Transcript Informacijska_pismenost_

Informacijska pismenost
Učinkovito planiranje ključ je uspješnog poučavanja
[email protected]
Ivanec, 13. ožujka 2013.
Ciljevi:
 Sudionik izlaganja trebao bi na kraju izlaganja:
– Uočiti i prihvatiti da današnji učenici imaju potrebu usvojiti kompetenciju
“učiti kako učiti” kako bi se uspješno uključili u svijet rada,
poduzetništva i demokratskog građanstva u informacijsko doba
– Upoznati se (ili podsjetiti) s osnovnim sastavnicama informacijske
pismenosti
– Uočiti (ili se podsjetiti) prepreke za informacijsko opismenjavanje
učitelja i učenika
– Dobiti poticaj za osmišljavanje i provedbu informacijskog
opismenjavanja učenika korištenjem školske knjižnice kao nastavnog
sredstva unutar svog predmeta ili u suradnji s knjižničarom.
Stranica  2
Sadržaj izlaganja:
Izvori i metode učenja u informacijskom društvu
Informacijska i druge pismenosti
Elementi informacijske pismenosti
Informacijska pismenost u NPiP-u i NOK-u
Prepreke za učinkovito informacijsko
opismenjavanje
Modeli informacijske pismenosti
Zaključci
Stranica  3
Zadatak
 Našli ste se u poziciji (dajte volji na maštu) u kojoj nikako ne smijete reći
da ne znate što je informacijska pismenost, svakako morate napisati
definiciju informacijske pismenosti, makar možda i ne znate što je to.
 Napišite definiciju informacijske pismenosti u gornji pravokutnik.
Stranica  4
Opskrbiti učenike Zašto šaljemo djecu u školu?
činjenicama iz
Da im utuvimo u glavu vječne
opće kulture ili…
istine, nepromjenjive formule, da
neke stvari nauče „jednom za
svagda”.
Jesmo li ih tako dobro pripremili
za život?
Bismo li mi pristali ići na operaciju
kirurgu koji je sve što zna naučio
još prije 30 godina i nakon toga
više ništa novo nije naučio?
Stranica  5
Sadrže li udžbenici i tiskane
knjige sve informacije
važne za preživljavanje na
svjetskom globalnom
tržištu?
Jesmo li učenike doista
pripremili za život, ako smo
im dopustili da uče samo iz
udžbenika i bilježnica?
Stranica  6
Zastarijevanje informacija
Informacije ubrzano
zastarijevaju.
Radi „uštede” udžbenici
su zacementirani na 4
godine – no ipak se
moraju mijenjati prije
roka – jer je u manje od
4 godine mnoštvo
informacija već
zastarjelo!
Stranica  7
Umnožavanje
informacija
Od 1995. u manje od 5
godina količina svjetskog
znanja se udvostručuje
Stranica  8
 Od 2000. do 2003. količina novih informacija pohranjenih na papiru, filmu,
magnetskim i optičkim medijima udvostručila se je.
 U 2003. godini proizvedeno je oko 5 eksabajta novih informacija.
 U SAD-u se proizvodi oko 40% novih informacija.
 Veličina 1 eksabajta može se prispodobiti veličini 500.000 knjižnica velikih
poput Kongresne knjižnice (najveće knjižnice na svijetu)
(Iz rada School of Information Management and Systems at the University of California at Berkeley, Lyman and Varian,2003).
Stranica  9
Dostupno nam je više od
300 eksabajta pohranjenih
informacija
Godina 2002. je međaš,
označuje ulazak u digitalnu
eru: količina digitalno
pohranjenih informacija
nadmašila je količinu
analognih.
Stranica  10
… pripremiti učenike za svijet rada,
poduzetništva i demokratsko građanstvo
Mogu li se u kurikul i
program staviti sve teme
koje su učeniku potrebne
da bi bio uspješan član
društva?
Trebaju li učenici sačuvati
bilježnice i udžbenike,
kako bi do kraja života iz
njih mogli obnavljati svoja
znanja?
Stranica  11
Mogu li učitelji prenijeti
sve informacije koje su
potrebne učeniku da
pridonosi društvu ?
Slažete li se?
Učenje ne prestaje po izlasku
iz škole, nastavlja se kroz život
Naučiti učenike učiti!
Najvažnija vještina: naučiti
kako učiti tijekom cijelog života
Cjeloživotno učenje važno je
ne samo da bi se napredovalo
u poslu, već da bi se zadržalo
radno mjesto
Stranica  12
Rezime
Ubrzano zastarijevanje
informacija
Ubrzano umnožavanje
informacija
Industrijsko društvo vs.
informacijsko društvo
Stranica  13
Učenje iz obvezatnih
udžbenika vs. učenje iz
aktualnih izvora
Opća kultura vs.
obnavljanje znanja
Problem
informacijskog doba
informacijski smog
ili informacijsko zagađenje? (David Shenk)
 Previše informacija može postaviti barijere u našem životu
Informacijski smog nastaje zbog:
 Količine informacija, brzine kojom one dolaze sa svih
strana, potrebe da se brzo donese odluka te zbog osjećaja
tjeskobe da donosimo odluku bez prikupljenih SVIH
relevantnih informacija
Stranica  14
Informatička pismenost
 Omogućava nam
fizički pristup
informacijama
Stranica  15
Informacijska pismenost
 Omogućava nam
intelektualni pristup
informacijama
 Potrebno je razviti
kognitivne strategije
odabiranja, analiziranja,
vrjednovanja,
povezivanja, kreiranja i
komuniciranja
Informatička pismenost
 Sposobnost korištenja računala
i računalnih programa
 Uključuje: osnove korištenja
operacijskih sustava,
elementarnu primjenu Worda,
Excela, PowerPointa,
komuniciranje e-poštom,
forumi, videokonferencije,
korištenje weba, objavljivanje
sadržaja na webu, primjena
ICT-a u obrazovanju (e-učenje)
…
Stranica  16
Pismenosti opstanka, preživljavanja
 Nužne u 21. stoljeću - prema Forest W. Horton:
1. Osnovna pismenost
2. Informatička ili računalna pismenost
3. Medijska pismenost
4. Obrazovanje na daljinu i e-učenje
5. Kulturalna pismenost
6. Informacijska pismenost
Stranica  17
Različite pismenosti – za cjeloživotno učenje
 Osnovna (tradicionalna) pismenost  Cjeloživotno učenje
 Funkcionalna pismenost
 Numerička pismenost
 Informatička (računalna ) pismenost
 Medijska pismenost
 Vizualna pismenost
 Globalna pismenost
 Digitalna pismenost
 Knjižnična pismenost
Stranica  18
 Informacijska pismenost
Zadatak:
 Staviti u međuodnos različite vrste pismenosti, odredite hijerarhiju,
prikažite grafički…
Stranica  19
Stranica  20
Stranica  21
Stranica  22
Stranica  23
Salto mortale prije 15 godina
 Učenici (i učitelji) više se ne suočavaju s nedostatkom prikladne
informacije, nego su bombardirani informacijama.
Pitanje nije više:
„Gdje da pronađem pravu informaciju za ono što me zanima?”
već postaje:
„Kako da pronađem informacije o temi koja me zanima te kako da
odredim jesu li točne?”
te:
„Tko mi može u tomu pomoći?
 Odgovor mogu dati školski knjižničari koji zajedno s učiteljima poučavaju
učenike vještinama informacijske pismenosti na sadržajima nastavnih
predmeta (koje poučavaju učitelji).
Stranica  24
Što je informacijska pismenost?
- Rješenje (odgovor) za informacijski smog!
- Cilj informacijske pismenosti je pomoći učenicima da postanu
stvarni korisnici informacija.
- Postalo je jasno da učenici ne mogu naučiti do kraja
formalnog školovanja sve što im je potrebno za ostatak
života.
- Informacijska pismenost opskrbljuje ih s potrebnim
vještinama kako bi postali neovisni tijekom cjeloživotnog
učenja.
Stranica  25
Određenje
 Informacijska pismenost je
– sposobnost identificiranja potrebe za informacijom,
– razumijevanje načina na koji su informacije organizirane,
– identificiranje najboljih informacijskih izvora za konkretnu
informacijsku potrebu,
– lociranje informacijskih izvora,
– kritičko vrjednovanje informacijskih izvora i
– dijeljenje informacija.
 Te se tehnike najčešće koriste u istraživačkoj metodi.
Štoviše, informacijska pismenost je skup vještina
potrebnih za pronalaženje, dohvaćanje, pristupanje,
analiziranje i uporabu informacija.
Stranica  26
Informacijski pismena osoba
Prepoznaje prirodu i širinu informacijske potrebe
Pronalazi traženu informaciju učinkovito i uspješno
Vrjednuje informacije i njihove izvore kritički
Koristi informacije učinkovito u ostvarenju specifične
svrhe
Razumije mnoge ekonomske, pravne i društvene
probleme koji su vezani uz etičko i legalno korištenje
informacija
Stranica  27
Stranica  28
Stranica  29
Stranica  30
Stranica  31
 Ne samo da smo okruženi
nepreglednim morem
informacija na različitim
nositeljima i u različitim
oblicima, već sve informacije
nisu jednake: jedne su
vjerodostojne, tekuće,
pouzdane, a druge su
pristrane, zastarjele, dovode
nas u zabludu, lažne.
Količina dostupnih
informacija nastavlja rasti.
Također se proširuje i vrsta
tehnologija koje se rabe za
pristupanje, obradu i
proizvodnju informacija.
Stranica  32
Jesu li učenici “identificirali najbolje
informacijske izvore za konkretnu
informacijsku potrebu kad kažu:
brzo ću obaviti
zadatak...”cut i
paste” i riješeno
Ne moram
koristiti knjige,
imam internet
Stranica  33
zašto ne bi bilo
relevantno...pa
našao sam to na
internetu
Kako to mislite,
prije printanja
moram
pročitati???
 Previše često pretpostavljali smo da učenici stječu dovoljno
informacijskih vještina čitajući udžbenike i kroz pisanje
referata, izradom plakata i prezentacija… pa čak i
istraživačkim radom
 No, to nije tako.
 Učenike možemo upoznati s vještinama informacijske
pismenosti, no da bi bili osposobljeni za cjeloživotno učenje,
stjecanje vještina cjeloživotnog učenja treba biti inkorporirano
u kurikule i nastavne programe svih predmeta.
Stranica  34
 NOK, str. 12:
 digitalna kompetencija – odnosi se na
osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu
informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad,
u osobnomu i društvenomu životu te u
komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne
informacijsko-komunikacijske vještine i
sposobnosti: upotreba računala za
pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje,
prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje
suradničkih mreža putem interneta.
 učiti kako učiti – obuhvaća osposobljenost za
proces učenja i ustrajnost u učenju,
organiziranje vlastitoga učenja, uključujući
učinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu učenju,
tako i pri učenju u skupini.
 socijalna i građanska kompetencija –
obuhvaća osposobljenost za međuljudsku i
međukulturnu suradnju.
 kulturna svijest i izražavanje – odnosi se na
svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja
ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i
medija, uključujući glazbu, ples, kazališnu,
književnu i vizualnu umjetnost.
Stranica  35
Nastavni plan i program:
 Od škole se očekuje da učenike nauči učiti (str. 10)
 Osposobiti učenike za učenje, naučiti ih kako učiti (str. 10)
 Uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih sredstava i drugih izvora koji
potiču promatranje, samostalno istraživanje, zaključivanje, znatiželju te
učenje kako učiti (str. 11)
 Upućivanje na samostalno učenje kod kuće (str. 11)
Stranica  36
Nastavni plan i program:
 Suvremena djelatnost knjižnice usmjerena je na informacijsku pismenost i
poticanje čitanja. U današnjem društvu informacijska pismenost je jedna
od važnih sastavnica čovjekove pismenosti uopće. Ona uključuje
razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasičnih izvora znanja,
nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u
osposobljavanju korištenja tog oblika pismenosti školska knjižnica dobiva
veću ulogu, jer poučava učenike samostalnom projektno-istraživačkom
radu, potiče ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju,
selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija (str. 19)
 Timskim radom školskog knjižničara i učitelja omogućuje se
međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkih nastavnih sadržaja
Stranica  37
Transformacija obrazovnog okruženja
 Modeli bazirani na “isporuci”
znanja
– Pasivno prihvaćanje znanja
 Model okrenut prema učeniku
– Rješavanje problema
– Timski rad
– Nastavnik kao “čuvar”
informacija
– Interakcija i procesiranje
informacija
– Trud pojedinca
– Učenje aktivnim uključivanjem
– Konstrukcija i pronalaženje
– Istraživanje problema
– Prilagođavanje učenja i
poučavanja
Stranica  38
Što je informacijska pismenost?
Revidirajte svoju
definiciju
Stranica  39
Zašto ipak (još) nije došlo do promjene paradigme poučavanja?
 U Hrvatskoj još nemamo formalni program, kurikul i(li) propis
informacijske pismenosti ili razvijanja kompetencije „poučiti kako učiti” – IP
nije inkorporirana u programe nastavnih predmeta i nastavne kurikule
 Hrvatska i srednjoeuropska obrazovna tradicija:
– Frontalna ili ex cathedra nastava
– Naglasak na poučavanju i prenošenju zadanih sadržaja i vještina
– Učenik ne mora ulagati napore u pronalaženje ili istraživanje dodatnih
informacijskih izvora
– Sve informacije dolaze od nastavnika, propisanih udžbenika ili gotovih
popisa literature
– Učitelji ne upućuju i ne provjeravaju koje su izvore učenici koristili
Kompetencije kakve se razvijaju informacijskim opismenjavanjem
nisu niti potrebne
Stranica  40
Što su najveće prepreke informacijskom opismenjavanju?
 Usmjerenost na sadržaj vlastitog predmeta – a ne na zajedničko
ostvarenje školskih i nacionalnih ciljeva – zajednička mjesečna planiranja
su „dosadna i gubljenje vremena”, a godišnji program rada nije podsjetnik,
već papir koji moramo napraviti za Ministarstvo i inspektore. Školsku
godinu ne završavamo utvrđivanjem jesmo li i u kojoj mjerili ostvarili svoj
godišnji program rada.
 Integriranje sadržaja na temelju korelacije je „isforsirano i nepotrebno”.
Trebamo se više i sasvim drukčije pripremati, jako je mnogo utrošenog
vremena i izgubljenih živaca, a rezultati nisu ništa bolji.
 Nakon što neku temu odradimo zajedno s knjižničarom (integracijskokorelacijski), na idućem satu odvojimo 15-ak minuta da na uobičajeni
način „nadoknadimo” ono što smo napravili integrirano u korelaciji.
Stranica  41
Što su najveće prepreke informacijskom opismenjavanju?
 Naši projektni dani, istraživački rad, programska nastava i slične “nove”
metode rada nisu pripravljene tako da se na kraju vrjednuju učenička
postignuća, već su prikazivačkog obilježja – njima se želi pokazati da smo
u trendu i da znamo poučavati drukčije, a ne samo frontalno. To radimo
da pokažemo i sebi dokažemo da znamo i možemo raditi drukčije – a ne
kako bismo učenike poučili na drukčiji način.
 Zadovoljni smo što nam je integrirani dan prošao uspješno – a uspjehom
smatramo to što smo „izdržali” do kraja dana. Nismo unaprijed odredili
mjerila na temelju kojih ćemo na kraju integriranog dana provjeriti i utvrditi
jesu li učenici na taj način naučili, jesu li ostvarili planirane ciljeve, ishode.
 Nemamo osjećaj da su učenici doista naučili ono što „trebaju znati”, ako
su samostalno učili iz primarnih izvora, umjesto iz udžbenika.
 Ne znamo kako „pošteno” ocijeniti svakog pojedinog učenika koji je
sudjelovao u skupnom radu.
Stranica  42
Što su najveće prepreke informacijskom opismenjavanju?
 Stvarnu promjenu modela poučavanja izbjegavamo – jer nas tim
modelima nitko nije poučio i nije nas izvježbao, jer je tako poučavanje
zahtjevno, naporno, iziskuje mnogo više vremena za pripremanje, mnogo
više materijala, mnogo angažiraniji rad, mnogo veću suradnju učenika… a
sve za istu plaću i s veoma neizvjesnim ishodom.
 Pritisak nakon HNOS-a je popustio pa se sad možemo mirno vratiti
poučavanju na stari, dobri uhodani način.
 To što je školski odbor odobrio školski kurikul – nije nikakvo jamstvo da će
za odobrenu planiranu aktivnost biti osiguran novac – kad se po planu
aktivnost bude trebala realizirati
 Planirati je dosadno, naporno i nepotrebno, sputava nas.
 Improvizacija = kreativnost.
Stranica  43
Što su najveće prepreke informacijskom opismenjavanju?
 Niti učenici niti njihovi roditelji ne žele znanje, već žele ocjene, ili barem
ne žele znanje, ako ujedno nisu dobili i ocjene.
 Učenici nisu naviknuti na istraživački rad i samostalno ili vođeno stjecanje
znanja, naviknuti su na dobivanje gotovih činjenica.
 Poslodavac ne želi više platiti učitelja koji više i kvalitetnije radi, čiji učenici
postižu bolje rezultate.
 Dok se mi zadovoljavamo samohvalom – obrazovni sustavi u Aziji
razvijaju se munjevitom brzinom i uskoro će se i u Hrvatskoj poslodavci na
natječajima za radna mjesta zapošljavati Azijce umjesto građana
Hrvatske, jer će Azijci biti bolje pripremljeni za svijet rada i poduzetništva
od naše djece.
Stranica  44
Stranica  45
Stranica  46
Slovenija
 Izborni predmet u OŠ
 „Posodobitve pouka v gimnazijski
praksi Knjižnično informacijsko znanje”
na 284 stranice detaljnog teksta i s 14
konkretnih primjera dobre prakse
Stranica  47
Razrađeni detaljni standardi IP-a – Louisiana:
Stranica  48
Stranica  49
Stranica  50
The Big6TM – Michael Eisenberg i Robert Berkowitz
Model kojim ljudi svih uzrasta
rješavaju informacijski
problem
Potiče učenika na aktivno
stjecanje znanja
Uključuje više razine
mišljenja (po Bloomu)
Stranica  51
Koraci The Big6TM …
1. DEFINIRANJE ZADATKA, TEME
a) Definirati informacijski problem
b) Identificirati potrebnu informaciju
2. STRATEGIJE ZA TRAŽENJE INFORMACIJA
a) Odrediti sve moguće izvore
b) Označiti najbolje izvore
Stranica  52
…koraci The Big6TM
3. LOKACIJA I PRISTUP
a) Locirati izvore (intelektualne, fizičke)
b) Pronaći informaciju u izvorima
4. UPORABA INFORMACIJA
a) Uključenje (čitanje, slušanje, gledanje, diranje…)
b) Izvući relevantnu informaciju
Stranica  53
…koraci The Big6TM
5. SINTEZA
a) Organizirati građu iz različitih izvora
b) Predstaviti temu
6. VREDNOVANJE
a) Procjena rada, proizvoda
b) Procjena procesa (uspješnosti)
Stranica  54
Za malce – Super3
1. PLANIRAJ (Početak)
–
Što trebam napraviti?
–
Kako će izgledati ako stvarno dobro obavim svoj zadatak?
–
Što trebam saznati da bih izvršio zadatak?
2. NAPRAVI (Sredina)
–
Učenici RADE aktivnost (čitaju, gledaju, govore, izrađuju sliku)
3. PONOVO PREGLEDAJ (Kraj)
Stranica  55
–
Jesam li napravio što sam trebao?
–
Osjećam li se dobro zbog obavljenog posla?
–
Trebam li još nešto napraviti prije nego završim?
Poticanje otkrivanja – informacijska pismenost
 Informacijska pismenost poučava se kontinuirano, vođeno,
osvješćujući učenike o postupcima i upoznajući ih s
elementima IP kroz konkretne aktivnosti.
 Najbolje se promovira zadavanjem zadataka koji daju osjećaj
neposrednosti i oslanjanja na pravi život – istraživačko učenje.
 Potrebna osviještenost i suradnja svih kolega u školi da bi se
postigli rezultati (znati što se od učenika očekuje) – nastavni
tim sastavljen od školskog knjižničara i nastavnika nekoliko
predmeta.
 Nije dovoljno napraviti dobru pripravu i konstatirati da je
priprava odrađena kao što je planirano, već je potrebno
izmjeriti u kojoj su mjeri učenici usvojili nove kompetencije.
Stranica  56
Imajte na umu!
 “Informacijski
pismeni ljudi su oni koji su naučili kako
učiti.
Znaju kako učiti jer znaju kako je znanje
organizirano, kako pribaviti informaciju i kako ju
koristiti na način da drugi mogu učiti iz nje. To su
ljudi koji su pripremljeni za cjeloživotno učenje jer
uvijek znaju pronaći potrebnu informaciju za bilo koji
zadatak ili trenutačnu odluku.”
(Američka udruga knjižničara, 1989.)
Stranica  57
Zaključci
 Danas učenici imaju potrebu za informacijskim opismenjavanjem jer im je
radi uspjeha u poslu i životu potrebno steći kompetenciju „učiti kako učiti”.
 Tradicionalnim načinom poučavanja NISMO omogućili učenicima
usvajanje kompetencije „učiti kako učiti”, nismo ih pripremili za svijet rada i
poduzetništva, nismo ih pripremili da se mogu uspješno nositi sa sve
većom konkurencijom u globaliziranom svijetu.
 Možemo i dalje obrađivati svoje gradivo na tradicionalan način jer nam
naš postojeći odgojno-obrazovni sustav ne pruža stvarnu potporu niti
motivaciju za promjenom paradigme poučavanja.
 Možemo se poslužiti školskom knjižnicom kao sredstvom za rad i
možemo iskoristiti školskog knjižničara te u dogovoru s njim učenike
navesti na stjecanje kompetencija informacijske pismenosti.
Stranica  58
Knjižnica je
drvo života, a
informacijska
pismenost su
ljestve do
njegovih plodova.
Stranica  59
Uberite sočne plodove i
nemojte pasti z lojtre!
Hvala na pozornosti!
Stranica  60