Transcript APLIKACIJA TEMELJNIH BIOMEHANIČKIH NAČELA S CILJEM

Fakultet prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti
Smjer: Stručni studij kineziologije
Kolegij: Biomehanika
Profesor: prof. dr. sc. Branimir Mikić
Student: dipl.ing. Nenad Erega (Trener atletike za sprint,
prepone i horizontalne skokove)
APLIKACIJA TEMELJNIH BIOMEHANIČKIH NAČELA S
CILJEM POSTIZANJA VRHUNSKOG REZULTATA U
TROSKOKU - KROZ INDIVIDUALNI PRISTUP
SEMINARSKI RAD
RUJAN, 2014.
MOSTAR
Što je troskok?
Jedna od najstarijih olimpijskih atletskih disciplina, koja se
izvodi iz zaleta, a sastoji se od tri uzastopna skoka, koje
nazivamo poskok (hop), korak (step) i skok (jump), od kojih se
prva dva, poskok (hop) i korak (step) izvode na istoj nozi.
S gledišta biomehanike, troskok je:
Jedna od
najkompleksnijih
atletskih disciplina
sastavljena od faze
zaleta (ubrzanja) i
tri uzastopne faze
leta
Rezultat je određen
brzinom zaleta i
optimalnim odnosom
razmaka između tri faze
leta
Očuvanje optimalne
horizontalne brzine je
ključni faktor za
postizanje
maksimalne dužine
troskoka
Troskok možemo
promatrati i kao
spajajanje
cikličnih i
acikličnih pokreta
1.TEHNIKA TROSKOKA
tehnika poskoka (hop), koraka (step) i skoka (jump).
Različiti su samo
stilovi održavanja
ravnoteže mase
tijela u fazama
leta:
2.ZNAČAJKE TROSKOKA
Troskok kao cjelinu dijelimo na četiri faze:
1. Zalet
2. Poskok (hop)
3. Korak (step)
4. Skok (jump)
Svaka od navedene tri faze leta ima i svoje podfaze
odraza, leta i doskoka
Pravilo je 3 x 3, što znači da u
troskoku postoje tri mogućnosti
gdje troskokaš može utjecati na
ishod izvedbe:
Poskok (hop)
kao i tri važna momenta u tim ključnim trenucima:
Korak (step)
Skok (jump)
Priprema za primjenu sile
Primjena sile
Pratnja primjene sile kroz pokrete
2.1. Zalet
Danas se zna da brzina pristupa odraznoj dasci iznosi :


Kod muškaraca: 10,2 m/s do 10,8 m/s
Kod žena: 9,2 m/s do 9,6 m/s
dužina zaleta je individualna i iznosi od deset do dvadeset/dvadesetdva trkaćih koraka ( cca. 25- 45/50 m).
Značajka zaleta je da
masi tijela da sto je
moguće veću
horizontalnu brzinu, čije
iskorištavanje u tri
uzastopna skoka
odlučuje o rezultatu
troskoka.
Postoje samo neznatne
prilagodbe u trkačem koraku
prije odraza (polijetanja) u
poskok (hop).
Efikasna transformacija brzine
zaleta u odraz za fazu leta
povezana je s pravilnim ritmom
Brzina zaleta mora postepeno rasti
2.2. Poskok (hop)
postavlja svoju odraznu, gotovo ravnu nogu, na odraznu dasku pod kutem
napada od 65 – 75 0 u odnosu na ravnu podlogu.
odrazna noga koja se nalazi na odraznoj dasci je prisilno elastična, zbog energije
prilaza i otpora staze, ali ne bi trebalo biti dopušteno da se u koljenom zglobu
natkoljenica savija dalje od 1400 .

Odrazna noga, pri odgurivanju s odrazne daske vrši kretanje kao u trčanju
Tijekom leta u poskoku (hop) najvažnije je održati dobru ravnotežu
Doskok u poskoku (hop) završava aktivnim radom potkoljenice odrazane noge i kretnjom
pete odraznog stopala prema nazad, neposredno prije udara u podlogu.
prvi skok je i najduži i trebao bi okvirno iznositi 36 – 39 % ukupne dužine troskoka.
Poskok (postavljanje noge,odraz, polijetanje)
Priprema za doskok u poskoku
Postavljanje noge u poskoku
Doskok u poskoku i priprema za korak
Odraz u korak
2.3 Korak (step)


Kritičan moment u troskoku je prelazak iz faze poskoka (hop) u fazu koraka (step).
Odrazna noga ponovo se gotovo ravna postavlja na pologu pod kutem napada od
oko 650 u odnosu na podlogu.
Nakon doskoka koljeno na potpornoj
(odraznoj) nozi ponovo se prisilno savija na
oko 1400 prije odraza u korak (step).
U tom trenutku snažna i
cjelovita ekstenzija odrazne
noge usklađena je s
zamahom slobodne
zamašne noge, odrazom u
korak (step).
Korak - polijetanje
Korak (step)
najkraća je od svih
faza leta troskoka.
Kretanje zamašne
noge treba biti
izvedeno tako da
se koljenom ide
prema gore –
naprijed.
2.4. Skok (jump)


Odrazna noga ponovno se gotovo ravno postavlja na podlogu pod kutem
napada od oko 60 – 650 u odnosu na podlogu. Nakon doskoka koljeno potporne
(odrazne) noge savijeno je prisilno pod kutem od 1400, u zamahu iz kuka i
koljena, prije odraza u skok (jump),
sa što kraćim trajanjem faze oslonca,što se potencira u čitavom troskoku
najaktivijim pokretom pete oodrazne noge prema nazad,tzv. grebajućim
pokretom te grabljenjem potkoljenice
Kao i u poskoku (hop), doskok u koraku (step) mora biti popraćen snažnom
i cjelovitom ekstenzijom odrazne noge usklađene s radom zamašne,
slobodne noge, odrazom u skok (jump).
Kretanje zamašne noge treba biti izvedeno tako da se koljenom ide prema gore – naprijed
U toj fazi gubitak horizontalne brzina kompenzira se snagom odraza
Krivulja leta u toj fazi troskoka je najviša.
Doskok iz koraka i odraz u skok
3.SMJERNICE ZA OBUKU I TRENING
TROSKOKA

Kvalitetna tehnička izvedba zaleta, poskoka, koraka i skoka poštujući temeljna
biomehanička načela, u troskoku je „sve“.
Mlađi troskokaši ne mogu se približiti tehničkim vještinama strarijih, vrhunskih troskokaša.
Razlike koje vidimo u izvođenju troskoka, kod troskokaša koji se razvija (mladog) u odnosu na
profesionalnog izvođača (vrhunskog troskokaša) ne proizlaze toliko iz tehničke izvedbe, koliko
iz samog stanja troskokaša
Kod mladih troskokaša ciljano odabiremo vježbe za obuku troskoka, jer oni prije
svega, moraju dobiti osjećaj, ali i razumijeti svaki novi pokret.
Metodički kod njih pokrete u pojedinim tehničkim segmentima moramo dovesti do
perfekcionizma, i naravno, s umjerenim naprezanjima i brzinama doći do cjelokupnog tehničkog
izvođenja.
Kroz takav umjereni način treninga, moramo im dati priliku za što je moguće
više ponavljanja, a vježbe moramo koordinirati „jednostavno“, da ih mladi
troskokaš izvodi ispravno, te im dati prostora za korekciju svake pogreške
uočene pri izvođenju
Kod mladih troskokaša prvenstveno se moramo koncentrirati
na tehniku, odnosno, izgradnju dosljednosti pokreta i ritam.
A što je sa silama?
Moramo razumijeti da
je kod izvođenja
troskoka ključni
moment kontrola,
odnosno, primjena
(prihvaćanje) sile.
Jedino vrijeme u
kojem troskokaš može
utjecati na nadolazeći
skok je tijekom
zadržavanja noge na
podlozi.
Pitanje, koji su limitirajući faktori u ključnim
momentima troskoka?
To je u svakom slučaju snaga. Ali o čemu govorimo kada govorimo o snazi?
Nema smisla govoriti koliko treba biti jak, jer to zaista ne znamo:
troskokaš nikada ne postiže istu silu u teretani kao što je postiže na zaletištu
tradicionalne vježbe u teretani nisu dobri pokazatelji specifičnog izvođenja
snage
jedino što možemo reći, je da troskokaš mora biti ekstremno snažan
Koja je to sila koju moramo kontrolirati tijekom doskoka a ujedno i odraza u svakoj
od faza troskoka?
U fazi doskoka, kukovi, koljena i trup moraju biti dovoljno jaki da kontroliraju sile koje
djeluju na tijelo što može biti i do deset puta više od tjelesne mase troskokaša ( 700 –
800 kg), ali moramo i znati da u trenutku kontakta s podlogom te sile djeluju samo
30% kontaktnog vremana
Ali zato u fazi odraza, odgurivanja, ekstenzori kuka i koljena moraju imati mogućnost
snažne kontrakcije i tjeranja tijela troskokaša u zrak, uz djelovanje od 70% vremena u
trenutku kontakta s podlogom
pravo pitanje je koji tip snage je
potreban?
MAKSIMALNA snaga
EKSPLOZIVNA snaga
KONCENTRIČNA STOPA
RAZVOJA snage u
pokretu.
Manjak dovoljne ekscentrične snage limitirajući je faktor za vrhunsko izvođenje troskoka
Pozitivna snaga ne može biti prenesena sve dok negativna snaga nije svedena na minimum.
Jedino povećanje snage omogućuje povećanje elastične energije
Nakon reaktivne snage, ekcentrična snaga je ključ kvalitetne primjene kod vrhunskih troskokaša.
Kontrola i prihvaćanje sile triju udaraca – skokova je
kompletirana:

Snažnim koncentričnim mogućnostima

Višom ekscentričnom kontrolom

Visokim reaktivno – snažnim kvalitetama
što je dobar plan?
U prvom redu pretpostavka da budući troskokaš ima dobre predispozicije postati
vrhunski troskokaš. Ukoliko je to ostvareno u dobi iznad 23 godine starosti možemo
očekivati 2- 3 % napretka u rezultatu unutar 18 mjeseci ili dvije godine, a nakon toga
možemo očekivati napredak od 1- 2% u slijedećih četiri do šest godina.
Razvojna tablica vrhunskog rezultata za muškarce.
TROSKOK - muškarci
Kategorija
atletičara
seniori
U 23
Elitna razina
17.20m – 18.00m
Brzina zaleta
10.2m/s – 10.8m/s 9.8m/s – 10.0m/s
9.6m/s – 9.8m/s
16.50m – 17.00m
14.90m – 15.50m
Internacionalna
razina
Brzina zaleta
9.8m/s – 10.0m/s
16.50m – 17.00m
U20
15.85m – 16.50m
9.6m/s – 9.8m/s
15.50m – 16.50m
9.2m/s – 9.6 m/s
U17
15.00m +
14.60m
Razvojna tablica vrhunskog rezultata za žene.
TROSKOK-žene
Kategorija atletičara
seniori
U 23
U20
Elitna razina
14.50m – 15.50m
14.00m – 14.30m
13.10m – 13.90m
Brzina zaleta
9.2m/s – 9.6m/s
9.0m/s – 9.2m/s
8.7m/s – 9.0m/s
13.50m – 13.90m
12.65m – 13.20m
Internacionalna razina 13.90m – 14.10m
Brzina zaleta
8.8m/s – 9.1m/s
8.4m/s – 8.7m/s
U17
12.70m
12.40m
ZAKLJUČAK
 Efikasno izvođenje prve faze,poskoka (hop),predstavlja ključni
element za izvršenje preostalih faza, koraka (step) i skoka (jump).
 Odnosi dužina ovih triju faza zavise od motoričkih strategijastilova.
 Dužine i proporcije različitih faza definirane su izvođenjem faze
oslonca na tlo i fazom leta.
 Promjena horizontalne brzine najviše je povezana s efikasnom
tehnikom odraza.
 Optimalan odnos horizontalnih i vertikalnih komponenti brzine i
varijacije centra težišta tijela (CTT) u fazi oslonca na podlogu ima
vitalno značenje.
 Mora se održati što je moguće veča horizontalna brzina,uz
istovremenu adekvatnu vertikalnu brzinu.
 Povećanje horizontalne brzine rezultira smanjenjem vertikalne i
obrnuto.
 Konačni rezultat u troskoku individualni je proizvod
različitih tehnika (modela) i drugih faktora,kao i njihovog
uzajamnog odnosa.
 Optimalna koordinacija motoričkog stereotipa moguća je
jedino ukoliko je programirana.
 Programi i podprogrami u primarnom motoričkom centru
središnjeg živčanog sustava (CNS) su ili trajni ili stečeni u
zavisnosti od vanjskih i unutrašnjih faktora.
 Pokret ne može biti pravilno izveden bez postojanja
odgovarajućeg programa.
 Tehnička izvedba nikada ne može biti apsolutna,jer se ona
neprekidno usavršava i prilagođava brojnim unutrašnjim i
vanjskim faktorima,ali uz stabilnost temeljnih,odnosno
osnovnih, elemenata.