Transcript Slide 1 - Grad Kaštela

Povjerenstvo za praćenje stana okoliša Grada Kaštela
Utjecaj industrije na Kaštelanski zaljev i moguće
posljedice suspaljivanja otpada i goriva dobivenog iz
otpada
Srpanj, 2012. Kaštel Sućurac
DRUGI HRVATSKI ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP - ZAŠTITA ZRAKA ‘99
ZBORNIK RADOVA
Izdavač:
HRVATSKO UDRUŽENJE ZA ZAŠTITU ZRAKA, Zagreb, Ksaverska cesta 2,
ISBN 953-6609-01-0
Tomić, T., Periš, N., Kategorizacija kakvoće zraka na području Kaštelanskog zaljeva i Splita u odnosu na
ukupnu taložnu tvar za razdoblje 1976-1998. . . . . . . . . ..275
•
Onečišćenje zraka taložnom tvari na području Splita i Kaštelanskog zaljeva najvećim je
dijelom posljedica emisija iz industrije cementa.
•
Emisije naglo rastu 1983/84. G., jer se gotovo preko noći u tvornicama cementa umjesto
mazuta, kao gorivo počinje koristiti ugljen, da bi se povratkom na mazut, emisije ponovo
lagano smanjivale do 1991. godine.
•
Zrak istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva u čitavom razdoblju ispitivanja (od 1975-1998 g.)
bio prekomjerno onečišćen, odnosno III. kategorije.
•
Porast, odnosno pad proizvodnje, uvođenje novih tehnologija, zamjena goriva, uvođenje
sistema za otprašivanje, odražavalo se na kakvoću zraka ispitivanog područja.
•
Porast koncentracija UTT na svim područjima ispitivanja uslijed ponovnog oživljavanja
proizvodnje cementa.
Program zaštite i praćenja kakvoće zraka u Splitsko – dalmatinskoj županiji,
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE,
Služba za zdravstvenu ekologiju
PROGRAM ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA U SPLITSKO – DALMATINSKOJ
ŽUPANIJI , Split, lipanj 2008
2.1.2.2. Područje grada Kaštela
•
Kakvoća zraka u okolišu mjerne postaje između tvornica Sv. Juraj i Sv. Kajo tijekom 2006.
godine bila je: umjereno onečišćena, odnosno II. kategorije kakvoće s obzirom na olovo u
netopivom dijelu taložne tvari
•
Utvrđeno je da je kakvoća zraka u okolišu mjerne postaje Željezara istok, Željezara Jug,
Željezara Zapad, Željezara Sjever tijekom 2006. godine bila: II. kategorije - umjereno
onečišćen s obzirom na:
– s obzirom na UTT
– sadržaj olova, kadmija u netopivom dijelu taložne tvari
http://www.cemex.hr/or/PDF/Izvjesce_o_kakvoci_zraka_2006.pdf
•
GODIŠNJE IZVJEŠĆE S MJERNIH POSTAJA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA 2006.
godina, Split, ožujak 2007. godine
2. MJERNE POSTAJE, AMS 1 - Kaštel Sućurac, Grad Kaštela
OCJENA KAKVOĆE ZRAKA:
Pošto je obuhvat podataka tijekom 2006. godine bio manji od 90 % nije moguće ocijeniti kakvoću
zraka te kategorizirati zrak (isto 2007; 2008; 2009; 2010.)
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE
GODIŠNJE IZVJEŠĆE S MJERNIH POSTAJA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA,
2011. godina; Split, travanj 2012. godine
6. MJERNE POSTAJE I REZULTATI
Zrak je na automatskoj mjernoj postaji AMS 1:
• s obzirom na PM10 (auto.), PM10 (grav.), PM2,5; Pb, Cd, Ni, Mn u PM10,
– I. kategorije
• s obzirom na SO2 i NO2 uvjetno I. kategorije (obuhvat podataka bio je manji od 90 %)
7. MJERNE POSTAJE ZA ISPITIVANJE UTT I REZULTATI
•
Zrak je u okolišu mjerne postaje "Između tvornica Sv. Juraj i Sv. Kajo" u razdoblju ispitivanja od siječnja
2011. god. do siječnja 2012. god. s obzirom na ukupnu taložnu tvar te metale u taložnoj tvari neznatno
onečišćen odnosno I. kategorije kakvoće.
•
Zrak je u okolišu mjerne postaje "Kaštel Sućurac" u razdoblju ispitivanja od siječnja2011. god. do
siječnja 2012. god. s obzirom na ukupnu taložnu tvar te metale u taložnoj tvari neznatno onečišćen
odnosno I. kategorije kakvoće.
•
Ne mjere se koncentracije BTX (benzena, toulena, etilbenzena, ksilena), 1,3butadiena i amonijaka u zraku
•
Dim i cementno-sirovinska prašina rasprostiru se u svim pravcima zavisno od
meteoroloških uvjeta, s tim da se krupnije čestice talože u bližoj okolici tvornice dok
se sitnije i vrlo fine čestice šire na području u radijusu od 8 do 10 kilometara (Ivan
Radić, Ekologija u industriji cementa, 1996.).
GVE (mg/Nm3) onečišćujućih tvari u otpadnom plinu kod tehnološkog procesa dobivanja cementa
pri suspaljivanju otpada propisane u odnosu prema prosječnim dnevnim vrijednostima
Crvenom bojom su označene GVE koje se mjere i pri prizvodnji cementa bez suspaljivanja otpada
Uredba o GVE (od 01.01. 2011.)
Spalionice otpada
Onečiščujuće tvari
mg/Nm3
mg/Nm3
Krutih čestica ukupno :
30 nove
50 postojeće
30
30
Organskih tvari u obliku para ili
plinova,izraženih kao ukupni ugljik,TOC
10 nove cementare
80 postojeće
10
SO2: za nova postrojenja
za postojeća postrojenja
50 nove
400 postojeće
50
50
NO i NO2 izražen kao NO2,
za nova postrojenja
Za postojeća postrojenja
500 nove
800 postojeće
200
HCl
10
10
HF
1
1
žive i njenih spojeva,
izraženo kao (Hg)
0,05
0,05
ukupno Cd +Tl
0,05
0,05
ukupno Sb,As, Pb, Cr, Co, Cu, Mn, Ni,
V
0,5
0,
dioksina i furana ng/m3
0,1 ng/Nm3
0,1 ng/Nm3
za nove pogone
za postojeće pogone
EC, Reference Document on Best Available Techniques in the Cement, Lime and Magnesium
Oxide Manufacturing Industries May 2010.
Mjerenje u cementarama
•
Kontinuirana mjerenja parametara procesa koji pokazuju stabilnost i kao što su temperatura,
udio O2, tlak, protok, i NH3 emisije prilikom korištenja selektivne nekatalitičke redukcije (SNCR)
•
Praćenje i stabiliziranje kritičnih procesnih parametara, odnosno homogenost mješavine
sirovine i goriva, redovito doziranje i višak kisika
•
Kontinuirano mjerenje prašine, NOx , SOx i CO emisija
•
Periodično mjerenje PCDD/F (Za određivanje srednje vrijednosti dioksina i furana period
uzorkovanja je ne manji od 6 sati i ne veći od 8 sati)
•
Periodično mjerenje emisije metala (Za određivanje srednje vrijednosti za teške metale period
uzorkovanja je ne manji od 30 minuta i ne veći od 8 sati)
•
Kontinuirani ili periodično mjerenje emisija HCl, HF i TOC (ukupni organski ugljik)
•
Mjerenja ovih tvari mogu se obavljati povremeno pod posebnom uvjetima poslovanja: benzen,
toluen, etilbenzen i ksilen, PAH, klorobenzen, PCB ukljućujući kongenere i kloronaftalen.
WHO, Air quality guidelines for particulate matter,ozone, nitrogen dioxide and sulfur
dioxide,Global update 2005, Summary of risk assessment (Upute o kakvoći zraka za lebdeće
čestice, ozon, NO2 i SO2, Zadnje globalne promjene 2005, Sažetek procjene rizika)
•
Lebdeće čestice označene su u skladu s njihovim aerodinamičnim promjerom, kao
PM10 (promjera 10 μm i manjeg) ili PM2.5 (promjera od 2,5 μm i manjeg). Manje čestice
su opasnije jer, kada se udahnu, mogu doći do periferne regije bronhiola, te utjecati na izmjenu
plinova unutar pluća.
Kronična izloženost česticama pridonosi riziku od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih
bolesti, kao i od raka pluća. Smrtnost je viša u gradovima s visokim razinama zagađenja u
odnosu na relativno čišće gradove i po 15-20%. Čak i u EU, prosječni životni vijek je 8,6
mjeseci niži zbog izloženosti PM2.5 nastaju usljed ljudskih aktivnosti.
•
Zagađenje PM utječe na sve skupine stanovništva, ali osjetljivost na zagađenje može se
razlikovati ovisno o zdravlju ili dobi.
•
Postoji malo dokaza koji ukazuju na prag ispod kojeg nema štetnih učinaka na zdravlje.
•
Kao što pragovi nisu identificirani, a budući da postoje znatne inter-individualne
varijacije izlaganja i odgovora određenoj izloženosti, malo je vjerojatno da će bilo koji
standard ili preporučena vrijednost dovesti do potpune zaštite za svakog pojedinca
protiv svih mogućih nepoželjnih učinaka na zdravlje. Treba težiti postizanju što nižih
mogućih koncentracija u kontekstu lokalnih ograničenja.
The Health Effects of Waste Incinerators, 4th Report of the British Society for Ecological Medicine,
Second Edition, June 2008
•
Najmanje čestice, osobito ultrafine čestice (PM0.1) su vrlo reaktivne kemijski. U spalionicama
teški metali, dioksini i druge kemikalije mogu u skladu s njihovom veličinom biti vezane za
njihovu površinu i izazvati povećanje njihove toksičnosti. Tijelo nema učinkovite mehanizme za
čišćenje dubljih djelova pluća jer je samo mali dio prirodnih čestica male veličine, kao ove što
nastaju u spalionicama, pa ljudsko tijelo nije razvilo učinkovit mehanizam obrane od njih.
•
Spalionice proizvode uglavnom manje čestice koje imaju najveći učinak na mortalitet. Vrećasti
filteri su najmanje učinkoviti u uklanjanju najmanjih čestica, osobito one od 0,2 do 0,3
mikrona. Zdravstveni učinci određuju se prema broju i veličini čestica a ne težini.
The Health Effects of Waste Incinerators, 4th Report of the British Society for Ecological Medicine,
Second Edition, June 2008
Cementare suspalionice
• Kontrole zagađenje su znatno slabije od spalionica. Unutar cementnh peći se proizvodi niz
otrovnih plinova koji su slični onima u spalionicama.
•
Rizik od dioksina je znatno veći jer kao i većina cementara nema aktivni ugljen potreban za
uklanjanje istih. Stoga neke cementare mogu proizvesti emisije čestica i drugih otrovnih tvari
koje su u više od 20 puta veće od spalionica pod normalnim radnim uvjetima.
•
Cementne peći se koriste da se spali opasni otpad na jeftin način. U praksi to stvara najviše
zdravstvenih rizika i najviše štete u okolišu. Neke od tih cementnih peći nalaze se u središtima
gradova u kojima se može očekivati veliki utjecaj na zdravlje lokalnog stanovništva. Činjenica
da će na maksimalni učinak neizbježno biti najranjiviji najmlađi članovi društva, a osobito
nerođena djeca.
•
Od stotine kemikalija puštenih iz spalionice samo pola onečišćujućih tvari se mjere
kontinuirano a još pola se mjeri povremeno (obično 6 mjeseci za prvu godinu, a potom
godišnje) od strane nadzora - to uključuje teške metale i dioksine. To je nezadovoljavajuće, a
budući da operateri koji obavljaju uzorkovanje najave prije posjet, na taj način omogućuju
primjenu goriva koje je nereprezentativno od toksičnih rizika, te je uglavnom mjerenje
besmisleno.
SALUTE E AMBIENTE, IMPATTI E PERICOLI DELL’INCENERIMENTO RIFIUTI.
La Prevenzione Primaria: coscienza sanitaria e tutela delle generazioni future
Dr. Gustavo Mazzi Presidente ISDE - Medici per l’Ambiente
(ZDRAVLJE I OKOLIŠ, posljedice i opasnosti spaljivanje otpada. Primarna prevencija: zdravstvene svijest
i zaštitita budućih generacija, Dr. ISDE Predsjednik Gustavo Mazzi - Liječnici za zaštitu okoliša)
Cementare suspalionice
• Suspaljuju gorivo izvedeno iz otpada otpada (RDF), ispitivanja ukazuju da je suspaljivanje
“opasno" za zdravlje čak i više nego u spalionica. Pravna ograničenja (GV) za emisije iz
tvornica cementa su enormno veća od onih u spalionica.
• Sam klinker smatra se kao proizvod koji može sadržavati otrovne tvari (slučaj Heksavalentni
kroma u krvi radnika u Channel tunelu). Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificira
krom kao kancerogen za ljude kao kategorija 1. Kao Cr (VI) je vrlo topiv u vodi i sadržan je u
cementu koji se dobiva suspaljivanjem otpada.
• Otrovne tvari prilikom suspaljivanja mogu završiti samo na dva načina: ili se ispuštaju u
atmosferu, ili su ugrađene u beton
• Zagovornici izgaranja otpada navode da korištenje RDF u cementarama dovodi do smanjenja
uporabe fosilnih goriva i, shodno tome, što je smanjenje proizvodnje CO2. Prešućuju da
tvornica cementa obično proizvodi oko tri puta više CO2 nego spalionica
• Ta tvrdnja da visoke temperature smanjuju ili čak eliminiraju emisije dioksina nije potvrđena.
Očito je da veze molekula dioksina pucaju na temperaturama većim od 850º C ali se opet
spajaju u fazi hlađenja.
• Visoke temperature pogoduju hlapljivim elementima kao živa, koji su također vrlo opasni za
zdravlje i koji se ne mogu zadržati tokom procesa suspaljivanja.
Dr. Paul Connett, Professor of Chemistry St. Lawrence University Canton, NY, Why burning
hazardous waste in cement kilns is a bad idea, 2005.
•
Kontrola onečišćenja zraka je vrlo oskudna
•
Cementare nemaju monitoring kao spalionice
•
Samo su dva mjesta na koja toksični metali mogu ići u zrak ili proizvod (cement)
•
Ako se u cementnim pećima spaljuje otpad koji sadrži klor, brom ili fluor, vrlo opasni nusproizvodi
nastaju a to su dioksini i furani
•
Klinker koji se proizvodi gorenjem otpada sadržavati će otrovne materijale
•
Mljevenjem klinkera stvaraju se ogromne količine prašine koja ide svugdje: na radnike, automobile,
ceste, na susjedne imovine, a ponekad čak i na područja gdje se proizvodi hrana
Činjenice o suspaljivanju otpada u cementarama
•
Koncentracije olova su 250% , kadmija 150%, kroma 50% i selena su preko 100% više u prašini od
cementara koje suspaljuju opasni otpad u odnosu na sadržaje u prašini cementara koje ne suspaljuju
opasni otpad (J. Delles et al., Trace Metals in Cement and Kiln Dust from North American Cement
Plants, Portland Cement Association, Skokie Illinois, 1992)
•
Objekt za spaljivanje otpada može utjecati na zdravlje i dobrobit pojedinca, vrijednost imovine i
kvalitetu života u susjedstvu. (Waste Incineration and Public Health, Committee on Health Effects of
Waste Incineration, Board on Environmental Studies and Toxicology, National Research Council, 2000)
•
Spalionice ne dovode do industrijskog rasta. Umjesto toga imaju tendenciju da se smanji bilo koje
područje u kojem se nalaze, s točke gledišta ekonomije, javnog zdravstva, okoliša i morala. " (Izvor:
Pismo Williama Sanjour, EPA ured krutog otpada i mjera za slučaj nesreće Mark Woodall, 10. svibnja,
1990)
Činjenice o suspaljivanju otpada u cementarama
•
Realnost je da za veliku većinu kemikalija, imamo malo ili smo bez podataka o otrovnosti.
Tvrdnje da znamo koja razina izloženosti je dopuštena, a neće naškoditi ... su lažne. (
Eileen Tarlau, American Hygiene Association Journal,1990.)
•
Općenito nije moguće utvrditi prag za ljude s bilo kojim stupnjem sigurnosti. Ne postoji opće
prihvaćena metodologija trenutno dostupna kvantitativno procijeni količine ne-kancerogenih
učinaka (kod spaljivanja). (KATHRYN E. KELLY, Health Risk Assessment of Hazardous Waste
Incinerator Stack Emissions, Hazardous Waste and Hazardous Materials. January 1986, Vol. 3,
No. 4: 367-403)
•
Upale oka, nosa, nadraženost sinusa, povećanje oboljelih od astme, emfizema i bronhitisa, kao
i upala pluća kod pacijenata koji žive u blizini postrojenja. (Dr. Jay Gartner, certificirani stručnjak
za alergije i astme u Duncanville, 1994)
•
Abnormalno visoka učestalost reproduktivnih problema na tako malom prostoru i populaciji
konja (Dr. Mikel Athon, veterinar sa sjedištem u Cedar Hill )
Ekonomska ekologija ili ekološka ekonomija
Jedno od najviših načela ekološke ekonomije je održivi razvoj. Tako se prije svega treba usredotočiti na
razmatranje mogućih dugoročnih štetnih posljedica nekog djelovanja na okoliš, a tek potom krenuti sa
analizom troškova i profita.
_________________________________________________________________________________________________________
Pretvaranje cementare u suspalionicu goriva iz otpada za posljedicu će imati:
- Dobit tvrtke
- Kratkoročno prihodi državi
- Uništavanje prirodnih resursa
- Povećanje zdravstvenih poteškoća i trošak
ljećenja za pojedinca
- Dugoročno rashodi državi (trošak ljećenja za
društvo)
- Nemogućnost razvoja drugih gospodarskih
subjekata (turizam, ugostiteljstvo, poljodjelstvo, ribarstvo...)
Trenutno:
•
Ne postoji neovisna kontrola već se sva prepušta zagađivaču.
•
Inspekcijski posjeti su najavljeni
•
U Splitsko-dalmatinskoj županiji ne postoji akreditirani laboratorij koji bi provjerio je li sadržaj
pratećeg lista odgovara stvarnosti
•
U RH ne postoji akreditirani laboratorij koji bi odredio količinu i vrstu dioksina i furana
•
Ne postoje studije koje bi ukazivale na stanje okoliša prije, tijekom ili nakon suspaljivanja
•
Nedeostatna pokrivenost područja mjernim stanicama za procjenu kvalitete zraka
•
Specifičan geografsko-geološki smještaj kaštelanskog zaljeva (Izmjena zraka samo kada puše
bura)
•
Nakon ulaska u EU otvara se slobodan protok roba. Gorivo dobiveno iz otpada “smatra se
robom”...
Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije ("Službeni glasnik
Splitsko-dalmatinske županije", broj 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07)
•
Članak 81.
Površine proizvodnih namjena iz čl. 78. st. 2. al. 1. ne mogu se planirati u priobalnom i otočkom
području Županije. Površine proizvodnih namjena utvrđuju se Prostornim planom uređenja Općine i Grada,
prema navedenim kriterijima. Za izgradnju ovih objekata potrebno je utvrditi posebne uvjete i kriterije zaštite
okoliša, odnosno odrediti potrebu obavljanja prethodnih istraživanja.
•
Članak 82.
Za postojeće proizvodne industrijske objekte ili komplekse (bazične kemijske prerađivačke industrije i sl.)
koji imaju nepovoljan utjecaj na okoliš, ne može se planirati povećanje površina i drugih zahvata u
ovim zonama u smislu povećanja prostornih potreba i povećanja proizvodnog kapaciteta ovih
objekata kao ni obnova ili zamjena tehnološke opreme postojećeg proizvodnog kapaciteta.
Na proizvodnim industrijskim objektima mogu se odobravati zahvati koji su isključivo u funkciji smanjenja
nepovoljnih utjecaja na okoliš.
Prostornim planom užeg područja potrebno je ograničiti mogućnost zadržavanja u prostoru proizvodno
industrijskih objekata koji imaju negativan utjecaj na okoliš, izmjenom namjene površine
gospodarske namjene, do vremena amortizacije osnovne proizvodno-tehnološke opreme.
Ovi industrijski objekti ili kompleksi ne mogu se planirati u obalnom i otočkom području.
Prilog 1
NIJE ISTINA DA SE UPORABOM GORIVA IZ SMEĆA
SMANJUJE EMISIJA CO2
EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., Zagreb 2007 god.
Radni nalog:
I-12-141/06
Naslov: HRVATSKA INDUSTRIJA CEMENTA I KLIMATSKE PROMJENE
Naručitelj: Croatia Cement, g.i.u.
Koordinator izrade: Goran Janeković, dipl. ing.
Stranica 50
EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., Zagreb 2007 god.
Radni nalog:
I-12-141/06
Naslov: HRVATSKA INDUSTRIJA CEMENTA I KLIMATSKE PROMJENE
Naručitelj: Croatia Cement, g.i.u.
Koordinator izrade: Goran Janeković, dipl. ing.
Stranica 46
EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., Zagreb 2007 god.
Radni nalog:
I-12-141/06
Naslov: HRVATSKA INDUSTRIJA CEMENTA I KLIMATSKE PROMJENE
Naručitelj: Croatia Cement, g.i.u.
Koordinator izrade: Goran Janeković, dipl. ing.
•
Stranica 65
•
Mjere za smanjenje emisije CO2
•
U proizvodnji cementa razlikuju se dvije vrste mjera za smanjenje emisije CO2:
− energetske mjere:
•
− promjene u vrsti proizvodnog procesa (prijelaz sa “mokrog” i “polumokrog” na “suhi” i “polusuhi” proces)
•
− povećanje energetske efikasnosti procesa (smanjivanje potrošnje topline i električne energije po jedinici
proizvoda)
•
− prijelaz na gorivo s manjim sadržajem ugljika (prijelaz s ugljena i petrol-koksa na prirodni plin ili
loživo ulje)
− upotreba otpada kao alternativnog goriva (otpad fosilnog i biološkog podrijetla).
•
− procesne mjere:
•
− promjene u tehnološkom procesu (smanjivanje udjela klinkera - povećanje udjela dodataka u
cementu)
•
•
•
− uklanjanje CO2 iz procesnih dimnih plinova.
Stranica 69
Otpad fosilnog podrijetla tj. otpadni predmeti i materijali koji su dobiveni preradom nafte i prirodnog
plina, kao što su otpadna ulja, guma, plastika, otapala i dr. spadaju u neobnovljive izvore i u principu
nema razlike između energetskog iskorištavanja klasičnog fosilnog goriva i otpada fosilnog podrijetla sa
stajališta emisije stakleničkih plinova.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode http://klima.mzoip.hr/UserDocsImages/Tablica_staklenicki_plinovi.pdf
Pregled najvažnijih stakleničkih plinova, usporedbu njihovih koncentracija u razdoblju prije
industrijske revolucije i danas, vrijeme života u atmosferi, najvažnije izvore i relativni staklenički
potencijal za svaki plin sadrži sljedeća tablica.
Prilog 2
Primjer korištenja goriva iz otpada
EC, Reference Document on Best Available Techniques in the Cement, Lime and Magnesium
Oxide Manufacturing Industries May 2010.
Figure 1.60: Example of a fabric filter and filter material used in a cement plant in the UK [82,
CEMEX Rugby UK, 2006]
Britanska agencija za norme (ASA) je priznala da, iako ukupne emisije iz
postrojenja su se smanjile, neke emisije, kao što su amonijaka, žive i 1,3
butadiena su značajno porasle od 2007.
Hoćemo li smanjivati emisije stakleničkih plinova na štetu lokalnog stanovništva?
DIREKTIVA 2008/98/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA
od 19. studenoga 2008.
(49) Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti cilj ove Direktive, konkretno
zaštitu okoliša i zdravlja ljudi, već je zbog opsega ili učinaka ove Direktive, taj cilj moguće bolje
postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere, u skladu s načelom
supsidijarnosti kako se utvrđuje u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti
koje se utvrđuje u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi zadani okvir koji je potreban za
ostvarivanje toga cilja.