Prvo predavanje

Download Report

Transcript Prvo predavanje

METODIKA NASTAVE
INFORMATIKE 1
Predavanja: Franka Miriam Brueckler
Vježbe i seminar: Goran Igaly
1
OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
2+2+1 sat tjedno
 web stranica (uskoro aktivna):
www.math.hr/~bruckler/mmi.html
 obavezno dolaženje i aktivno sudjelovanje na nastavi
 tokom semestra bit će zadane 4 domaće zadaće po studentuu
 svaki student tokom semestra treba održati jedan seminar
(prezentaciju zadane teme uz predavanje pisanog seminarskog
rada)

2
OCJENJIVANJE
Elementi ocjenjivanja: 2 pisana kolokvija, 4 domaće zadaće,
seminarski rad, aktivnost na nastavi i završni usmeni ispit
 Seminarski rad i aktivnost
BODOVI NA SVAKOM KOLOKVIJU
OCJENA
TEORIJSKI DIO PRAKTIČNI DIO
na nastavi se ocjenjuju
(max. 60)
(max. 60)
zasebno ocjenom 1–5
1
0 - 25
0 - 25

2
26 - 33
26 - 33
3
34 - 42
34 - 42
4
43 - 51
43 - 51
5
52 - 60
52 - 60
BODOVI
0 - 50
51 - 62
63 - 75
76 - 88
89 – 100
OCJENA ZADAĆE
1
2
3
4
5
Uvjet za pristup završnom ispitu: pozitivno ocijenjeni
svi drugi elementi.
3
LITERATURA
Nastavni planovi i programi informatike/računarstva za
osnovnu i srednju školu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa RH (www.mzos.hr)
 udžbenici iz informatike/računarstva za osnovne i srednje
škole
 I. Kniewald, Logo 4.0, programski jezik, Alfej, Zagreb, 1999.
 I. Kniewald, Terrapin Logo, SysPrint, Zagreb, 2005.
 časopisi Enter, Bug, …

4
NEKI KORISNI LINKOVI
(Ne)mentorirani tečajevi: (potrebna lozinka)
http://wwww.carnet.hr/edupoint/onlinetecajevi
 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: www.mzos.hr
 E-learning i učenje na daljinu: http://ahyco.ffri.hr
 Nacionalni portal za učenje na daljinu Nikola Tesla: (potrebna
lozinka) http://lms.carnet.hr

5
OPĆA KULTURA?!
Informatika utječe na sva područja suvremenog života
 Poznavanje osnova rada na računalu potrebno je u (gotovo)
svim profesijama
 Pojam informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT)
sveprisutan
 Zadaća 1. Koji dijelovi informatike spadaju po Vašem
mišljenju u opću kulturu? Argumentirajte zašto.

6
UPOTREBA RAČUNALA U ŠKOLI






u nastavi informatike
kao nastavno sredstvo u sklopu nastave drugih
predmeta (prezentacije, projektori, printeri,...)
pomoć u učenju (različiti CD-i uz udžbenike, e-learning,
učenje na daljinu)
u geometriji (posebice u 3D prikazu)
komunikacija s roditeljima (e-mail, forumi)
interaktivna (“pametna”) ploča
7
INFORMATIKA I INFORMATIČKI SUSTAV
Informatika = informacija + automatika
 Informacije imaju tehničku, osobnu, organizacijsku i medijsku
dimenziju:
 Tehnički: kako prenositi informacije?
 Osobno: kako se doživljavaju i interpretiraju informacije?
Organizacijski: utjecaj informacija na odluke i akcije
 Medijski: informacije kao samostalno dobro koje se može
pohranjivati i prenositi
 Automatika: mogućnost samostalnog djelovanja
 IS je jedinstvo hardware-a, software-a i mreža, uključivši svih
procesa koje izazivaju ili bi trebali izazvati

8
Pragmatična karakterizacija informatike: proizvodnja i upotreba
informatičkih sustava, uzimajući u obzir kontekst i vezu s
djelatnošću ljudskog duha*
 Zadaća 2. Dajte vlastitu definiciju informatike. Temeljem te
definicije argumentirajte koji aspekti informatike spadaju u opće
obrazovanje (“opću kulturu”). Kakvu biste definiciju informatike
dali djetetu koje u 5. razredu upisuje taj predmet, a koju onom
koji ga upisuje u 1. razredu srednje škole?
 Zadaća 3. Nađite bar pet različitih definicija informatike i
usporedite ih te argumentirajte za i protiv prikladnosti njihove
upotreba kao definicija u školskoj nastavi.

9
* Floyd, Christiane: Autooperationale Form und situiertes Handeln.
In: Hubig, C. (Hrsg.): Cognitio Humana – XVII. Deutscher Kongreß
für Philosophie (Sept. 1996), Akademie Verlag, 1997, S. 237–252
ŠTO JE POTREBNO ZA SAT INFORMATIKE?
 Osposobljeni
nastavnik
 Računalna učionica (dovoljan broj računala; 1-2
učenika po računalu; manje grupe)
 Licencirani programi
 Umrežena računala s pristupom Internetu
 Projektor
 Ploča
10
RADNA OKOLINA UČENIKA
Odnosi se na sve raspoložive elemente za učenje
 Tehnički standardi za nastavu informatike:
 SCORM (Sharable Content Object Reference Model)
 LOM (Learning Object Metadata )
 Zadaća 4: Opišite standarde SCORM i LOM.
 Najvažniji elementi radne okoline u nastavi informatike
su:
 Informatička učionica,
 Mediji,
 Intranet,
 Klijenti

11
INFORMATIČKA UČIONICA
 Uobičajeno
je da u školama postoji posebna
učionica predviđena za nastavu informatike
 Osnovne karakteristike rijetko može birati
nastavnik
 Poželjno je da je lako razdvojiti teorijsku
(komunikacijsku) i radnu fazu, npr. tako da su u
sredini prostorije uobičajene
klupe, a radna mjesta s
računalima raspoređena uz rub
12
MEDIJI
Sredstva za komunikaciju (prijenos informacija)
 često umjesto običnih ploča s kredom u informatičkim
učionicama: male ploče s flomasterima (zašto?)
 Projektor (beamer) – treba biti učvršćen ispod stropa i
uključen u lokalnu mrežu
 Poželjno: grafoskop, ploče od pluta s čavlićima, isl.
 Ne zaboraviti: u nekim dijelovima nastave se i sama računala
(klijenti) koriste kao mediji

13
INTRANET
Lokalna (ne javna) računalna mreža, odnosi se na ograničen broj
korisnika
 Nužan za dio nastave informatike koji se tiče računalnih mreža
 Zadaća 5: Objasnite razlike između pojmova Internet, Intranet,
GAN i LAN te pojmove računalna mreža, server, klijent i port.
Pokušajte ih opisati na način razumljiv učenicima.
 Obično: školski Intranet, ponekad specifičan samo za učionicu
 Često se nastavnike informatike koristi kao “sistemce”
 Nastavnik informatike u idealnom slučaju ima potpunu kontrolu
mreže u učionici (npr. ovlaštenje isključenja pojedinih portova)

14
KLIJENTI – INFORMATIČKI SUSTAVI
Ergonomski aspekt radnih mjesta
 Pravila zaštite podataka – obvezno bar logiranje (prijava
za rad na računalu) i delogiranje (odjava) pojedinih
korisnika, s tim da nakon odjave osobni podaci korisnika
više ne ostaju na klijentima, nego samo u podacima o
korisnicima na serveru
 Mogućnost individualnog rada – posebno bitno za
testove
 Software – poželjno: besplatan

15
INSTRUKCIJA ILI SAMOSTALNI RAD UČENIKA?
Uobičajeno u svim predmetima: učitelj ima aktivnu, a
učenik više ili manje pasivnu ulogu
 Problem: teorijsko ili praktično pitanje koje treba riješiti,
sporno pitanje, teškoća, težak zadatak, zadaća uopće,
zagonetka. (Z. Kurnik,
http://mis.element.hr/fajli/260/15-02.pdf)
 Problem je zadatak koji se ne može riješiti rutinski. (L.
Humbert, Didaktik der Informatik)
 Problemska nastava je osobito prikladna u informatici
 Zadaća 6. Argumentirajte u korist nastave informatike u
kojoj je učitelj instruktor, a učenici reproduciraju gradivo.
 Zadaća 7. Argumentirajte protiv nastave informatike u
kojoj je učitelj instruktor, a učenici reproduciraju gradivo.

16
KURIKULUM
 Nacionalni
kurikulumski okvir:
 nacionalni
dokument koji definira temeljne postavke
(okvir) cijelog obrazovnog sustava i osigurava njegovu
koherentnost
 usmjerava
sve subjekte obrazovnog sustava u to zašto,
što, kada, kako i koliko detaljno će učenici učiti kako bi
se uspješno nosili s izazovima i mogućnostima svijeta u
21. stoljeću.
17
POJAM KOMPETENCIJA
prenosiv multifunkcionalan korpus znanja, vještina i
stavova (vrijednosti) koje svaki pojedinac treba za osobno
ispunjenje i razvoj (osobne kompetencije), inkluziju
(socijalne kompetencije) i zaposlenje (metodološke i
stručne kompetencije)
 trebaju se razviti do kraja (obaveznog) školovanja i
predstavljati temelj za daljnje (cjeloživotno) učenje
 uključuju znanja i razumijevanje (teorijsko znanje u
akademskom području, kapacitet za spoznaju i
razumijevanje), znanje o tome kako djelovati (praktična
primjena znanja u određenim situacijama), znanje o tome
kako biti (vrijednosti kao integralni elementi načina
opažanja i življenja s drugima u društvenom kontekstu) 18
(Tuning, 2006., 5)

KLJUČNE UČENIČKE KOMPETENCIJE KOJE DEFINIRA EU

numerička i jezična pismenost (materinski jezik)

temeljne kompetencije iz područja znanosti i tehnologije
(posebno matematika, prirodoslovlje i tehnologija)

poznavanje stranih jezika

vještine upotrebe ICT-a i ostale tehnologije

vještine samostalnog učenja

socijalne vještine

poduzetničke vještine

opća kultura
19
METODOLOŠKE KOMPETENCIJE
prikupljanja informacija
 produktivne upotrebe informacija
 vješte upotrebe heurističkih strategija
 izabiranja odgovarajućih medija
 adekvatne tehnike prezentacije

20
SOCIJALNE I OSOBNE KOMPETENCIJE
 Komunikacija
i suradnja
 Samostalnost
 Samopouzdanje
 Samovrednovanje
 Motivacija
za rad
 Jezična
kompetencija
 Logičko
razmišljanje i zaključivanje
21
INFORMATIČKI PISMENA OSOBA
Informatička pismenost – sposobnost osobe da prepozna i
razumije ulogu informatike i informatičkih sustava u
suvremenom svijetu, donosi zaključke temeljene na
informatičkom znanju i bavi se primjenama informatike koje
odgovaraju zahtjevima koje će sadašnji i budući život postaviti
na tu osobu kao konstruktivnog, angažiranog i promišljenog
građanina [Puhlmann 2004]
 Zadaća 8. Opišite zahtjeve na informatičko obrazovanje
prema UNESCO/IFIP World Computer Congress Declaration
on Youth in Information Society
 Zadaća 9. Opišite ECDL (European Computer Driving Licence)
s osvrtom na Hrvatsku.
 Zadaća 10. Opišite standard ISTE's National Educational
22
Technology Standards for Students

OSNOVNA INFORMATIČKA ZNANJA I VJEŠTINE:









Poznavanje računalne konfiguracije i osnova korištenja
operacijskih sustava
Primjena programa za obradu teksta
Primjena programa za tablične proračune
Primjena programa za izradu prezentacija pomoću
računala
Poznavanje osnova programiranja
Poznavanje Interneta i njegovih servisa, a posebno
komuniciranje elektroničkom poštom i korištenje World
Wide Web-a
Pretraživanje WWW-a uz pomoć tražilica i tematskih
kataloga
Objavljivanje sadržaja kreiranjem HTML stranica
Poznavanje osnovnih vrsta datoteka
23
INFORMATIKA U INTEGRIRANOM KURIKULUMU
Neki od zahtjeva koji se postavljaju na suvremeni
informatički kurikulum:
 uspostavljanje jasno vidljivih horizontalnih i
vertikalnih poveznica unutar informatike (povezivanje
različitih informatičkih koncepata i tehnika)
 uspostavljanje međupredmetnih veza, tj. korelacija i
integracije informatike s drugim nastavnim
predmetima
 povezivanje informatike s realnim svijetom
24
CILJEVI NASTAVE INFORMATIKE
 upoznavanje
i razumijevanje suvremene ICT
 osposobljavanje učenika za samostalnu primjenu ICT
u širokom rasponu situacija
 osposobljavanje učenika za razumijevanje širih
implikacija i efekata upotrebe ICT
 Odražavaju se kroz tri osnovne komponente:
 temeljna znanja i koncepti vezani uz ICT
 sposobnosti rješavanja problema primjenom ICT
 vještine primjene aktualne i konkretne ICT
25
TEMELJNA ZNANJA I KONCEPTI
Osnovne ideje na kojima se temelje suvremena računala,
računalne mreže i informacije (pretpostavka za cjeloživotno
učenje):
 organizacija računala
 informacijski sustavi
 računalne mreže
 digitalna reprezentacija informacija
 organizacija informacija
 modeliranje i apstrakcija
 algoritamsko mišljenje i programiranje
 univerzalnost i ograničenja ICT
 utjecaj ICT na društvo

26
VJEŠTINE

Snalaženje u okruženju aktualne ICT i praktični rad na računalu:

postavljanje vlastitog računala

upotreba osnovnih mogućnosti operacijskog sustava

upotreba programa za obradu teksta za kreiranje dokumenata

upotreba gotovih programskih alata za kreiranje ilustracija, slika,
slide-ova, web stranica, multimedijskih prezentacija

spajanje računala na mrežu

upotreba interneta za pronalaženje informacija i resursa
27
…

upotreba računala za komunikaciju s drugima

upotreba proračunskih tablica za modeliranje jednostavnih
procesa ili izradu financijskih proračuna

upotreba baza podataka za organizaciju i pristupanje
informacijama

upotreba pomoćnih materijala (literatura, priručnici, help...) za
učenje o naprednijim mogućnostima i novim primjenama ICT
28
SPOSOBNOSTI
 Kreativna,
efikasna i produktivna upotreba ICT za
rješavanje problema iz svakodnevnog života i rada:
 sposobnost
argumentiranog (održivog) mišljenja i
zaključivanja
 sposobnost
savladavanja kompleksnosti problema
 sposobnost
testiranja (provjere) dobivenog rješenja
 sposobnost
savladavanja ograničenja i pogrešaka
računalnih sustava i softvera
29
…
 sposobnost
kreiranja struktura informacija, upravljanja
njima te evaluacije informacija
 sposobnost
suradničkog (timskog) rada
 sposobnost
komunikacije s drugim korisnicima
 sposobnost
očekivanja neočekivanog (ishoda)
 sposobnost
anticipiranja promjena (napretka) u
tehnologiji
 sposobnost
apstraktnog mišljenja o ICT
30
VRSTE PLANOVA I PROGRAMA – PODSJETNIK

Okvirni (redovni) program izražava svrhu obrazovanja,
propisuje ga nadležno ministarstvo. Nastavni program
propisuje opseg, dubinu i redoslijed nastavnih sadržaja u
pojedinom predmetu.

Izvedbeni plan nastave – na temelju važećeg okvirnog
programa, obuhvaća nastavne ciljeve koji se žele postići
obradom svake nastavne cjeline ili teme, ključne pojmove,
aktivnosti za učenike te suodnos s nastavnim sadržajima iz
drugih predmeta. Izrađuju se uglavnom za svaki mjesec.

Operativni ili godišnji plan je metodički razrađen izvedbeni
plan. Njime su određeni zadatci nastave za svaku nastavnu
jedinicu i nastavni sat. Sadrži vremenski raspored rada (koliko
nastavnih sati za određenu temu planiraš), metode, sredstva i
pomagala. Predviđa obradu nastavnih sadržaja, ponavljanje te
praćenje i vrjednovanje rada.
31
PREGLED GRADIVA INFORMATIKE U OSNOVNIM ŠKOLAMA







Izborni predmet
http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=14181
peti razred: spremanje podataka, organizacija datoteka, crtanje
na računalu, osnovne naredbe programiranja, osnove obrade
teksta, osnove korištenja Interneta
šesti razred: vrste datoteka, crtanje i programiranje (nastavak),
tablice, funkcioniranje mreže, audio- i videozapisi, prezentacije
sedmi razred: koordinatna grafika, radne bilježnice, HTML i
Internet, dodatni elementi u tablicama, obradi teksta i
prezentacijama
osmi razred: građa računala, programiranje, baze podataka,
dodatne teme iz Interneta i prezentacija
32
Seminarski rad 1: Nastavni plan iz informatike za osnovne
škole.
PRIPREMA NASTAVNIKA
“biti u toku” i osvježiti svoje znanje (ubrzani razvoj i promjene
na području informacijsko-komunikacijske tehnologije(ICT),
časopisi: PC Chip, Enter, Bug, Matematičko-fizički list,...
(ne)mentorirani tečajevi, on-line udžbenici)
 pripreme za svaku nastavnu jedinicu: u pisanom i digitalnom
obliku (ciljevi, nastavna sredstva, motivacija, razrada teme,
provjera, zadavanje zadaće)
 oblici nastave: heuristička, programska, problemska
 praćenje rada učenika i ocjenjivanje: Excell, Access, Moodle
(aktivnost na nastavi, podaci o ispitima)
 komunikacija s roditeljima: web stranica, e-mail, FAQ
 natjecanja iz informatike:
https://www.mathos.hr/metodika_inf/natjecanja

33