Transcript GIMNAZIJA TITUŠA BREZOVAČKOG ZAGREB

.
• Regionalna edukativna radionica
o učinkovitom korištenju energije,
• Osijek, 18. lipnja 2012
Regionalna edukativna radionica
o učinkovitom korištenju energije, Osijek, 18. lipnja 2012.
• O OBVEZAMA JLP(R)S GLEDE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI GLEDIŠTE IZ MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE
• Dubravko Horvat, dipl.ing.građ., viši stručni savjetnik
•
ODJEL ZA OPĆU POLITIKU ZAŠTITE OKOLIŠA U SLUŽBI ZA OPĆU POLITIKU
ZAŠTITE OKOLIŠA I MEĐUNARODNE ODNOSE PRI SEKTORU ZA ODRŽIVI
RAZVOJ U UPRAVI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ
• Osim autorske prezentacije korišteni i dijelovi izvornih prezentacija
autora:
•
•
Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora - MZOIP
Branka Pivčević Novak, voditeljica Odjela za opću politiku zaštite okoliša - MZOIP
•
Vlatka Palčić i Melita Zdilar, MZOPUG, Uprava za atmosferu i gospodarenje otpadom
ODRŽIVI RAZVOJ ?
• definicija:
• Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe
današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe
budućih generacija.
• Održivi razvoj se ostvaruje unapređivanjem
kakvoće života kroz ravnotežu između tri
sastavnice EKONOMSKU, SOCIJALNU i
OKOLIŠNU čime se pridonosI očuvanju planeta
Zemlje uz održavanje života u svoj svojoj
raznolikosti.
SADA VEĆ POVIJEST 1
• Rio de Janeiro 1992. – UNCED
• Konferencija UN-a o okolišu i razvitku
reultirala Deklaracijom i Akcijskim
programom za 21. stoljeće (tzv. AGENDA
21), čime je održivi razvoj postao
svojevrsna paradigma današnjice.
• Republika Hrvatska 1992. - usvojena
Deklaracija o zaštiti okoliša i podržana
Agenda 21 te donesen Plan djelovanja
SADA VEĆ POVIJEST 2
• Kyoto 1997. – OKVIRNA KONVENCIJA
O PROMJENI KLIME
• Cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Stupio na snagu 2005.02.16. pristupanjem
Rusije. RH kao 170. država ratificirala
pristupanje 2007.04.27. čime je
prihvaćena obveza RH za smanjenje
stkaleničkih plinova do 2012. za 5%.
SADA VEĆ POVIJEST 3
• 2000.- Opća skupština Ujedinjenih naroda UN MILLENNIUM DECLARATION
• UN usvojio tzv. MILENIJSKU DEKLARACIJU
kojom daje potporu načelima održivog razvoja
koji postaje ključni element u osiguravanju
održivosti okoliša – jednog od ukupno osam
MILENIJSKIH RAZVOJNIH CILJEVA
(Millennium Development Goals) za koje su se
države članice Ujedinjenih naroda obvezale da
će ih ostvariti do 2015.
SADA VEĆ POVIJEST 4
• Republika Hrvatska 2000.-2006.
• je preuzela obveze koje proizlaze iz
Milenijske deklaracije i Milenijskih ciljeva
te je izradila Nacionalno izvješće o
provedbi ciljeva Milenijske deklaracije koje
je VRH usvojila na sjednici u kolovozu
2004., Izvješće o napretku i ostvarivanju
Milenijskih ciljeva razvoja u RH (za 2004.
2005.) podneseno 2006.
SADA VEĆ POVIJEST 5
•
•
•
•
•
•
•
•
Johannesburg 2002. - WORLD SUMMIT ON SUSTAINABLE
DEVELOPMENT (WSSD)
Svjetskom sastanku na vrhu na kojem načela održivog razvoja dobivaju
snažnu političku potporu.
Amsterdam 1999. – TREATY of AMSTERDAM
promicanje održivog razvitka postaje jedan od temeljnih ciljeva Europske
unije.
Gothenburg 1999. – MULTI-EFECT PROTOCOL
Dio KONVECIJE O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM
ONEČIŠĆENJU ZRAKA
Dogovor o smanjenju ugroze (zakiseljavanje, eutrofikacija i prizemnog
ozona) postavlajnjem gornjih granica za emisije sumpor dioksida, dušikovih
oksida, hlapljivih organskih spojeva i amonijaka. EU poslije izradio tzv. NEC
direktivu što je u Europi dovelo do pomaka uporabe od ugljena do prirodnog
plina. Bez obzira na taj protokol danas bilo je jasno da će za velike dijelove
Europe ostati i dalje velika izloženost česticama koje će uzrokovati ozbiljne
zdravtsvene probleme
SADA VEĆ POVIJEST 6
• Geneva 2007. – I revizija MULTI-EFECT PROTOCOL-a
• Dogovorena dodatna smanjenja granica do 2020. i
proširenje granica i na čestice te crne ugljike ugroze
litosfere i atmosfere (zakiseljavanje
• Europska unija je 2006. godine prihvatila revidiranu
Strategiju održivog razvitka za proširenu Europu.
• Republika Hrvatska 2007.-2009.
• Donesen još važeći Zakonu o zaštiti okoliša (NN
110/07), nakon čega su uslijedili mnogi podzakonski akti
i drugi dokumenti potrebni za provedbu odredbi iz toga
zakona.
• Strategija održivog razvitka RH (NN 30/09) bi od tada
trebao biti temeljni dokument razvoja RH
Strategija održivog razvitka RH
(NN 30/09) 1
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
NAČELA ODRŽIVOG RAZVITKA RH
Usmjeravanje Republike Hrvatske prema održivom razvitku vodit će se sljedećim općim načelima:
(a) zaštitom ljudskog zdravlja;
(b) promicanjem i zaštitom temeljnih ljudskih prava;
(c) solidarnošću unutar generacija i među generacijama;
(d) ostvarivanjem otvorenog i demokratskog društva;
(e) uključivanjem građana;
(f) uključivanjem poslodavaca i socijalnih partnera;
(g) socijalnom odgovornošću poslodavaca;
(h) integracijom gospodarskih, socijalnih i okolišnih sastavnica u izradi svih politika (smjernica);
(i) obrazovanjem za održivi razvoj;
(j) usklađenošću politika svih razina uprave i lokalne samouprave;
(k) upotrebe najbolje moguće dostupne tehnologije;
(l) obnavljanja (npr. ponovnim korištenjem ili recikliranjem) prirodnih resursa;
(m) promicanjem održive proizvodnje i potrošnje;
(n) predostrožnošću i prevencijom;
(o) „onečišćivač plaća« za onečišćenja koja nanosi okolišu.
Strategija održivog razvitka RH
(NN 30/09) 2
ODRŽIVA HRVATSKA
RH će ostvariti stabilnost i napredak u razvoju ako u okviru općih ciljeva uravnoteženim
politikama:
• izgradi stabilno gospodarstvo;
• OSIGURA ENERGETSKU SIGURNOST I UČINKOVITOST;
• podigne i ujednači regionalnu razvijenost i ostvari dobru unutrašnju povezanost;
• osigura potpunu spolnu, etničku, vjersku i dobnu ravnopravnost;
• izgradi kvalitetno javno zdravstvo;
• izgradi učinkovit sustav socijalne skrbi;
• omogući visoki prosjek obrazovanosti stanovništva;
• izgradi sustav posebnih mjera za socijalno ranjiv dio stanovništva;
• OSTVARI UPRAVLJANJE TE RACIONALNO POSTUPANJE SA SVIM
PRIRODNIM RESURSIMA;
• ostvari dobro praćenje stanja okoliša učinkovitim sustavom kontrole emisija;
• učinkovito zaštiti dijelove prirode i sastavnice okoliša;
• PODUZME MJERE ZA UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA, ODNOSNO
PRILAGODI SE KLIMATSKIM PROMJENAMA TE MINIMIZIRA SVOJ UTJECAJ
NA NASTAJANJE ISTIH.
KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG
RAZVITKA RH 1
Strategija OR RH je usmjerena sukladno preuzetim međunarodnim
obvezama, na dugoročno djelovanje u osam ključnih područja:
• 1. poticaj rasta broja stanovnika Republike Hrvatske;
• 2. okoliš i prirodna dobra;
• 3. USMJERAVANJE NA ODRŽIVU PROIZVODNJU I POTROŠNJU;
• 4. ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde;
• 5. POSTIZANJE ENERGETSKE NEOVISNOSTI I RASTA
UČINKOVITOSTI KORIŠTENJA ENERGIJE;
• 6. jačanje javnog zdravstva;
• 7. povezivanje Republike Hrvatske;
• 8. zaštitu Jadranskog mora, priobalja i otoka.
• Na svim je tim područjima nužno preusmjeriti postojeće procese
prema održivijem ponašanju.
KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG
RAZVITKA RH 2
• Proces za svako od navedenih područja počinje
Analizom postojećeg stanja na temelju kojeg se
definira glavni cilj prema kojem se određuje
pravac sustavnog i dugoročnog djelovanja.
Paralelno se za svako područje predlažu različiti
oblici djelovanja (donošenje politika, sektorskih
strategija, provedbe planova i projekata - mjere)
koji pridonose ostvarivanju glavnoga cilja.
Predložene mjere prate konkretni ciljevi koji su
mjerljivi.
KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG
RAZVITKA RH 3
• U ostvarivanje glavnoga cilja nužno je uključiti
institucije i tijela državne uprave odgovorne za
provođenje odrednica Strategije u svim
strateškim i razvojnim dokumentima i
programima iz njihova djelokruga rada. Njihovo
je djelovanje višestruko: oni vode dijalog s
ostalim dionicima te izrađuju i predlažu politike i
strategije; provode planove i projekte za
ostvarivanje glavnog i konkretnih ciljeva; nadziru
provođenje planova i projekata koje provode
drugi te prate ostvarivanje ciljeva.
KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG
RAZVITKA RH 4
• Tijela lokalne samouprave igraju vitalnu ulogu u ostvarivanju glavnih
ciljeva na lokalnoj razini. Ona promiču održivost u vlastitim
Agendama 21 u kojima definiraju svoje lokalne ciljeve prema kojima
se orijentiraju gospodarski i socijalni projekti lokalne zajednice,
zaštita okoliša ili prilagodba klimatskim promjenama kako bi se
provedbom projekata jačala održivost zajednice.
• Poslovna zajednica pridonosi održivom razvitku time što otvara nova
radna mjesta razvojem novih tehnologija uz prihvaćanje mjera
zaštite okoliša i, osobito, odgovornim društvenim ponašanjem.
• Građani svojim aktivnostima izravno oblikuju osnovne tipove
ponašanja te pridonose sudjelovanju javnosti u demokratskom
razvoju.
• Vlada RH vodi i preko svojih tijela koordinira i osigurava
harmonizaciju svih oblika djelovanja vezanih uz provedbu načela
održivosti.
KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG
RAZVITKA RH 5
1. Stanovništvo ...
2. Okoliš i prirodna dobra ...
3. Održiva proizvodnja i potrošnja
•
STANJE
•
u RH malo i otvoreno gospodarstvom, u velikoj mjeri povezano s
drugim gospodarstvima, gospodarski razvoj prije izuzetno niski, a
zadnjih godina recesijski pad, poljoprivreda pokrivenost uvoza
izvozom (2006.) 64,4%, udio ekološke (organske) poljoprivrede
beznačajan, promet GMO zakonom zagranjen/ograničen, postoji
informacijski sustav zaštite okoliša, potrošači se počinju poticati
za aktivno sudjelovanje u provedbi principa održivosti, usapostava
RH znaka zaštite okoliša,
•
CILJ
•
ostvariti uravnotežen i stabilan rast gospodarstva uz manji utjecaj
na degradaciju okoliša i stvaranje otpada
4. Socijalna kohezija i pravda ...
KLJUČNI IZAZOVI ODRŽIVOG
RAZVITKA RH 6
5. Energija
STANJE
Energetski pokazatelji RH:
- manjak raspoložive energije u resursima i proizvodnim kapacitetima;
- godišnja stopa porasta potrošnje je oko 4 – 5%,
- trend poboljšanja energetske učinkovitosti kod rasta potrošnje energije od samo 1/10, rast potrošnje
u zadnjim godinama uz izuzetno male strukturne promjene
plin u 2004. domaća proizvodnja pokrivala je 61% ukupne potrošnje što se mijenja jačim korištenjem
sjeverojadranskih polja I gradnjom plinovoda prema Dalmaciji,
obnovljivi izvori u 2006. (bez hidroelektrana) manje od 1%
zahtjevi za energijom sve su veći, naročito u jedinorastućem uslužnom sektoru gospodarstva, radi
kvalitete ponude s poljedicom povećane potrošnje energije,
emisije proizvedene izgaranjem goriva imaju dominantan udio u ukupnim emisijama SO2, CO2, NOx i
čestica, u 2006. je iznosila 30.834 Gg CO2-ekv
CILJ
osigurati kvalitetnu i sigurnu opskrbu energijom, uz nužno smanjivanje negativnih učinaka na okoliš i
društvo.
6. Javno zdravstvo ...
7. Povezivanje Hrvatske ...
8. Zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka ...
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
(NN 110/07) 1
• (Čl. 38)Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Poslove financiranja pripreme, provedbe i razvoja
programa, projekata i sličnih aktivnosti u području
očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja
okoliša, te u području energetske učinkovitosti i
korištenja obnovljivih izvora energije, promidžbu
ciljeva i načela zaštite okoliša radi postizanja sustavnog i
cjelovitog očuvanja kakvoće okoliša, očuvanja
prirodnih zajednica i racionalnog korištenja
prirodnih dobara i energije kao osnovnih uvjeta
održivog razvitka te ostvarivanja prava građana na
zdrav okoliš, obavlja Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost u skladu sa zakonom kojim je
osnovan
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
(NN 110/07) 2
• (Čl. 43) DOKUMENTI ODRŽIVOG RAZVITKA I ZAŠTITE
OKOLIŠA
.
• jesu:
– Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske,
– Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske,
– Program zaštite okoliša,
– Izvješće o stanju okoliša.
ali i strategije, planovi, programi i izvješća koji se donose
odnosno koji su doneseni prema posebnim propisima u
pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i
opterećenja.
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
(NN 110/07) 3
•
•
•
(Čl. 46) Programom zaštite okoliša se u skladu s područnim (regionalnim)
odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program
donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske
koje se odnose to područje.
sadrži osobito:
– uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po
sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se
Program donosi,
– subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u
svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša,
– praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno
praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi,
– način provedbe interventnih mjera u izvanrednim slučajevima
onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi,
– rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera,
– izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih
sredstava.
Program donose predstavnička tijela županije, Grada Zagreba i velikih
gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
(NN 110/07) 4
•
(Čl. 120) Praćenje stanja okoliša je sustavno praćenje kakvoće
okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica,
između ostaloga obuhvaća:
– praćenje imisija odnosno kakvoće zraka, vode, mora, tla, biljnog i
životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina,
– praćenje onečišćenja okoliša odnosno emisija u okoliš,
– praćenje utjecaja onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi,
– praćenje utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice
okoliša,
– praćenje prirodnih pojava odnosno praćenje i nadziranje
meteoroloških, hidroloških, erozijskih seizmoloških, radioloških i
drugih geofizikalnih pojava, koje se provodi sukladno posebnom
propisu
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
(NN 110/07) 5
• (Čl. 122) Županija odnosno osigurava
• - mjerenje imisija u slučaju onečišćenja okoliša
na svom području kada je onečišćivač okoliša
nepoznat
• - osigurava praćenje stanja okoliša i učinaka
sanacijskih mjera kada im je posebnim aktom
odnosno propisom utvrđena obveza provedbe
sanacijskog programa
• i sredstva za praćenje stanja okoliša
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
(NN 110/07) 6
•
•
•
•
•
•
•
•
(Čl. 126) Informacijski sustav zaštite okoliša
uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili
pojedinim sastavnicama okoliša odnosno opterećenjima te u svrhu izrade i
praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša.
sadrži podatke i informacije o stanju okoliša, opterećenjima i utjecajima na
okoliš te odgovorima društva, a osobito:
– podatke o stanju okoliša i njegovim sastavnicama prikupljene i obrađene u
skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima, te Nacionalnom listom
pokazatelja,
– podatke o emisijama onečišćujućih tvari u okoliš iz Registra
onečišćavanja, ...
...
(Čl. 129) Registar onečišćavanja okoliša
je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja,
prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš
nadležno upravno tijelo u županiji je obvezno voditi registar,
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
(NN 110/07) 7
• (Čl. 133) Tijelo javne vlasti dužno je osigurati u okviru
svoje nadležnosti redovitu objavu informacija o
okolišu u skladu s ovim Zakonom, putem dostupnih
elektronskih baza podataka ili putem drugih
odgovarajućih sredstava informiranja
• (Čl. 139) Javnost i zainteresirana javnost moraju, rano,
tijekom postupka odlučivanja u pitanjima okoliša vezano
za odgovarajuće djelovanje nositelja zahvata i operatera
odnosno djelatnost tvrtke, na prikladan način,
pravodobno i djelotvorno biti obaviještene o svojem
pravu sudjelovanja u postupcima ...
ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA
(NN 110/07) 8
•
•
•
•
(Čl. 163) Na području ugroženog okoliša VRH može posebnom odlukom
utvrditi obveze koje su strože od propisanih graničnih vrijednosti emisija,
ako poboljšanje stanja u okolišu nije moguće ostvariti drugim mjerama
(Čl. 166) Kada se radi o onečišćenju okoliša područnog (regionalnog)
razmjera, a onečišćivač nije poznat, pripremu i izradu sanacijskog programa
te redoslijed i prvenstvo ugroženih područja za koje će se izraditi i provoditi
sanacijski program određuje izvršno tijelo županije odnosno izvršno tijelo
Grada Zagreba
a kada se radi o onečišćenju okoliša lokalnog razmjera, a onečišćivač nije
poznat, pripremu i izradu sanacijskog programa te redoslijed i prvenstvo
ugroženih područja za koje će se izraditi i provoditi sanacijski program
određuje lokalno izvršno tijelo (velikog grada, grada, odnosno općine)
(Čl. 172) U slučaju onečišćavanja okoliša, čije se posljedice otklanjaju, ako
nije moguće utvrditi onečišćivača, sredstva za otklanjanje posljedica
onečišćenja osiguravaju se iz proračuna jedinica lokalne odnosno
područne (regionalne) samouprave i iz državnog proračuna.
ZAKON O UČINKOVITZOM KORIŠTENJU ENERGIJE U
NEPOSREDNOJ POTROŠNJI
(NN 152/08 i 55/12)
• nadležnost: MINISTARSTVO
GOSPODARSTVA
• supsidijarnost: POSEBNI PROPISI IZ
ZAŠTITE OKOLIŠA
Planet Zemlja – 71% vode, 29% kopna
Efekt staklenika
Vodena para (H2O), ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4) i
didušikov oksid (N2O), su staklenički plinovi nastali
prirodnim aktivnostima i oni, izmiješani u cjelokupnom
sloju atmosfere, čine zračni toplinski omotač oko Zemlje.
Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i
doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za Život. Bez
omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bi bila
30ºC hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića,
hladna i beživotna poput Marsa.
Sunce zagrijava površinu Zemlje.
Efekt staklenika – 2
Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. Na taj
način zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog
zračenja dospjelog na njezinu površinu. Staklenički
plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime
dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva "efekt
staklenika".
Kao rezultat efekta staklenika, zemljina površina
održava klimu koja je povoljna za živa bića. Međutim,
izgaranje fosilnih goriva i sječa šuma uzrokuju
povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u
atmosferi. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge
stakleničke plinove, kao što su metan (CH4) i
didušikov oksid (N2O). Staklenički plinovi nastali
ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći
do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100
godina globalna temperatura je porasla u prosijeku
0.4 - 0.8ºC.
Staklenički plinovi
Staklenički
plinovi
Vrijeme
života u
atmosferi
godina
Glavni izvori
Staklenički
potencijal
zagrijavanja
358 ppmv
50-200
Fosilna goriva
Sječa šuma
Proizvodnja
cementa
1
700 ppm
1720 ppmv
12-17
21
N2O
275 ppm
312 ppmv
120-150
Fosilna goriva
Rižina polja
Odlagališta
otpada,
Stočar.
Gnojenje,
Industri.
procesi
CFC
potpuno
halogenirani
kloroflorougljikovodik
CFC12
0
503 pptv
102
Tekuća
rashladna
sredstva,
Pjene
125-152
HCFC
halogenirani
kloroflorougljikovodik
HCFC-22
0
105 pptv
13
Tekuća
rashladna
sredstva
125
Perfluorougljik
CF4
0
110 pptv
50000
Proizvodnja
aluminija
6500
Sumporov
heksafluorid
SF6
0
72 pptv
1000
Proizvodnja
magnezija
23900
Kemijska
formula
Koncentracija
prije
industrijalizacije
Ugljikov
dioksid
CO2
280 ppm
Metan
CH4
Didušikov
oksid
Koncentracija
nakon
industrijalizacije
310
Glavni izvori stakleničkih plinova
•
•
•
•
•
•
Izgaranje fosilnih goriva
Industrijski procesi
Odlaganje otpada
Sječa šuma
Poljoprivredna proizvodnja
Stočarstvo
Ozonski sloj čuva život na Zemlji
- upija UV zračenje Sunca
- štiti planet od štetnih utjecaja UV B zračenja, štetnog
za gotovo sve oblike života na Zemlji
Razgradnja ozonskog sloja
Ozonska rupa
KLIMATSKE PROMJENE
- one promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno
aktivnostima čovjeka, a koje mijenjaju sastav atmosfere, te se
uz prirodnu promjenjivost klime promatraju kroz usporediva razdoblja
-
klimatske promjene su globalne i ne mogu se izbjeći
javljaju se u svim sektorima
možemo ih pokušati ublažiti i prilagoditi im se
promjena klime utječe na održivi razvoj svih zemalja, a osobito
zemalja u razvoju
klimatske promjene opažamo putem veće učestalosti ekstremnih
meteoroloških događaja
Emisije stakleničkih plinova kao
rezultat osobne upotrebe energije:
• cestovni prijevoz 49,9%
• zagrijavanje/hlađenje prostora 29,0%
• zagrijavanje vode 11,1%
• kućanski aparati 7,5%
• rasvjeta 2,4%
Učinkovitim korištenjem energije
osobne emisije stakleničkih plinova
smanjujemo za 20% ili 1 tonu CO2
(volumen dvokatnice)
Globalna koncentracija CO2 u atmosferi
Temperature i koncentracije CO2 u atmosferi unatrag
400,000 godina, Ledena kora Antartike
CO2 Koncentracija, ppm
Trend porasta globalne temperature
Promjene temperature na kontinentima (1900. – 2000.)
GLOBALNO ZATOPLJENJE
- povezano je s porastom koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi,
uzrokovanih antropogenim emisijama
- dva glavna razdoblja zatopljenja: 1910.-1945. i 1976.-2000.
- najtoplija godina na globalnoj razini 1998. (porast za 0,54ºC), slijedi
2005. s porastom 0,48ºC u odnosu na prosječnih 14ºC.
STAKLENIČKI PLINOVI
•
•
•
•
•
•
ugljikov dioksid (CO2);
metan (CH4);
didušikov oksid (N2O);
fluorirani ugljikovodični spojevi
(PFC-i i HFC-i);
sumporov heksafluorid (SF6)
1856, Martens
2001, Holzhauser
Posljedice klimatskih promjena
-
mijenjanje hidrološkog ciklusa;
mijenjanje režima voda;
porast učestalosti i jačine ekstremnih meteoroloških pojava
(dugotrajne suše, katastrofalne poplave, uragani i tajfuni);
smanjivanje površina pod ledom;
smanjenje raspoložive pitke vode;
veći rizici pojave toplinskih valova i učestalost požara;
promjene prinosa poljoprivrednih kultura.
 oko 70% ljetnog
protoka rijeke
Ganges, koja
omogućuje život
500 mil. ljudi,
potječe od otapanja
ledenjaka
Hladne zime bit će rjeđe do 2020.,
a do 2080. će nestati
Obnovljivi
izvori
energije
KAKO UBLAŽITI KLIMATSKE PROMJENE:
•Korištenje obnovljivih izvora energije (vjetar, biomasa:
šumska i poljoprivredna, sunčeva i geotermalna energija)
• Povećanje energetske učinkovitosti
• Energetsko korištenje otpada, bioplin
• Promjena tehnologija u industriji
• Razvrstavanje otpada
• Izolacija zgrada
• Korištenje javnog prijevoza,
• Korištenje automobila s manjom potrošnjom goriva
i ekonomična vožnja; biodizel i bioetanol kao zamjena
za naftne derivate
• Pošumljavanje
Što se poduzima u svijetu?
•
•
Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime
(UNFCCC), 1992. Rio de Janeiro, Brazil
Kyotski protokol, 1997. Kyoto, Japan
Obvezujuća razdoblja:
1. 2008.-2012. godine
2. 2013.-2020. godine
3. Do 2050. godine
•
•
Razvijene države, države Priloga I UNFCCC
Države u razvoju
Projekcije emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj
44,0
42,0
Scenarij “bez mjera”
40,0
38,0
1000 Gg CO 2eq
36,0
Bazna godina
34,0
32,0
Kyoto cilj
(bazna godina x 0,95
30,0
Scenarij “s mjerama”
28,0
26,0
24,0
22,0
20,0
1990
1992
1994
1996
1998
2000
2002
2004
2006
2008
2010
2012
2014
Kyoto razdoblje
Scenarij 'bez mjera'
Scenarij 's mjerama'
Emisije do 2004. godine
Kyoto cilj (bazna godina x 0,95)
Bazna godina
2016
2018
2020
Zahvaljujem na pažnji!
KRAJ
• Na kraju je potrebno ponoviti najboljim citatom o
pitanjima zaštite okoliša koji je izrekao njegova
ekselencija blaženi Karol Wojtila Sveti Otac Ivan
Pavao 2, rekavši :"Zaštita okoliša nije tehničko –
tehnološko već moralno pitanje".
• Zahvaljujem na pažnji!