bankarsko pravo
Download
Report
Transcript bankarsko pravo
BANKARSKO PRAVO I HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
Doc.dr Zorica Drljača
SARDRŽAJ PREDMETA
PRVI DIO
POJAM BANKARSKOG PRAVA
IZVORI BANKARSKOG PRAVA
SUBJEKTI BANKARSKOG PRAVA
BANKE (VRSTE,FUNKCIJA, OSNIVNJE,ODNOS
PREMA CENTRALNOJ BANCI,ODUZIMANJE
DOZVOLE ZA RAD BANKE,OBAVEZE OSIGURANJA
DEPOZITA GRAĐANA,OBAVEZE OSIGURANJA
DEPOZITA U BANCI,BANKARSKA TAJNA,
AKCIONARI BANKE, KAPITAL BANKE, REZERVE),
SARŽAJ PREDMETA
DRUGI DIO
LIKVIDNOST BANKE
ORGANI BANKE
II DIO BANKARSKI POSLOVI
o BANKARSKI POSLOVI, VRSTE BANKARSKI
POSLOVA, NOVČANI DEPOZIT, ULOG NA
ŠTEDNJU,
o BANKARSKI TEKUĆI RAČUN
o KREDITNI POSLOVI
SADRŽAJ PREDMETA
DRUGI DIO
ESKONTNI POSAO
BANKARSKI USLUŽNI POSLOVI
AKREDITIV
BANKARSKA GARANCIJA
DRUGE FINANSIJSKE ORGANIZACIJE
SADRŽAJ PREDMETA
TREĆI DIO
PRAVILA O HARTIJAMA OD
VRIJEDNOSTI
LEGITIMACIONE ISPRAVE
NOVČANE HARTIJE OD
VRIJEDNOSTI(MJENICA, ČEK, AKCIJE,
OBVEZNICE,...)
ROBNE HARTIJE OD
VRIJEDNOSTI(SKLADIŠNICA, KONOSMAN,
TOVARNI LIST..)
SADRŽAJ PREDMETA
TREĆI DIO
BERZA I BERZANSKO TRŽIŠNE
HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
BERZANSKI POSLOVI
SADRŽAJ PREDMETA
ČETVRTI DIO
UGOVORI ROBNOG
PROMETA(ROBNI
PROMET, ZAKLJUČIVANJE UGOVORA,SREDSTVA
ZA IZVRŠENJE,PROMJENE UGOVORA,RASKID,
NIŠTAVOST, ZASTARJELOST UGOVORA)
POJEDINI UGOVORI: UGOVOR O
PRODAJI, POSREDOVANJU, O
TRGOVINSKOM ZASTUPANJU, O
KOMISIONU, O PREVOZU STVARI, O
ŠPEDICIJI, O KONTROLI
ROBE,SKLADIŠTENJU,TURISTIČKI UGOVORI,
LITERATURA
BANKARSKO PRAVO
Prof. Dr Milorad Bejatović
o PRIVREDNO PRAVNI UGOVORIHARTIJE OD VRIJEDNOSTI
Prof. Dr Zdenka Đurić
UVODNI DIO
FINANSIJSKO TRŽIŠTE:
-tržište novca,predstavlja sistem unutar
koga se kreira novac i kratkoročni
finanansijski instrumenti,realizuju se
transakcije i ostale aktivnosti u vezi sa
novcem i kratkoročnim finansijskim
instrumentima.
UVODNI DIO
ŠTA SU OSNOVNI FINANSIJSKI
INSTRUMENTI NA TRŽIŠTU NOVCA-centralna banka povećava ili smanjuje
novčanu masu sa ciljem da u
uravnoteženom odnosu drži vrijednos
robne i novčane mase u zemlji,
- susreću se oni koji raspolažu sa
slobodnim novčanim sredstvima i oni,
koji žele da posude novac,
UVODNI DIO
- Formira se cjena novca i kratkoročnih
finansijskih instrumenata,
- -razmjenjuje se jedna valuta u drugu
valutu,
- Formira se devizni kurs domaće prema
stranim valutama,
- Realizuje se platni promet, obrazuju se i
djeluju različiti fondovi, i neke druge
aktivnosti vezane za novac
UVODNI DIO
tržište novca nalazi se u međusobnom
odnosu sa tržištem kapitala, prije svega
sa tržištem hartijama od vrijednosti,
u zavisnosti od odnosa kamatne stope
na tržištu novca i profitne stope na
tržištu hartijama od vrijednosti, slobodna
novčana sredstva sele se sa jednog na
drugo tržište.
UVODNI DIO
DEFINICIJA NOVCA:
Osnovne funkcije novca su:
-opšta mjera vrijednosti,
-zakonsko sredstvo plaćanja,
-sredstvo razmjene.
U TEORIJI I PRAKSI RAZLIKUJU SE:
naturalni novac, zlatni i široko
rasprpostranjen simbolički novac.
Dio prvi -uvodni
ZAŠTO SU NASTALA PRAVILA NA
FINANSIJSKOM TRŽIŠTU_
- nužnost obezbeđivanja stalnog,
poštenog i sređenog odvijanja trgovine,
radi podsticanja privrednog rasta,
-sprečavanje krize na finansijskom
tržištu.
UVODNI DIO PRVI
PREMA PODRUČJU REGULISNJA
RAZLKUJU SE MEĐUNARODNI I
NACIONALNI PRAVNI IZVORI KOJI
REGULIŠU FINANSIJSKA TRŽIŠTA.
NACIONALNI IZVORI-VAŽE ZA
PODRUČJE JEDNE DRŽAVE,
OBAVEZUJU UČESNIKE
FINANSIJSKOG TRŽIŠTA JEDNE
DRŽAVE.
DIO PRVI -UVODNI
DJELE SE NA: ZAKONE,
PODZAKONSKE AKTE, SAMOSTALNE
POSLOVNOPRAVNE IZVORE,OBIČAJE
I SUDSKU PRAKSU.
U SISTEMSKE ZAKONE ULAZE: ZAKON O
CENTRALNOJ BANCI, ZAKON O BANKAMA, ZAKON
O DEVIZNOM POLSOVANJU, ZAKON O KREDITNIM
INSISTUCIJAMA, ZAKON O FINANSIJSKOM
LIZINGU, ZAKON O ELEKTRONSKOM NOVCU,
ZAKON O OSIGURANJU DEPOZITA, ZAKON O
KAMATAMA, PLATNOM PROMETU , REVIZIJI..............
UVODNI DIO
MEĐUNARODNI-prelaze granicu jedne
države, rezltat su određenih usaglašenih
stavova unutar određenih međunarodnih
organizacija.
Proces globalizacije i internacionalizacije
finansijskih tržišta ne priznaje granice
država i nacionalnih ograničenja,
Eu regulativa iz finansijske oblasti i
berzanske trgovine
UVODNI DIO
Sva prava i obaveze invenstitora novca
i kapitala u svim zemljama EU su
ravnopravno zaštićena
Berzanska , dilerskobrokerska i cjelokupna
finansijska trgovina su jedinstveno
regulisana
Nacionalni propisi nisu suspendovani
već je izvršena harmonizacija tih propisa
UVODNI DIO
Zadržani su tradicionalni nazivi i pojmovi
koji u savremenim uslovima i praksi imaju
mnogo šire značenje,
Radi se o pravnoj regulativi kojom se
uređuju finansijska tržišta, finansijska
trgovina i materijalnopravni odnosi
između finansijskih trgovaca, i
dilerskobrokerska djelatnost.
PRVI DIO
BANKARSKO PRAVO
o Pravo reguliše skup pravnih normi kojima
se uređuju društveni odnosi, stvara
određeni pravni poredak prema državi i
regulišu robonovčani odnosi.
o Odnosi između učesnika na
finansijskom tržištu uređuju se posebnim
pravilima.
Uvodni dio
BANKARSKO PRAVO
-skup pravnih normi koje regulišu status i
poslovanje banaka i drugih finansijskih
organizacija.
-prva grupa normi koja uređuje pravni
položaj banaka i drugih finansijskih
organizacija( osnivanje, organizaciju
djelovanja, imovinske odnose, statusne
promjene)
UVODNI DIO
-druga grupa normi koja uređuje ugovore
i druge pravne poslove koje banka i druge
finansijske organizacije zaključuju sa
klijentima.
-Povezano je sa trgovačkim pravom,
pravom privrednih društava,pravom
hartijama od vrijednosti,
UVODNI DIO
IZVORI BANKARSKOG PRAVA
1.nacionalni zakoni (Zakon o bankama i
drugim finansijskim insistucijama, Zakon o
obligacionim odnsoima reguliše ugovorne
odnose bankarskog prava,
-podzakonski akti,
-bankarski običaji i uzanse(uključujući i
međunarodne običaje i jednoobrazna
pravila)
UVODNI DIO
-opšti uslovi poslovanja imaju u
bankarskom pravu veliki značaj , uslove
poslovanja stvaraju banke , koristeći se
načelom slobode ugovaranja radi
ujednačavanja i standardizovanja svog
poslovanja koje uglavnom donose
udruženje banaka
-tipski i formalni ugovori prihvaćeni
određenim formularima što ubrzava
poslovanje.
UVODNI DIO
Ostali izvori su:
2.međunarodno prihvaćene konvencije,
3.potpisani međunarodni ugovori.
SUBJEKTI BANKARSKOG PRAVA
Lica koja učestvuju u bankarskim
poslovima .
Prva kategorija tih lica su banke i druge
finansijske organizacije koja se
bankarskim poslovima bave
profesionalno kao osnovnom djelatnošću
radi sticanja dobiti.
Druga kategorija su banični klijenti.
SUBJEKTI BANKARSKOG PRAVA
Banični klijenti se ne bave profesionalno
bankarskim poslovima, nemaju za
predmet zaključivanje i izvršavanje
bankarskih poslova i označavaju se kao
subjekti bankarskog prava u širem
smislu.
BANKE
POJAM BANKE
- Najznačajnije i najveće depozitne
finansijske insistucije,
- -etimološki pojam banka vodi od
latinske riječi “ banca” što znači klupa ili
“sto za razmjenu novca”
- -početak bankarstva vezuje se za srednji
vijek na području sjeverne Italije , dok se
prvi elementi bank. mogu naći u Grčkoj i
Rimu.
BANKE
OSNIVANJE BANKE
o osnivanje banke,poslovanje, upravljanje,
supervizija i prestanak rada banke
uređuje se posebnim zakonom,
o u Republici Srpskoj ta pitanja su
regulisana Zakonom o bankama
Republike Srpske.
BANKE
KO MOŽE BITI OSNIVAČ BANKE?
-domaća i strana, fizička i pravna lica,
-najmanje dva osnivača,
-dozvolu za rad banke daje Agencija za
bankarstvo Republike Srpske,
-uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad
osnivači podnose:ugovor o osnivanju
banke pozpisan od svih osnivača,
BANKE
nacrt statuta i drugih osnivačkih akata
prema odluci Agencije, podatke o
kvalifikacijama i iskustvu članova
nadzornog odbora i uprave banke, iznos
osnivačkog i drugih oblika kapitala,
spisak osnivača banke,
BANKE
Dozvola za rad banke je uslov za upis u
sudski registar.
Dozvola za rad banke izdaje se na ne
određeno vrijeme i nije prenosiva,
Dozvolom za rad određuju se poslovi
kojim se banka može baviti,
BANKA
ŠTA SU USLOVI ZA IZDAVANJE
DOZVOLE ZA RAD?
-Ako je prethodno uplaćen novčani iznos
osnivačkog kapitala minimalno
15.000. 000 KM
-Ako se Agencija uvjerena da će banka
ispunjavati uslove iz Zakona o bankama,
BANKA
o Ako se Agencija uvjerila da će banka
ispunjavati uslove iz Zakona o bankama,
o dokumentovana perspektiva za buduće
finansijsko stanje banke,
o da predviđeni članovi nadzornog odbora
i uprave banke imaju visoku stručnu
spremu i iskustva na poslovima za koje
se banci izdaje dozvola, da se protiv tih
lica ne vodi krivični postupak i da nisu
osuđivani.
BANKA
o da sva lica koja imaju značajan
vlasnički interes imaju zadovoljavajuću
finansijsku sposobnost i odgovarajuće
poslovno iskustvo,
niko ne može koristiti riječ banka ili
izvednicu te riječi u smislu označavanja
djelatnosti,proizvoda ili usluga , bez
dozvole za rad ili ovlaštenja banke osim
ako je ta upotreba određena posebnim
zakonom
BANKA
Banka ne može u svom nazivu koristiti
riječ koja bi mogla asocirati na bilo koju
ustanovu Republike Srpske ili Bosne i
Hercegovine ukoliko bi to po ocjeni
Agencije moglo dovoditi javnost u zabunu.
Banke sa sjedištem izvan Republike
Srpske mogu osnovati predstvaništvo u
Republici Srpskoj uz ovlaštenje
Agencije.
BANKA
UPRAVLJANJE BANKOM
organi banke su: Skupština, Nadzorni odbor
i Uprava.
1.Skupštinu banke je najveći organ
uprave kojeg čine svi akcionari,
-odlučuje o formiranju osnovnog kapitala
banke putem emisije ili povećavanja
običnih akcija i emisija, o povećanju ili
smanjenju kapitala,
BANKA
o godišnjem finansijskom izvještaju, sa
izvještajem vanjskog revizora, nadzornog
odbora i odbora za reviziju,
raspodjeli dobiti i isplati dividendi,
načinu pokrića gubitaka,
razdvajanja i prestanka rada banke,
Spajanju sa drugim društvima i pripajanja
drugih društava banci, drugim bitnim
pitanjima.
BANKA
Skupština se održava najmanje jednom
godišnje, a saziva je predsjednik
Nadzornog odbora.
2. NADZORNI ODBOR -najmanje
predsjednik i četiri člana, koja imenuje
Skupština na period od četiri godine,i
upisuju se u registar kod Agencije.Biraju
se glasanjem, na prijedlog akcionara ili
grupe akcionara koji imaju najmanje 5%a.
BANKA
Nadležnost Nadzornog odbora:
-nadgleda poslovanje banke,rad uprave,
-podnosi Skupštini godišnji izvještaj o
poslovanju banke , imenuje upravu
banke,imenuje revizora banke, predlaže
raspodjelu i način upotrebe dobiti,način
pokrivanja gubitaka, saziva Skupštinu,
odobrava emisiju novih akcija , donosi
interne akte banke,poslovne i druge
politike i procedure.
BANKA
3.UPRAVA
o uprava organizuje rad i rukovodi
poslovanjem,
o Upravu banke čine direktor i izvršni
direktori, zamjenik direktora kojeg može
imenovati nadzorni odbor na osnovu
diskrecionog prava.
BANKA
NA nivou banke formiraju se:
1. Odbor za reviziju (odbor za praćenje
poslovanja banke)
2. Kreditni odbor,
3. Komitet za upravljanje aktivom i
pasivom.
BANKA
1.ODBOR ZA REVIZIJU
Banka mora formirati odbor za reviziju
imenovan od nadzornog odbora,
Odbor ima pet članova koji se imenuju
na četiri godine,
Nadzornom odboru i Skupštini prezentuje
kompletnu reviziju godišnjeg finansijskog
izvještaja,
BANKA
Odgovoran je za provođenje odluka
nadzornog odbora u vezi sa izborom i
angažovanjem vanjskog revizora,
Direktno odgovara nadzornom odboru.
2.KREDITNI ODBOR
U kreditni odbor ulaze rukovodioci banke
i njenih filijala.
BANKA
Kreditni odbor odlučuje o:
- kreditnoj politici banke, ocjeni loših
plasmana,
- odobravanju kreditnih linija po
filijalama i namjenama,
-redovnom pregledu kredita(visina,
oročenost, naplativost),
- produženje kredita, izdavanje
garancija,i neka druga pitanja
BANKA
3.Komitet za upravljanje aktivom i pasivom
- Ulaze članovi nadzornog odbora, izvršni
direktori sredstava i likvidnosti,
računovodstva i izvršni direktori za
strateško planiranje. U okviru ovog odbora
odlučuje se o:
- - politici upravljanja tržišnim rizicima,
nalazima uticaja tržišnih rizika na sve
pozicije aktive i pasive,
BANKA
-definisanje strukture kapitala banke,
-definisanje politike cjena,
-definisanje novih proizvoda (usluga),
- izvještavanje o upravljanju rizicima,
- Izvještavanje o stepenu izvršenja
poslovnih planova banke.
BANKA
STATUSNE PROMJENE BANKE
Banka kao i svako privrdno društvo može
da:
-se fuzioniše (spoji) sa drugom bankom,
- pripoji drugoj banci,
-se podjeli na više banaka ili finans.
Organizacija.
BANKA
POSLOVANJE BANKE
Banka može obavljati djelatnosti:
-primanja novčanih depozita i drugih
novčanih sredstava,
-davanje i uzimanje kredita i finansijsksih
lizing,
-davanje svih oblika jemstva,
-kupovina i prodaja instrumenata tržišta
novca,
BANKA
-kupovina i prodaja instrumenata tržišta
novca i kapitala za svoj ili tuđi račun ,
- usluge domaćeg i međunarodnog
platnog prometa i prenosa novca,
- kupovina i prodaja strane valute,
- izdavanje i upravljanje sredstvima
plaćanja uključujući kreditne kartice
putne i bankarske čekove,
BANKA
- čuvanje i upravljanje hartijama od
vrijednosti,
-usluge finansijskog menađžmenta,
-kupovina i prodaja hartija od vrijednosti,
-druge poslove.
BANKA
STEČAJ I LIKVIDACIJA BANKE
Banka ulazi u stečaj kada Agencija za
bankarstvo oduzme dozvolu ili kada
vlasnici banke donesu odluku o likvidaciji.
Postpak stečaja i likvidacije banke
uređuje se posebnim Zakonom , i jednim
dijelom Zakonom o bankama.
BANKA
Zakon o bankama utvrđuje razloge kada
Agencija imenuje privremenog upravnika
banke:
- kada ocijeni da je prekršen Zakon , propis ili
doluka Agecije ili su ozbiljno ugroženi interesi
deponenata,
- Ako je banka svojim poslovanjem prouzrokovala
štetu ili može prouzrokovati značajno
pogoršanje kapitala ili finansijskog stanja, ili
druge ozbiljne rizike po interese deponenata,
Banka
- Ako je Agencija odredila određene mjere
prema banci, članovima nadzornog odbora,
upravi, radnicima banke, licima koja imaju
značajan vlasnički interes ili povezanim licima .
- Banka može odrediti jednu od mjera:
- Izdati pismeno upozorenje,
- Sazvati Skupštinu akcionara ili drugih vlasnika
banke u cilju rasprave i razmatranja
sanacionih mjera koje treb preduzeti,
BANKA
-Izdati pismeni nalog kojim nalaže:
- da banka prestane ili da se suzdrži od
kršenja Zakona i propisa Agencije i da
preduzme mjere sanacije,
- Posebne zahtjeve za oprezno poslovanje koje
se razlikuje od onih koji se inače primjenjuju,
- - izdati pismeni nalog koji sadrži upute u vezi
kamatne stope , rok dospjeća ili drugih uslova
koji se primjenjuju na bilo koji vid finansiranja
kojeg je banka izvršila ili primila ,
BANKA
-izdati pismeni nalog o privremenoj suspenziji
članova skupštine, nadzornog odbora, uprave, ili
radnika banke ako utvrdi da su počinila
prekršaj propisan Zakonom o bankama ili ako
utvrdi da ne ispunjavaju uslove u pogledu
kvalifikacije, iskustva ili drugih uslova koji su
određeni propisom Agencije.
-imenovati savjetnika banke sa određenim
ovlaštenjima,
-ukinuti bankarsku dozvolu,
BANKA
- odrediti dpdatne uslove za bankarsku
dozvolu u obimu koji je potreban da se
ispravi učinjeni prekršaj,
- imenovati privremenog upravnika u
skladu sa odredbama Zakona o bankama,
- imenovati vanjskog revizora na trošak
banke kako bi on izveo finansijsku i
operativnu reviziju pod uslovima koje je
postavila revizija, i druge mjere.
BANKA
Posebnim zakonom o likvidaciji i stečaju
banaka definišu se sledeće grupe pitanja:
-pokretanje stečajnog postupka,
-organi stečajnog postupka(Agencija za
osiguranje depozita, nadležni sud, stečajni
upravnik, odbor poverilaca),
Prenos sredstava izAgencije za osiguranje
depozita,
Banka
Pobijanje pravnih radnji banke u stečaju u poslovima
gdje se procjeni da se pogodovalo povjeriocima,
-zabrana prodaje dužnika kao pravnog lica,
Obaveze Agencije,
Namirivanje poverilaca,
Primjena zakona kojima se uređuje stečaj privrednih
društava
Postupak likvidacije,
Posebne odredbe
Prelazne i završne odredbe.
Banka
Šta se isplaćuje na teret stečajne mase
prije glavne diobe:
- Neisplaćene neto zarade zaposlenih u
visini minimalnih zarada za poslednju
godinu dana prije otvaranja stečajnog
postupka,
- Neisplaćeni doprinosi za penzijsko i
invalidsko osiguranje zaposlenih za
posled. dvije godine prije otvaranja stečaja
-
Banka
Mjesečne zarade lica u radnom odnosu
kod stečajnog dužnika,
Troškovi stečajnog postupka ,
Druge troškove i obaveze nastale poslije
otvaranja stečajnog postupka.
BANKA
Potraživanja poverioca isplaćuju se po
sledećem redosledu(isplatni redovi):
- Potraživanja Agencije po osnovu
osiguranja depozita fizičkih lica umanjena
za iznos osiguranog depozita,
- -potraživanje po osnovu javnih prihoda
dospjelih u poslednja tri mjeseca prije
otvaranja stečajnog postupka , osim
doprinosa za pio azposlenih,
- -
Banka
potraživanja ostalih poverioca
Potraživanje akcionara banke.
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
OSNOVANA JE ZAKONOM ,
DJELUJE ZA PODRUČJE REPUBLIKE
SRPSKE KAO SAMOSTALNA NEPROFITNA
INSISTUCIJA,
CILJ OSNIVANAJ: ODRŽAVANJE ZDRAVOG I
STABILNOG BANKARSKOG SISTEMA RS,
UNAPREĐENJE NJEGOVOG SISGURNOG ,
KVALITETNOG I ZAKONITOG POSLOVANJA.
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
REPUBLIKE SRPSKE
ŠTA OBUHVATA BANKARSKI SISTEM
REPUBLIKE SRPSKE?
-banke, mikrokreditne organizacije , štednokreditne organizacije i druge finans. organizacije
čije se osnivanje i poslovanje uređuje posebnim
zakonima u kojima je propisano da Agencija
izdaje dozvole ili odobrenja za rad, nadzire
poslovanje i vrši druge poslove u vezi s njima.
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
Šta je djelatnost Agencije?
-izdaje dozvole za osnovanje i rad
banaka,
dozvole za svaku promjenu organizacije i
vrste poslova koje obavlja,
Nadziranje poslovanja banaka,kontrolu
rada banaka pregledom računa i druge
dokumentacije,
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
Ukida dozvole za rad,
Donosi podzakonske akte kojima se reguliše rad
banaka,
Vrši ocjenu ispunjavanja uslova i daje
saglasnost za izdavanje akcija narednih emisija,
Preduzima određene mjere što može biti i
blokiranje računa klijenata u bilo kojoj banci ili
bankama na području cijele RS,
Sastavljanje i obajvljivanje u sužbenom gl. U
mjesečnim intervalima spiska blokiranih računa,
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
PREDSTAVLJA RS, NA MEĐUNARODNOM
KONFERENCIJAMA, SKUPOVIMA I
ORGANIZACIJAMA.
OBAVEZE BANAKA PREMA AGENCIJI
- dostavljanje izvještaja i drugi podataka po
vrsti, obimu i rokovima prema zahtjevima
Agencije,
- predaju bilansni i drugi finansijski
izvještaja do 31. marata tekuće godine,
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
AGENCIJA MOŽE DA ODBIJE
IZVJEŠTAJ I DA ZAHTIJEVA NOVI
IZVJEŠTAJ KOJI ĆE IZRADITI
OVLAŠTENI REVIZOR KOJI IMENUJE
AGENCIJA, NA TERET BANKE.
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
KOME AGENCIJA PODNOSI
IZVJEŠTAJ?
NARODNOJ SKUPŠTINI RS PODNOSI
IZVJEŠTAJ O STANJU U BANKARSKOM
SISTEMU, IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU I
REZULTATIMA RADA SA FINANSIJSKIM
IZVJEŠTAJEM AGENCIJE, NAJKASNIJE DO
30. JUNA NAREDNE GODINE.
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
DOSTAVLJA CENTRALNOJ BANCI BIH
INFORMACIJE VEZANE ZA POKUŠAJE
TRANSAKCIJA NA ILI SA BLOKIRANIH RAČUNA
KLIJENATA OD DANA STUPANJA NA SNAGU
NALOGA ZA BLOKIRANJE.
OSIGURANJE DEPOZITA
ZAKON O SOIGURANJU DEPOZITA U
BANKAMA BOSNE I HERCEGOVINE
AGENCIJA ZA OSIGURANJE DEPOZITA
BOSNE I HERCEGOVINE
- Osigurava sve prikladne depozite fizičkih
lica u bankama članicama u BiH,
- Sve banke koje su dobile dozvolu za rad
od Agencije za bankarstvo RS i FBiH
dužne su postati banke članice.
Osiguranje depozita
Kriteriji za članstvo:
Kapital,
Likvidnost,
Kvalitet aktive,
Upravljanje,
Profitabilnost,
Računvodstveni standardi, rezerve i tržišni
rizik.
Osiguranje depozita
Odnos između Agencije i svake banke
reguliše se ugovorom o članstvu, koji je
jedinstven za svaku banku članicu ,
precizira prava i obaveze Agencije i
banaka,
Agencija izdaje certifikat o članstvu.
Osiguranje depozita
Agencija otvara račun Fonda u
Centralnoj banci i na njega deponuje
premije dobijene od banaka članica.
Agencija se sastoji od sjedišta i filijale u
svakom entitetu.
Osnovni zadaci Agencije su:
-osiguranje prikladnih depozita fizičkih i
pravnih lica u bankama članicama,
Osiguranje depozita
Izdavanje certifika o članstvu,
Invenstiranje sredstava u Fond za
osiguranje depozita,
Isplata osiguranja depozita u slučaju
prestanka rada banke članice ,
Donošenje podzakonskih akata kojima se
reguliše osiguranje depozita i poslovanje
Agencije.
Osiguranje depozita
Kada Agencija ocjeni da banka članica ne
ispunjava obaveze plaćanja premije osiguranja
ima pravo:
- da zvanično obavijesti Agenciju za bankarstvo
RS i FBIH, da planira preduzeti mjere u vezi sa
aktivnostima banke članice ili stanja koje može
uticati na članstvo te banke u Fondu,
- Podnese tužbu nadležnom sudu,
- Uvede proces suspenzije, ili okončanja –neće isplatiti
osiguranje depozita za osigurani dio depozita.
Osiguranje depozita
Saradnja sa Centarlnom bankom BiH:
- Na osnovu pismenog zahtjeva Centralne
banke dužna je dostaviti informacije do
kojih je došla u okviru ovlaštenja
propisanih zakonom,
- Isto tako i Centralna banka dostavlja
informacije Agenciji koje su potrebne za
nadgledanje poslovanja banaka u pogledu
ispunjenosti kriterija za članstvo.
Bankarska tajna
Važi pravilo bankarske tajne , sve
informacije su zaštićene
Kodeks bankarskog poslovanja.
Dobri poslovni odnos zasniva se na
povjerenju,
U odnosu sa klijentima, etično i
profesionalno ponašanje, primjena i
poštivanje zakona i drugih propisa,
BANKARSKA TAJNA
Čuvanje tajnosti bankovnih informacija,
objektivnost u poslovanju sa klijentima,
kompetentna primjena novih znanja,
sigurnost i pouzdanost bankovnih i
poslovnih sistema, ispravljanje mogućih
grešaka uz brze i brze odgovore.
Centralna banka Bosne i
Hercegovine
Ustavna kategorija
Član VII Ustava BiH propisuje da je to
jedina vlast za emitovanje novca i
monetrnu politiku u BiH,
Parlamentarna skupština će odrediti
nadležnost Centralne banke
Osnovana je Zakonom o centralnoj banci
Bosne i Hercegovne
Centralna banka BiH
Cilj osnivanja
- Da se postigne i održi stabilnost domaće
valute (KM)
Osnovni zadaci :
Da definiše, usvoji i kontroliše monetarnu
politikumBiH putem izdavanja domaće
valute,
- Da upravlja domaćim deviznim rezervama
Centralna banka BiH
Da potpomogne ili uspostavi i održava
odgovarajuće platne i obračunske sisteme,
Da izdaje propise za ostvarivanje
navedenih aktivnosti,
Da provodi monetarnu politiku,
Da prima depozite od BiH i komercijalnih
banaka radi ispunjavanja zahtjeva za
obaveznim rezervama,
Centralna banka BiH
Da stavlja i povlači iz opticaja domaću
valutu,
Međunarodna sardanja
-zastupa BiH na svim meuvladinim
sasatancima, tijelima i organizacijama po
pitanju međunarodne politike,
Centralna banka BiH
Sastoji se od Upravnog vijeća , uprave
koja se sastoji od guvernera i tri
Viceguvernera, i stručnog osoblja.
Prikuplja statističke podatke direktno ili
preko glavnih jedinica od nadležnih
institucija BiH, RS I FBIH, o ekonomskim
i finansijskim pitanjima , pod uslovom da
se to ne smatraju povjerljivim
informacijama.
CENTRALNA BANKA BIH
CENTRALNA BANKA , NJENA IMOVINA I
AKTIVA OSLOBOĐENI SU OD SVIH
POREZA I CARINA.
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE
- obavljaju djelatnost mikrokreditiranja ,s ciljem
poboljšanja materijalnog položaja korisnika
mikrokredita , povećanja zaposlenosti,
pružanja podrške razvoju prduzetništva i
sticanja dobit,
- osnivanje, djelatnost, oblik organizovanja i
registracija, poslovanje, način ipravljanja,
nadzor poslovanja i prstanak rada mikrokreditnih
- Organizacija.
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
Osnovna djelatnost mikrokreditne
organizacije je davanje mikrokredita,
Mikrokredit u smislu Zakona o
mkrokreditnim organizacijama je kredit
odobren u maksimalnom iznosu od
50.000.000 KM od strane mikrokreditnih
društava ili 10.000 KM od strane
mikrokreditne fondacije.
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
Pored davanja mikrokredita , mogu u
manjem obimu ili privremeno obavljati i
druge djelatnosti koje služe i koje se
uobičajeno obavljaju uz djelatnosti
mikrokreditiranaj, uključujući:
-primanje i davanje poklona idonacija i
pribavljanje novčanih sredstava i drugih
oblika imovine iz bilo kojeg zakonitog
izvora,
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
davanje i uzimanje u zalog imovine,
uključujući mikrokredite, radi osiguranja
pozajmica,
kreditne konsultacije, poslovno
savjetovanje i tehničku pomoć u cilju
unapređenja kreditnih aktivnosti
mikrokreditne organizacije i poslovnih
aktivnosti korisnika mikrokredita,
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
ne može primati novčane depozite i
uloge na štednju od fizičkih i pravnih lica.
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
poslove mikrokreditne organizacije mogu
obavljati isključivo organizacije koje su
dobile dozvolu za rad od Agencije za
bankarstvo,
-dozvola za rad izdaje se na neodređeno
vrijeme i nije prenosiva,
svojstvo pravnog lica stiče upisom u
sudski registar,
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
Osnivanje mikrokreditne organizacije
-mogu je osnovati najmanje tri domaća
ili strana fizička lica ili najmanje jedno
domaće ili strano pravno lice, pod
uslovima koji su utvrđeni Zakonom o
mikrokreditnim organizacijama
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
obavznaje Agenciji za bankarstvo RS
dostaviti godišnji izvještaj , zajedno sa
revizorskim izvještajem, najkasnije pet
mjeseci po isteku poslovne godine na
koju se izvještaj odnosi,
-skraćeni revizorski izvještaj objavljuje u
jednom ili više dnevnih listova,
-isto kao i komercijalne banke dužna je
Agenciji dostavljati izvještaje poslovanju
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
-isto kao i komercijalne banke dužna je
Agenciji dostavljati izvještaje poslovanju
u obliku, sadržaju i rokovima koje
utvrđuje Agencija, staviti na uvid
poslovne knjige i dokumentaciju radi
obavljanja kontrole.
Nadzor nad poslovnjem mikrokreditnih
organizacija vrši Agencija, i može oduzeti
dozvolu za rad.
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
Oblik organizovanja:
-mikrokreditna duštva , osnivaju se i
posluju u pravnom obliku privrednog
društva kapitala kao akcionarsko drštvo
ili kao društvo sa ograničenom
odgovornošću,(primjenjuju se odredbe
Zakona o preduzećima ako nije drukčije
propisano Zakonom o mikrokreditnim
organizacijama)
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
Naziv društva mora da sadrži i oznaku
“ mikrokreditno društvo”
- minimalan iznos osnovnog kapitala
mikrokreditnog društva je 500.000 KM i u
cjelosti mora biti uplaćen
Organi mikrokreditnog društva su:
- skupština, upravni odbor, direktor i odbor
za reviziju kojegimenuje Upravni odbor.
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
- drugi oblik organizovanj su
mikrokreditne fondacije, (primjenjuju se
odredbe Zakona o udruženjima i
fondacijama Republike Srpske ako
Zakonom o mikrokreditnim organizacijama
nije drukčije propisano,
- pored obaveznih elemenata , naziv
fondacije mora da sadrži oznaku
“mikrokreditna fondacija”
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
Ulozi u novcu osnivača moraju biti
uplaćeni u iznosu od 50.000 KM
-dozvolu za rad izdaje Aencija.
OSTALE FINANSIJKE
INSISTUCIJE
ŠTEDNO KREDITNE ORGANIZACIJE
ZAKON O ŠTEDNO-KREDITNIM
ORGANIZACIJAMA
CILJ OSNIVANJA:
- PROMOVISANJE ŠTEDNJE MEĐU
ČLANOVIMA PUTEM PRIKUPLJANJA
NJIHOVIH ŠTEDNIH ULOGA.
-OSNIVAJU SE UPRAVNOJ FORMI DRUŠTVA
S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
OSTALE FINANSIJKE
INSISTUCIJE
OSNOVNI KAPITAL ČINE UPLAĆENI
ULOZI ČLANOVA , A MINIMALAN IZNOS
OSNOVNOG KAPITALA JE 60.000 km I
UPLAĆUJE SE U CJELOSTI,
- ZA OSNIVANJE JE POTREBNO
NAJMANJE 30 OSNIVAČA ,
REZIDENATA,
OSTALE FINANSIJKE
INSISTUCIJE
OSNOVNA DJELATNOST JE ODOBRAVANJE
KREDITA I DAVANJE GARANCIJE
ČLANOVIMA ,
- USLUGE FINANSIJSKOG KNJIGOVODSTVA
I KONSALTING USLUGE ZA ČLANOVE,
-MOGU VRŠITI POZAJMLJIVANJE
SREDSTAVA, PRIMATI DONACIJE, POKLONE
OSTALE FINANSIJSKE
INSISTUCIJE
ORGANI UPRAV:
-SKUŠTINA,
-UPRAVNI ODBOR,
-NADZORNI ODBOR,
-KREDITNI ODBOR.