Transcript Kursar_Neokonzervativizam

(Neo)konzervativizam
FPZ, Tonči Kursar
Konzervativizam i Francuska revolucija



Konzervativizam je sklon skupinama koje je
Francuska revolucija i filozofija prava pojedinca
dovela u pitanje (Crkve, obitelji, staleži... )
De Maistre za ovu revoluciju kaže: “bilo je to
neobjašnjivo ludilo, jedna slijepa žestina...
Prije revolucije 1789. bilo je uobičajeno govoriti o
trojstvu države, korporativnih skupina i pojedinca.
Izvori: E. Burke, Razmišljanja o Francuskoj revoluciji; J. De Maistre, Razmišljanja o Francuskoj i drugi
spisi; R. Nisbet, Konzervativizam; M. Oakeshott, Racionalizam u politici.
Ustrojstvo moći (1)



Za konzervativce poredak ima prednost u odnosu
na slobodu jer treba obuzdati strasti
Problem slobode ne treba promatrati kroz odnos
pojedinac-vlast nego treba krenuti od institucija kao
što su obitelj, lokalne zajednice i religijske
organizacije
Elementi feudalnog pluralizma vs. masa pojedinaca
Ustrojstvo moći (2)





Neskloni demokratski ustrojenoj državi koja uzrokuje
nihilizam i fragmentaciju
Država skrbi samo za ono što je uistinu javno: red, sigurnost
i imovina
Funkcije vlasti su decentralizirane
Poneki konzervativci govore o suverenosti Boga koji je
prenosi na obitelj, crkve i političke organizacije
U konzervativnu baštinu ulaze i tijela koja ne odgovaraju
narodu i parlamentu (vrhovni sud).
Vrijednosti


Protivljenje Francuskoj, ali potpora Američkoj
revoluciji zbog njene okrenutosti slobodi.
U konzervativnoj misli sloboda i jednakost su
suprotstavljene vrijednosti. Sloboda ima svrhu
očuvati vlasništvo, a jednakost teži preraspodjeli.
Vlasništvo



Konzervativci visoko vrednuju vlasništvo.
Naslanjaju se na rimsko pravo u kojem je familia
imala značenje imovine odnosno zemlje. Imovina
se ne može oduzimati, osim izuzetno.
Uloga primogeniture i važnost ‘čvrste’ imovine
Potrebiti se obraćaju socijalnim grupama
(susjedstvo, crkvene organizacije) a ne državi.
Nalaze se, prema Burkeu, u sferi milosrđa.
Religija



Konzervativci osobno nisu posebno religiozni ali
religiju drže temeljem društva i države. Ipak, religija
ne smije omogućiti prodor osobnih vjerovanja u
javnu sferu.
Kao što postoje etablirane monarhije postoje isto
takve crkve.
Religija predstavlja autoritet za čovjeka koji djeluje
u svijetu neizvjesnosti.
Demokracija


Protivljenje demokraciji jer ova dovodi u pitanje
korporativne skupine, te birokratizira državu
Protivljenje demokratskoj masi koja je mnoštvo bez
strukture, tradicije i vrijednosti. Masa je posljedica
urušavanja društvenih veza. U osnovi rezultat
djelovanje moderne.
Konzervativizam/desnica



Radi se o razmjerno raznorodnoj skupini ideja i politika koje
često ovise o kulturno-političkom kontekstu.
Desnica i konzervativizam uvijek se ne poklapaju. Unutar
desnice, koja se uvijek protivi emancipaciji i općoj prevlasti
racionalnosti, postoje pokreti koji ne teže obrani postojećeg
poretka nego masovnoj mobilizaciji (radikalna desnica).
U 20. stoljeću pa nadalje polaze se od konzervativizam koji
se (dijelom) protivi tržištu odnosno dezintegraciji koju
donosi ‘moderna’ pa predlažu povratak na hijerarhijsko
društvo…
Tipovi današnjeg konzervativizma/desnice




Idejni neokonzervativizam I. Kristol, a politički ‘Tea party
movement’. Kod nas I. Miklenić (Glas Koncila) s idejom
‘Problem je komunizam’, a tko politički?
Europska nova desnica (Evola, de Benoist, Nolte..). Kod
nas T. Sunić, v. Europska nova desnica, (2009) Mario Kopić,
Proces Zapadu (2003).
‘Progresivni konzervativizam’ (David Cameron).
Stranke koje promiču svojevrsnu ksenofobiju (Wildersova
Stranka slobode u Nizozemskoj, Švedski demokrati... )
Neokonzervativizam



Kristol se protivi onome što Oakeshott naziva konzervativna dispozicija
(“biti konzervativan znači pretpostaviti poznato nepoznatom,
prokušano neiskušanom.. ograničeno neograničenom... )
Kristolu kao osvjedočenom Židovu to nije po volji budući da je on kao
vjernik “potaknut da uviđa svetost u našoj svakodnevici i da nas vjera
pritom uvijek podsjeća da nam je to omogućeno isključivo kroz milost
kojom je Bog podario naše pretke.. (Stoga) nam je dužnost da
povežemo svoju djecu i unuke u taj ‘veliki lanac bića’ (391). Zapravo je
cijela svrha posvećivanja sadašnjosti priprema “ljudskog roda za
iskupljujuću budućnost”.
Oakeshottovo shvaćanje jest samo “rijetka zobena kaša” koja se protivi
američkom karakteru (jer su oni patriotski disponirani, zapravo vjerska i
ideološka nacija.
Europska nova desnica




Ona je prosvjed protiv modernosti odnosno liberalizma (racionalizma,
individualizma, egalitarizma, meliorizma, univerzalizma… ) krajem 60tih godina. Teži oporaviti desnicu od njenog povijesnog poraza u
Drugom svjetskom ratu.
Naročito joj je protivnik liberalizam koji je djelotvorno obrisao
tradicionalne kulture i univerzalizirao sustav proizvodnje.
Nova desnica odbacuje ideologije koje isključivo naglašavaju naslijeđene
sposobnosti. Teži uravnoteženom pojedincu.
U pogledu definiranja čovjeka vide ga kao “konkretno ukorijenjenu
osobu”. Definiran je kulturom koje se ne mogu objedinjavati jer ih to
razara.
END o društvu i politici





U današnjim društvima prevladava mehaničko i apstraktno podređivanje
koje je zamijenilo ‘raznoliku izvornost’.
Nužan je povratak ‘zajednicama i ljudskim vrijednostima’ što može
doprinijeti obnovi društvenih veza.
Politika nije znanost nego umjetnost koja uključuje”nesigurnost,
višestrukost izbora, odluke o ciljevima.. “.
Država ne smije biti “centralizirana apsolutistička nacija država” koja
ide protiv mjesnih kultura i vodi u ‘republiku bez građana’ u kojoj “ništa
ne stoji između atomiziranog civilnog društva i države” (255). Državu
vide kao federaciju organiziranih zajednica i višestrukih saveza.
Prosvjeduju protiv rastuće potrošnje u modernom kapitalizmu koja vodi
u slijepu ulicu’.
‘Napredni konzervativizam’



David Cameron, konzervativni premijer Britanije dobio je izbore na
platformi zvanoj ‘progresivni konzervativizam’.
U nekoj vrsti manifesta stoji ‘šaljemo najglasniji signal da je ova zemlja
opet otvorena za biznis i investicije. … povjerenje će se vratiti … jaka
ekonomija će dati temelj za bolji život .. Ali misija ove stranke je
izgradnja jačeg društva… Mi smo napredni konzervativci.. Naš cilj
pravednija, sigurnija i više ekološka zemlja gdje svatko ima prigodu…
Mi smo progresivni jer ćemo zaštiti Britanski zdravstveni zavod (NHS)..
Priznajemo njegovo mjesto u našem društvu i mi ćemo ga poboljšati za
svakoga… zato što smo progresivni podržati ćemo svakoga… ne samo
bogate da dobiju prigodu da uspiju u životu. … podržati ćemo obitelji
dase posvete svojoj djeci te da održe svoje bračna partnerstva.
Napredni konzervativizam 2




Na taj će se način stvoriti odgovornost i jake obitelji koje će pomoći
popraviti naše raspadnuto društvo i ući u borbi s kriminalom i bijedom
koje ono stvara…
..desetljeće glomazne države i besmislenog birokratskog nadzora
dokinulo je odgovornost i pogoršalo društvene probleme…
Odlučni smo za stvorimo novi smjer. Koristiti ćemo državu da
ohrabrimo ljude da preuzmu odgovornost za sebe i druge .. Osigurati
ćemo nove prigode za organizacije koje djeluju u kvartovima i
zajednicama te dobrotvorne udruge i socijalno poduzetništvo kako bi
poduprli izgradnju našeg civilno društva…
Učinit ćemo sve da preraspodijelimo moć od političke elite običnim
ljudima na ulici…
Napredni konzervativizam?




Napredni konzervativizam će izvršiti najveći rez u proračunskom
trošenju Britanije od Drugog svjetskog rata.
Međutim ovaj tip konzervativizma se odnosi na promjene u smislu
decentralizacije budući da je Britanija jedna od najcentraliziranijih
zemalja. Decentralizacija će zahvatiti zdravstvo, policiju i obrazovanje.
Socijalno poduzetništvo, socijalna inovacija… . Poznato i kao javnoprivatno partnerstvo. U načelu bi trebalo biti nešto drugo od pukog
prebacivanja osiguranja javnih usluga na poslovni sektor kako bi se
smanjili troškovi. Priča o Big society….
Socijalni poduzetnik je onaj koji daje “inovativni odgovor na društveni
problem (npr. poslovno rješenje problema bijede)” The Economist,.
Konzervativizam M. Thatcher



Još krajem 60-tih godina, Thatcher govori ovako: “vjerujem da je velika
greška zadnjih nekoliko godina bila to što je osiguravala ili zakonodavno
utjecala na gotovo sve. .. Usprkos visokoj razini intervencije, vlast je sve
udaljenija od naroda … narod ne voli otuđenu lokalnu vlast isto onoliko
koliko ne voli otuđenu državnu vlast.
Trebamo veću razinu osobne odgovornosti i odluka, mnogo više
neovisnosti od vlade i … smanjenje njene uloge…
Ona priželjkuje politike koje će pored gore navedenog nastojati na
“oduzimanju moći vladama i njenog dodjeljivanja narodu i nevladinim
organizacijama u većoj mjeri…