Transcript ZnaÄŤaj prirodnih bojila za brendiranje hrvatskog proizvoda

Dosadašnja suradnja
Tekstilno – tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
i Udruge za očuvanje tradicijskih zanata Gačanka iz Otočca
Na Drugom kongresu hrvatskih znanstvenika iz
domovine i inozemstva održanog u Splitu 2007.
godine prikazan je projekt koji je tada bio u fazi
predprijave.
Izrada programa trajnog educiranja, motrenja,
iskorištavanja i bojadisanja domaće vune
na tradicijski način s pilot projektom
Đurđica Parac-Osterman1
Ana Sutlović1
Martinia Ira Glogar1
Vedran Đurašević1
Dragica Rogić2
Sveučilište u Zagrebu
Tekstilno - tehnološki fakutet
e-mail: [email protected] ; [email protected]
1
Udruga za očuvanje tradicijskih zanata
GAČANKA Otočac
e-mail: [email protected]
2
Projekt je u fazi predprijave za Tehnologijski istraživačko-razvojni projekti
(TEST), nositelj projekta Tekstilno-tehnološki fakultet, Sveučilišta u
Zagrebu, a partner Udruga za očuvanje tradicijskih zanata GAČANKA
Otočac. Ova Udruga bavi se tradicijskim načinom bojadisanja vuna,
međutim, potreba za edukacijom i izgradnjom centra koji bi bio temeljen
na
ekološkim
tehnologijskom
i
strategijskim
razvoju
područjima kao što je Lika.
osnovama
gospodarstva
doprinosi
posebno
u
dugoročnom
nerazvijenim
ZAŠTO TRADICIJA ?
Porast interesa za primjenu prirodnih bojila temelji se ne samo u sustavu
zaštite nacionalne baštine i u njihovim multifunkcionalnim svojstvima
(dobra zaštita od UV zračenja, maskirna svojstva, inhibiraju rast nekih
patogenih bakterija), već što i obojeni odjevni predmet ima i drugačiji
ekonomsko-turistički značaj, primjer neke svjetske zemlje. Ova bojila po
kemijskom sastavu su najčešće flavonidna, karotinska antrakinonska,
naftolkinonska, indigoidna i dr. te odabirom metalnih soli daju čitavu
paletu tonova boja. Ova bojila su i biološki razgradljivija u usporedbi sa
sintetskim, neznatne toksičnosti.
CILJ
Projekt je temeljen na rješavanju problema domaćih vuna koje su
uglavnom neopravdano ekološki otpad. Sustav trajnog educiranja,
motrenja, iskorištavanja i bojadisanja domaće vune na tradicijski naèin s
precizno utvrđenom lokacijom temeljiti će se i djelom na realizaciji
europskog projekta EUREKA “Textilwet” u cilju izgradnje biološkog
sustava pročišćavanja otpadnih voda nakon pranja i bojadisanja vune.
Krajnji cilj je da se u projektu obuhvate i ostala područja u Hrvatskoj gdje
se razvija stočarstvo, a vuna za sada predstavlja ekološki problem. Na
temelju rezultata rada izradit će se pilot postrojenje kojim bi se realizirao
projekt.
UV
GA
A
U
R CIJ SKIH ZA N N
D DI
Č ANK A A
A
G
TU
NJA S UDRUG
RI
D
A
A
C
R
AM
ST
I
U
N
S
A
O
I
ZA OČ
IT
ST
IN
D
AN
I
U
TR
A
K
H VO DA PRIMJE
N
O
D NI
M
PA
W
S
E
OT
ADNJA A ZNA
N
R
TL
S
TV
SU
TE
JE
EN
O-T EH NO
L
IL N
O
ST
Š
KU LTE T
FA
TA
IM
JE
K
ORGAN
VA
I
Z
A
C IJ
STA
A
SU
R
AD
UCIJA MA
E DUK ACIJA
PRO
OCIJA
Č IŠ
M
RO
ĆA
P
P
O
D
A
S
RSTV
O
VA
A
G
A
K
OJ
N
V
IČ
Z
A
R
DOSADAŠNJA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA (od 1994. do 2005.)
· Ðurđica Parac-Osterman, Boris Karaman, Agata Vinčić: Trebaju li vode od pranja sirove
vune biti ekološki problem, Tekstil 43 (2), 1994., 82-83
· Mihaela Pervan: Narodna nošnja regije Otočac kao inspiracija za oblikovanje tekstila i
odjeće, Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, diplomski rad, Mentor: prof.dr.sc.
Ðurđica Parac-Osterman, 1998.
· Sanja Bućan: Kemijsko bojadisarske karakteristike flavonoidnih bojila dobivenih
ekstrakcijom iz kore jasena, Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, diplomski
rad, Mentor: prof.dr.sc. Ðurđica Parac-Osterman, 1999.
· Anita Markulin: Biološka analiza prirodnih bojila iz kore jasenovog drveta, Sveučilište u
Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, diplomski rad, Mentor: prof.dr.sc. Ðurđica ParacOsterman, 1999.
· Boris Karaman, Ðurđica Parac-Osterman, Ana Horvat: Kemijsko bojadisarske karakteristike
flavonoidnih bojila dobivenih ekstrakcijom iz kore jasena, XVI. Hrvatski skup kemičara i
kemijskih inženjera, Split, 1999.
· Ðurđica Parac-Osterma, Boris Karaman, Ana Horvat: Purification of coloured waste waters
by cut up small rind of oak adsorption, Povoa de Varzim, 2000.
· Ðurđica Parac-Osterman, Boris Karaman, Ana Horvat, Mihaela Pervan: Bojadisanje vune
prirodnim bojilima u svjetlu etnografske baštine Like, Tekstil 50 (7), 2001., 339-344
· Ðurđica Parac - Osterman, Vedran Ðurašević: Biological Treatment Of Coloured Waste
Water Using Wetland System, 5th International Instambul Textile Conference "Recent
Advances in Innovation and Enterprise in Textiles and Clothing" Istanbul, Turkey, 2005.
· Tjaša Griessler Bulc, Vera Golob, Ðurđica Parac-Osterman, Ana Sutlović, Vedran Ðurašević:
The Use of Constructed Wetland for Dye-house Waste Waters Treatment- Ajdovšèina,
Slovenija (Research within Eureka Textilwet E!2983 Project), EMCO, Dubrovnik, 2005.
Iskreno se nadamo i veselimo budućoj suradnji...