
prema Jadranskom moru, izvire u vruljama i krškim izvorima uz morsku obalu
te najjačem izvorištu, izvoru Rijeke dubrovačke, Omble.
Ozimec, 2005
Na području Paleoomble postoji vrlo veliki broj krških fenomena, među njima su iznimni:
Špilja za Gromačkom vlakom, geomorfološki spomenik prirode; Močiljska špilja, geomorfološki
spomenik prirode; Sumporne špilje kod Mokošice, špiljski sustav Vilina špilja – Ombla izvor,
zaštićeni krajobraz, te na području BIH špilja Vjetrenica, koja je s preko 100 špiljskih vrsta
speleološki objekt s najvećom bioraznolikosti na svijetu (Ozimec & Lučić, 2010).
U knjizi
Detaljna povijest istraživanja
popis staništa
popisi vrsta pojedinih skupina,
popis vrsta opisanih s Rijeke
lokalni nazivi riba
izvorne fotografije in situ
Niz starih fotografija
Obimna bibliografija (> 300)
Područje Omble prirodoslovno se istražuje od prve polovice 16. stoljeća.
Cijeli niz vrhunskih europskih znanstvenika, istraživane doslovno sve skupine
živih organizama, od bakterija do sisavaca. Opisano je više vrsta bakterija, lišaja, algi,
flore i faune, čak kralježnjaka: riba, gmazova, ptica; od kojih neki nose Omblu u svom imenu.
RB
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
Red
(Ordo)
Gastropoda
Porodica
(Familia)
Neotaenioglossa
RB
Isopoda
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Red
Porodica
(Ordo)
(Familia)
Trichoniscidae
Gastropoda
Neotaenioglossa
Porcelidae
Isopoda
Trichoniscidae
Porcelidae
Armadillidiidae
Armadillidiidae
Asellidae
Asellidae
Palpigradi
Eukoeneniidae
Opiliones
Phalangiidae
16 Palpigradi
Eukoeneniidae
17 Opiliones
Phalangiidae
Trombidiformes
Bdellidae
Bdellidae
Diplopoda 18 Trombidiforme
Polydesmidae
19
20
Collembola
Coleoptera
Hemiptera
Diptera
s
Diplopoda
Polydesmidae
Juliidae
21
22
23
24
Leiodidae
Collembola
Hypogastruridae
25
Coleoptera
26
27
28
29
30
Juliidae
Hypogastruridae
Leiodidae
Curculionidae
Issidae Curculionidae
Empididae
Hemiptera
Issidae
Diptera
Empididae
Chironomidae
Chironomidae
Vrsta
(Species)
Horatia knorri Schütt, 1961
Iglica bagliviaeformis Schütt, 1970
Lanzaia kusceri Karaman, 1954
Vrsta
Plagigeyeria
nitida angelovi Schütt, 1972
(Species)
Chaetophiloscia gravosensis (Verhoeff, 1901)
Horatia knorri Schütt, 1961
Protracheoniscus
fossuliger (Verhoeff, 1901)
Iglica
bagliviaeformis Schütt, 1970
Trichoniscus
omblae
Verhoeff, 1901
Lanzaia
kusceri Karaman,
1954
Plagigeyeria
nitida
angelovi
Schütt,
1972
Porcelio cattarensis Verhoeff, 19011
Chaetophiloscia gravosensis (Verhoeff, 1901)
Porcellio moebiusii Verhoeff, 1901
Protracheoniscus fossuliger (Verhoeff, 1901)
Porcelio
fossuliger
Verhoeff, 1901
Trichoniscus
omblae
Verhoeff, 1901
2
Porcelio
cattarensis
Verhoeff, 19011 Verhoeff, 1901
Philoscia
gravosensis
Porcellio
moebiusii Verhoeff, 1901fruxgalii (Verhoeff, 1900)
Echinarmadillidium
Porcelio fossuliger Verhoeff, 1901
Armadillidium omblae Verhoeff, 1900
Philoscia gravosensis Verhoeff, 19012
Armadilloniscus
dalmatinus
Verhoeff, 1901
Echinarmadillidium
fruxgalii (Verhoeff,
1900)
Armadillidium
omblae
Verhoeff, 1900
Proasellus
anophthalmus
rhausinus (Remy,
Armadilloniscus
dalmatinus Verhoeff, 1901
1941)
Proasellus anophthalmus rhausinus (Remy,
Eukoenenia pretneri Conde, 1977
1941)
Platybunus
kratochvili
Hadži, 1973
Eukoenenia
pretneri Conde,
1977
Platybunus
kratochvili
Hadži, 1973
Biscirus
silvaticus
convexus Willmann, 1941
Biscirus silvaticus convexus Willmann, 1941
Brachydesmus lapadensis Verhoeff, 18973
Brachydesmus
splitensis
Brachydesmus
lapadensis Verhoeff,
18973 ragusensis Mršić, 1988
4
Typhloiulus
ganglbaueri
Brachydesmus splitensis ragusensis Mršić,Verhoeff, 1898
1988
Brachyiulus podabrus krohnii Verhoeff, 18985
Typhloiulus ganglbaueri Verhoeff, 18984
Brachyiulus littoralis Verhoeff, 18986
Brachyiulus podabrus krohnii Verhoeff, 18985
Typhlogastrura
topali
Brachyiulus
littoralis Verhoeff,
18986 (Loksa i Bogojević, 1967)
Bathyscidius
tristiculus
Typhlogastrura
topali (Loksa
i Bogojević,fallaciosus (J. Müller,
1967)
1910)
Bathyscidius tristiculus fallaciosus (J. Müller,
Otiorhynchus praecellens Stierlin, 1886
1910)
Mycterodus
croaticus
Gnezdilov & Wilson, 2005
Otiorhynchus
praecellens
Stierlin, 1886
Hilara bistriata
flavohalterata
Strobl, 1898
Mycterodus
croaticus Gnezdilov
& Wilson,
2005
Hilara dalmatina Strobl, 1898
Hilara bistriata flavohalterata Strobl, 1898
Chironomus rhaucusensis Strobl, 1898
Hilara dalmatina Strobl, 1898
Chironomus rhaucusensis Strobl, 1898
DZZP, 2013
JU ZUZP DNŽ, 2005
Ombla je zbog prirodoslovnih vrijednosti zaštićena još 1459. godine (mrjestilište riba),
a od 1964. godine u kategoriji značajnog krajobraza (Rbr. 194) .
Prijedlog mreže NATURA 2000 obuhvaća Hr 2001010 Paleoombla – Ombla,
prvenstveno zbog 200 špiljskih vrsta od kojih preko 70 troglobionata i stigobionata.
Rijeka dubrovačka je duboki potopljeni estuarij, kompleksno stanište u kojem slanost
varira, a izvor je antropogeno izdignut. Ističu se tri iznimne prirodoslovne vrijednosti:
Cukrov & Ozimec, 2014
1. Sumporne špilje kod Mokošice
2. Stanište zaslanjenog trščaka
3. Špiljski sustav Vilina špilja – Ombla izvor
Sumporače špilje jedinstvene su tri hidrotermalne zasumporene špilje
(Pal. Class. 65.44; NKS H.1.5.1.1.) nastale u fosilonosnim paleogenskim karbonatnim naslagama
protjecanjem vode duž tektonskih pukotina. NAJVEĆA UNIŠTENA!
Jalžić i sur., 2008
Sumporača velika (115 m) i Sumporača mala
(37 m) su gotovo potopljene špilje, dubine vode
oko 2 m, što ovisi o plimi. Tv=16-21°C, CO2 > 8000
ppm i povećan udjel teških metala (Hg, Cu, Cr, As).
Jedinstveni
ekosustav u
Hrvatskoj
Iz špilja je opisana sumporna
bakterijaThiophysa gigantea Klas, 1950.
Bakterijske kolonije u
Sumporači velikoj
U Hrvatskoj utvrđeno preko 60 anhijalinih špilja, ali samo tri Sumporače špilje su anhijaline,
hidrotermalne zasumporene špilje u kojima su utvrđene iznimno bogate bakterijske kolonije
te preko 20 viših organizama, od kojih se mnogi još taksonomski i ekološki obrađuju.
URBANA ZONA + ANTROPOGENI UTJECAJ + MALO STANIŠTE = KRHAK I UGROŽEN EKOSUSTAV
Mediteranske (sredozemne) močvare su danas najugroženija staništa Mediterana, a trščak Omble
(Phragmites australis) je posebno zanimljiv, jer je nastao u uvjetima zaslanjenosti.
Jedini nalazi gljiva Brunnipila palearum (Desm.) Baral i Stictis sarothamni Fuckel za Hrvatsku.
Na području trščaka Omble obitavaju barska (Emys orbicularis) i riječna kornjača
(Mauremys rivulata), koja nažalost novijim istraživanjima nije potvrđena.
Opisane neke vrste vodenih Diptera, i drugih vodenih beskralježnjaka.
URBANA ZONA + ANTROPOGENI UTJECAJ + MALO STANIŠTE = KRHAK I UGROŽEN EKOSUSTAV
Špiljski sustav Vilina špilja – Ombla izvor: složeni geološko-hidrološko-geomorfološki sustav
krškog izvora i složenog višeetažnog spleta špiljskih kanala i podzemnih građevina.
Jedinstvena estetska, geomorfološka, hidrološka, kulturno-povijesna i ekološka cjelina,
na području Dinarida duljine 3063 m (4,5 km), dubine 192 m: 2. u Dalmacij1, 12. u Hrvatskoj.
Ozimec i sur., 2012
Špiljski sustav Vilina špilja – Ombla izvor je završni dio velikog špiljskog kompleksa
koji se većinom proteže na području BIH i drenira podzemne vode od razdjelnice
preko istočnog dijela Popovog polja u Jadransko more te je tek manjim dijelom istražen.
Uz prokopane tunele, ovaj špiljski sustav doseže gotovo 4,5 km podzemnih kanala.
Članovi Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) istraživali su ovaj špiljski sustav
u desetak navrata od 1998. do 2011. godine, pri čemu je istraživana većinom
Vilina špilja, u jednom navratu srednja etaža, a izvorišna špilja u dva navrata.
Najsustavnija dosadašnja istraživanja kojima su po prvi puta sustavno istraživane i
aktivne vodene etaže speleoronilačkim metodama provedeno je za potrebe stručne
podloge izgradnje HE Ombla u razdoblju od ožujka do lipnja 2012. godine (3 mjeseca).
U sustavu Vilina špilja – Ombla izvor je prisutan veliki broj kopnenih i vodenih špiljskih staništa
Najvažnija: Kopnena krška špiljska staništa, Amfibijska krška špiljska staništa, Vodena
(slatkovodna) krška špiljska staništa te Intersticijska podzemna staništa (kopnena i vodena)
U špiljskim staništima obitava iznimno značajna i vrijedna, reliktna i endemična
kopnena i vodena špiljska fauna. Iz sustava Vilina špilja – Ombla izvor opisan je veći broj vrsta,
odnosno on je tipsko nalazište za 8 svojti špiljske faune (5+3)
Vrste opisane iz sustava Vilina špilja – Ombla izvor su:
Gastropoda:
Horatia knorri Schütt, 1961
Iglica bagliviaeformis Schütt, 1970
Lanzaia kusceri Karaman, 1954
Plagigeyeria nitida angelovi Schütt, 1972
Arachnida, Palpigradida: Eukoenenia pretneri Conde, 1977
Malacostraca, Isopoda: Proasellus anophthalmus rhausinus (Remy, 1941)
Entognatha, Collembola : Typhlogastrura topali (Loksa i Bogojević, 1967)
Pterygota, Coleoptera : Bathyscidius tristiculus fallaciosus (J. Müller, 1910)
Sustav Vilina špilja – Ombla izvor je za Hrvatsku jedino nalazište nekih vrsta opisanih i
proširenih na području BIH, među kojima se ističu slijedeće vrste:
Gastropoda Neotaenioglossa Lanzaia vjetrenicae Kuščer, 1933
Crustacea, Amphipoda
Niphargus hercegovinensis S. Karaman, 1950
Vertebrata, Pisces
Delminichthys ghetaldii (Steindachner, 1882)
Sustav Vilina špilja – Ombla izvor je
nalazište brojnih vrsta koje su ugrožene
te kao takve uvrštene u Crvenu knjigu
špiljske faune Hrvatske, među kojima su:
Marifugia cavatica Absolon & Hrabe,
1930
Speleocaris pretneri Matjašič, 1958
Saxurinator brandtii Schutt, 1968
Horatia knorri Schütt, 1961
Lanzaia kusceri Karaman, 1954
Pholeoteras euthryx Sturany, 1904
Cecilioides spelaea A. J. Wagner, 1914
Plagigeyeria nitida angelovi Schütt, 1972
Iglica bagliviaeformis Schütt, 1970
Belgrandia torifera Schütt, 1961
Eukoenenia pretneri Conde, 1977
Spelaeothrombium caecum Willmann,
1940
Travunia anophthalma Absolon, 1920
Novijim istraživanjem Sustava Vilina špilja – Ombla izvor provedenim od strane
članova HBSD-a utvrđeno je 12 svojti špiljske faune novih za znanost, među kojima
su uz gljive predstavnici skupina: Isopoda, Pseudoscorpiones i Coleoptera, dakle
broj opisanih vrsta iz ovog sustava će se u skoroj budućnosti povećati.
Do sada je utvrđeno ukupno 150 svojti gljiva i životinja, od čega 68 pravih špiljskih svojti,
stigobionata i troglobionata te 45 stigofila, troglofila, te substigofila i subtroglofila,
čime je po biološkoj raznovrsnosti sustav Vilina špilja – Ombla izvor
vrstama najbogatiji speleološki objekt u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Dinaridima.
Zahvatom izgradnje HE Ombla doći će do negativnog utjecaja na postojeća staništa i
špiljske organizme, slijedom čega su za slučaj izgradnje predložene mjere ublažavanja,
odnosno tehničke mjere koje je potrebno provesti tijekom gradnje uz provedbu
stručnog nadzora tijekom gradnje, kao i poboljšanja zaštite na susjednim lokalitetima.
Fotografije:
J. Bedek
N. i M. Cukrov
H. Cvitanović
B. Jalžić
D. Jelić
P. Kovač Konrad
N. Matočec
R. Ozimec
M. Pavlek
G. Polić
M. Šumanović
O. Žitković
Na osnovi dosadašnjih spoznaja prirodoslovnih vrijednosti predlaže se:
Sustavno istraživanje i monitoring najvrjednijih prirodoslovnih fenomena
Izrada Elaborata turističkog potencijala i održivog korištenja Rijeke dubrovačke
Zaštita sustava Vilina špilja – Ombla izvor u razini biološkog rezervata
Ponovno uključenje Omble u održivu turističku ponudu grada Dubrovnika.
hrvatsko-engleska
216 stranica
preko 200 ilustracija u boji
vrhunski papir
tvrde korice
Tisak: lipanj 2014.
Narudžba na mail:
[email protected]
Naklada svega 500 kom.