Izazovi i mogućnosti razvoja prekograničnih projekata između Hrvatske i Srbije usmjerenih ka ruralnom razvoju i razvoju turizma u programskom razdoblju 2014.-2020.

DR. IVANA FERIĆ INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR Osijek, 21. veljače 2014.

SADRŽAJ IZLAGANJA 1. Trenutni europski kontekst

Kohezijska politika, višegodišnji financijski okvir 2014.-2020.

2. Neizravni poticaji

Strukturni fondovi, Kohezijski fond, Fondovi za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo Zajednička poljoprivredna politika i programi ruralnog razvoja

3. Europska teritorijalna suradnja

Prekogranična suradnja - prioriteti IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014.-2020.

Razvojni programi i inicijative razvoja ruralnog turizma u EU Pristup LEADER i Podržavanje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednica (CLLD)

4. Primjeri dobre prakse

Prekogranična suradnja Mađarska – Hrvatska, Slovenija – Hrvatska, Hrvatska – Crna Gora, Hrvatska – Bosna i Hercegovina, Hrvatska – Srbija

5. Turizam u ruralnim pograničnim prostorima – nova razvojna šansa

TRENUTNI EUROPSKI KONTEKST: Višegodišnji financijski okvir i budućnost kohezijske politike

Novi programi financiranja Europske unije izravno su povezani s novim proračunom, odnosno višegodišnjim financijskim okvirom EU za razdoblje 2014.-2020.

U novom programu financiranja sredstva će biti alocirana na sljedeći način:  33% (336 milijarda eura) za

kohezijsku politiku

 4% (40 milijarda eura) za

Sredstvo za povezivanje Europe

(

Connecting Europe Facility

)  63% (649 milijarda eura) za

poljoprivredu, istraživanje i vanjsku pomoć U proračunskom razdoblju 2014.-2020.

Europska unija želi izmijenjenom kohezijskom politikom ostvariti ciljeve Strategije Europa 2020. te postići tri prioriteta: Održivi razvoj Pametan rast Rast uključivosti

Višegodišnji financijski okvir i NEIZRAVNI POTICAJI

 Neizravni poticaji čine gotovo 76% proračuna EU za razdoblje 2014.-2020.

 Najveći dio neizravnog financiranja usmjeren je na

regionalne i poljoprivredne potpore

Strukturni fondovi i Kohezijski fond • Europski socijalni fond (

eng. European Social Fund - ESF

) • Europski fond za regionalni razvoj (

eng. European Regional Development Fund - ERDF

) • Kohezijski fond (

eng. Cohesion Fund

) Fondovi za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo • Europski fond za jamstva u poljoprivredi (

eng. European Agricultural Guarantee Fund - EAGF

) • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (

eng. European Agricultural Fund for Rural Development - EAFRD

) • Europski fond za ribarstvo (

eng. European Fisheries Fund - EFF

)

2007. – 2013. Pretpristupni fondovi



2014. – 2020.

STRUKTURNI FONDOVI KOHEZIJSKI FOND

 U financijskom razdoblju EU 2014. 2020. Hrvatskoj će biti dostupna sredstva iz

Kohezijskog fonda i Strukturnih fondova

koja iznose oko 8 milijardi eura  Za učinkovito korištenje sredstava EU

ključna je izrada kvalitetnih i sveobuhvatnih programskih dokumenata

(STRATEŠKIH DOKUMENATA) Iznimno je važno:  da se programski dokumenti izrađuju po principu partnerstva, te  da se u proces uključe sve relevantne institucije kako bi se obuhvatile i identificirale potrebe i razvojni prioriteti

Fondovi za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo Zajednička poljoprivredna politika EU (ZPP):

 temelji se na dva stupa:

tržišnoj politici

(potpora za povećanje prihoda) te

politici ruralnog razvoja

(javna dobra)  prvi stup financira se iz

Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFGP)

koji osigurava izravnu financijsku pomoć poljoprivrednicima u zemljama članicama  drugi se stup financira iz

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)

koji je usmjeren na financiranje programa ruralnog razvoja

Instrumenti Zajedničke poljoprivredne politike 2014.-2020.

usmjereni su na:

 jačanje konkurentnosti i održivosti poljoprivrede  osiguravanje zdrave i kvalitetne proizvodnje hrane europskim građanima  očuvanje okoliša i pomoć razvoju ruralnih područja

Tri su glavna cilja ZPP 2014.-2020.

(1) Održiva proizvodnja hrane (2) Održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama (3) Uravnoteženi teritorijalni razvoj

Programi ruralnog razvoja

Izvor: Europska mreža za ruralni razvoj, 2014., http:// enrd.ec.europa.eu

U državama članicama EU trenutačno se provodi

88 programa ruralnog razvoja

.

Od Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) ti programi zajedno dobivaju 96,2 milijarde eura.

Dvije su glavne kategorije financijske pomoći: 

bespovratna sredstva



instrumenti financijskog inženjeringa

(skraćeno „financijski instrumenti“), poput kreditnih fondova, jamstvenih fondova, fondova rizičnog kapitala, dioničkih fondova i programa subvencija kamata.

Strateški dokument: Program ruralnog razvoja 2014. – 2020.

UPRAVA ZA UPRAVLJANJE EU FONDOM ZA RURALNI RAZVOJ, EU I MEĐUNARODNU SURADNJU  temeljni programski dokument za korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj  upućen je na neformalne konzultacije u Opću upravu za poljoprivredu (DG AGRI)  komentari, prijedlozi ili primjedbe zaprimaju se do 28. veljače 2014. Izvor: Ministarstvo poljoprivrede RH, 2014.

POMOĆ TREĆIM ZEMLJAMA

Osim Kohezijskog i Strukturnih fondova, te Fondova za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo postoji i treći oblik neizravnih poticaja, pod nazivom „Pomoć trećim zemljama” a uključuje brojne instrumente financijske potpore: Pomoć trećim zemljama • Instrument pretpristupne pomoći (

eng. Instrument for Pre-Accession - IPA

) • Instrument za razvojnu suradnju (

eng. Development Cooperation Instrument

) • Europski instrument za susjedstvo i partnerstvo (

eng. European Neighbourhood Partnership Instrument

) • Tehnička pomoć i razmjena informacija (

eng. Technical Assistance and Information Exchange

) • TWINNING • Instrument za makrofinancijsku pomoć (

eng. Instrument for Macro-Financial Assistance

) • Europski instrument za demokraciju i ljuska prava (

eng. European Instrument for Promoting Democracy & Human Rights

) • Instrument za stabilnost (

eng. Instrument for Stability

) • Instrument za suradnju u području nuklearne sigurnosti (

eng. Nuclear Safety Co operation Instrument

) • Humanitarna pomoć (

eng. Humanitarian Aid

) • Instrument za suradnju s industrijaliziranim zemljama (

eng. Instrument for Cooperation with Industrialised Countries

)

EUROPSKA TERITORIJALNA SURADNJA

 teritorijalna suradnja je drugi temeljni cilj kohezijske politike Europske unije u razdoblju 2014.-2020.

 stvaranje podloge za razvoj koordinirane, sustavne i strateški usmjerene

suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj

državnoj razini s partnerima iz susjednih zemalja i ostalih regija EU  kroz zajednički pristup na odgovarajućoj administrativno-teritorijalnoj razini

smanjiti negativan utjecaj granica i promovirati društveno-gospodarsku koheziju

Teritorijalna suradnja



PREKOGRANIČNA suradnja

Hrvatska može punopravno sudjelovati u sva tri dijela europske teritorijalne suradnje: Prekograničnoj suradnji Transnacionalnoj suradnji Međuregionalnoj suradnji

Kroz jačanje PREKOGRANIČNE SURADNJE u pograničnim područjima pridonosi se:

 sveukupnom razvoju teritorijalne suradnje  povećanju međunarodne konkurentnosti hrvatskih pograničnih regija  smanjenju društvene i gospodarske nejednakosti među hrvatskim regijama i ujednačavanju njihova razvoja

IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija 2014.-2020.

 nastavak suradnje dviju država, odnosno pograničnih regija iz prethodnog programskog razdoblja  osnaživanje postojećih i izgradnja novih partnerstva  nadogradnja postignutih rezultata i daljnja razmjena iskustava između dviju država sudionica programa Proces izrade novog programa te uspostave sustava za njegovo upravljanje započeo je u 2013. godini i nastavit će se do 2014., nakon čega započinje provedba programa i korištenje alociranih sredstava.

PRIORITETI Programa prekogranične suradnje

 održivi razvoj okoliša  razvoj tržišta – gospodarski razvoj  poboljšanje suživota na vanjskim granicama EU  poboljšanje kvalitete života u graničnim područjima  izgradnja kapaciteta lokalnih / regionalnih / nacionalnih institucija za provedbu EU programa

Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija posebno usmjeren na: poticanje razvoja turizma na osnovi prekograničnog identiteta i prirodnih i kulturnih dobara prekograničnog područja

Razvojni programi i inicijative razvoja ruralnog turizma u EU

Razvoj ruralnog turizma s posebnim naglaskom na europskih zemalja s ciljem

agro

ili

farm

turizam, predmet je politike mnogih unaprjeđenja globalnog društvenog i ekonomskog razvoja.

Koncept

poticanja održivog razvoja lokalnih i ruralnih područja

gospodarskom razvoju, bazira se na održivom povećanju životnog standarda te očuvanju prirodne, kulturne i tradicijske baštine.

U tom smislu, od lokalnih se i regionalnih vlasti

usmjerenih ka razvoju ruralnog turizma

: očekuje

primjena sljedećih mjera politike



Administrativna pomoć

(jeftiniji, brži i lakši pristup potrebnim informacijama) 

Bolja zakonska regulativa



Osposobljavanje

usluga) (edukativni programi prilagođeni potrebama potencijalnih ponuditelja turističkih 

Oporezivanje i financije

drugim (porezni sustav koji će olakšati život seoskim gospodarstvima kao i poduzećima povezanima s turističkim aktivnostima u ruralnim područjima) 

Lakši pristup financijama

(olakšati pristup novčanim potporama, strukturnim fondovima, povoljnim bankovnim kreditima; regijama s izraženijim depopulacijskim procesima omogućiti posebne poticaje) 

Izgradnja potrebne infrastrukture



Marketing

Pristup LEADER

Osim brojnih fondova čija su sredstva dostupna projektima iz područja ruralnog razvoja,

među najpoznatijim ciljanim programima za potporu razvoju ruralnog prostora zemalja EU

posebnim naglaskom na razvoj ruralnog turizma jest program

LEADER

s (

“Links between actions for the development of the rural economy”

).

Temelj LEADER pristupa je:

 suradnja između državne uprave, lokalne samouprave, nevladinih organizacija i privatno komercijalnog sektora  s ciljem definiranja razvojnih smjernica na lokalnoj razini, razvijanja kapaciteta te razmjene znanja i iskustava ruralnih zajednica  ta suradnja realizira se kroz tzv. lokalne akcijske grupe (LAG), oblik lokalno-privatnog partnerstva koje čine predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti, privatnog sektora, te civilnog društva U financijskoj perspektivi 2007.-2013. Leader pristup bio je uklopljen u EAFRD kao jedna od prioritetnih skupina mjera. Leader pristup je također uklopljen i u mjere IPARD-a.

Sredstva pomoći može koristiti širok krug subjekata kao što su:

 ruralni čimbenici, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati,  udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije,  udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi

Podržavanje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednica (CLLD)

U financijskom razdoblju 2014.-2020. pristup LEADER bit će nadopunjen

CLLD metodom

(

eng. Community-Led Local Development

).

Poput LEADER-a,

Podržavanje lokalnog razvoja pod vodstvom zajednica (CLLD)

pristup je „odozdo nagore” (

eng. bottom-up

) koji:  pomaže pokrenuti lokalne resurse u svrhu razvoja lokalne zajednice  prepoznaje da ljudi i skupine u lokalnim zajednicama, posebno onima koje su relativno izolirane, mogu bolje poznavati lokalne probleme koji se moraju rješavati te imaju bolji osjećaj pripadnosti i obveze u smislu uspješnosti projekta Europska komisija jedinicama lokalne samouprave (JLS) preporučuje CLLD kao „alat" u funkciji lokalnog razvoja, a koji treba biti: 

vođen od strane lokalne zajednice, lokalnih akcijskih grupa (LAG)

koje su sastavljene od predstavnika javnih i privatnih socio-ekonomskih skupina 

kreiran da odražava lokalne potrebe i potencijale

lokalni kontekst, umrežavanje i suradnju te da uključi inovativne značajke u

CLLD „alat” u funkciji poboljšanja efekata javnih lokalnih politika

Ključne komponente CLLD pristupa su lokalne strategije razvoja, lokalne akcijske grupe i stanovništvo pokriveno lokalnom strategijom.

Lokalnim razvojnim strategijama

fondova.

trebao bi se definirati prostor i populacija koju strategija pokriva, analizirati razvojne potrebe, opisati strategije i ciljeve, opisati proces uključivanja lokalne zajednice u razvoj strategije, opisati upravljanje i nadzor nad provedbom strategije i napraviti financijski plan strategije, uključujući i plan sredstava odabrane mjere EU

Lokalne akcijske grupe (LAG)

trebale bi biti sastavljene od lokalne vlasti, lokalnih poduzetnika i građana (civila). Upravo bi oni trebali zajednički definirati lokalnu razvojnu strategiju, pripremiti i objavljivati natječaje za prijavu projekata, zaprimati prijedloge projekata i ocjenjivati njihovu usklađenost sa razvojnom strategijom, vršiti proces odabira najusklađenijih strategija i nadzirati provođenje razvojne strategije.

Lokalne akcijske grupe same određuju

veličinu prostora i populacije lokalne strategije razvoja

, a iskustva iz EU pokazuju da su optimalni prostori oni na kojima živi između 10.000 i 100.000 stanovnika.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE:

Prekogranična suradnja Mađarska - Hrvatska

Projekt:

KAČA II ˝Nadogradnja kulturne i turističke ponude u prekograničnom području˝

Cilj:

Pomicanje kulturnih vrijednosti i Mađarskoj.

turističke ponude područja uz granicu Međimurske županije i regije Zala u

Opis:

U kontekstu projekta organiziran je jednotjedni muzički kamp za 40-ero djece iz Hrvatske i Mađarske, obnovljene su dvije garderobe Centar za kulturu Čakovec, organizirani su besplatni međusobni posjeti svih zainteresiranih građana na kulturne i turističke manifestacije u Čakovcu u Nagykanizsi, izrađena je brošura na trima jezicima hrvatskom, mađarskom i engleskom jeziku radi promocije kulturnog i turističkog sadržaja prekograničnog područja, izrađena je mrežna stranica projekta te je pokrenuta mreža lokalnih medija radi boljeg razumijevanja kulturnih različitosti i sličnosti obaju područja.

Trajanje:

2011. - 2012.

Korisnik:

Razvojna agencija Grada Čakovca

Partneri:

Turistička zajednica Grada Čakovca, Centar za kulturu Čakovec, Grad Nagykanizsa, Samouprava Hrvatske manjine Nagykanizsa, Centar za kulturu Kanizsa, Turistička zajednica Grada Nagykanizsa

Iznos sredstava:

100.000 eura

PRIMJERI DOBRE PRAKSE:

Prekogranična suradnja Slovenija - Hrvatska

Projekt:

Projekt BeRi - Besede i riječi

Cilj:

Doprinijeti koheziji prekograničnog područja učenjem jezika ˝susjeda˝ i boljim međusobnim poznavanjem kulturnih tekovina Slovenije i Hrvatske.

Opis:

U okviru projekta pokrenut je tečaj slovenskog jezika u karlovačkoj knjižnici te učenje hrvatskog jezika u knjižnici Mirana Jarca, i to osnovni i poslovni.

Tečaj je polazilo četrdesetak polaznika (studenata, umirovljenika, profesora, inženjera i radnika).

Projektom Beri ostvareni su značajni ciljevi kao što su: gospodarski razvoj regije, bolje poslovno komuniciranje zahvaljujući znanju jezika susjeda, povećana razmjena znanja, tehnologija i kulturnih sadržaja, razvoj prekogranične knjižnične razmjene s ciljem poticanja znanja o književnosti i kulturi susjeda, razvijanje tolerantnosti, razumijevanja i suživota putem razmjene kulturnih sadržaja. Također, projektom je poboljšana međunarodna suradnja u toj domeni, te su ostvareni i učvršćeni kontakti za daljnju suradnju i buduće projekte.

Trajanje:

2009. - 2011.

Korisnik:

Gradske knjižnice ˝Ivan Goran Kovačić˝, Karlovac

Partneri:

Knjižnice ˝Mirana Jarca˝ , Novo mesto, Slovenija

Iznos sredstava:

95.989 eura

PRIMJERI DOBRE PRAKSE:

Prekogranična suradnja Hrvatska – Crna Gora

Projekt:

Priroda za budućnost

Cilj:

Turistička valorizacija zaštićenih prirodnih područja u Hrvatskoj i Crnoj Gori

Opis:

U okviru projekta proveden je biološki monitoring špilje Šipun te je započeta provedba radova na špilji, a radovi se izvode i na vidikovcu na Lastovu, pripremi je i čime će te dvije lokacije biti dostupne turističkim posjetiocima. U ekološka granična studija o biološkoj raznolikosti špiljskih objekata te provedba radova na uspostavi herpetološkog centra u Majkovima te osmišljavanju i uspostavi tematske staze biološke raznolikosti na Baćinskim jezerima.

Trajanje:

2011. - 2013.

Korisnik:

Regionalna razvojna agencija DUNEA, Hrvatska

Partneri:

Javna ustanova za upravljanje nacionalne parkove, Crna Gora zaštićenim prirodnim vrijednostima DNŽ, Hrvatska; Poduzeće za

Iznos sredstava:

404.655 eura

PRIMJERI DOBRE PRAKSE:

Prekogranična suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina

Projekt:

ABCDE Posavina (eng. Agricultural Biomass Cross-border Development of Energy in Posavina)

Cilj:

Projektom se promovira korištenje agro-biomase kao značajnog izvora energije koji može unaprijediti gospodarsku produktivnost ruralnog područja te doprinijeti zaštiti okoliša.

Opis:

Osnovne aktivnosti usmjerene su na analiziranje poljoprivrednih kapaciteta za energiju biomase u ciljnom području, poticanje lokalnih vlasti da uključe projekte biomase u svoje razvojne planove, aktivnosti uključivanja lokalnih poljoprivrednika u razvoj energije biomase te promocija bioenergije u kontekstu održivog razvoja.

Trajanje:

2011. - 2013.

Korisnik: Energetski institut Hrvoje Požar u Zagrebu i Univerzitet Banja Luka

Partneri:

Vukovarsko-srijemska županija, Općina Odžak, Općina Šamac, Općina Domaljevac-Šamac, Općina Orašje, Vlada Brčko distrikta

Iznos sredstava:

320.000 eura

PRIMJERI DOBRE PRAKSE:

Prekogranična suradnja Hrvatska – Srbija

Projekt:

STOP CSF Sprečavanje širenja klasične svinjske kuge u prekograničnom području

Cilj:

Poboljšanje sanitarnih standarda kako bi se smanjio rizik prijenosa klasične svinjske kuge (

eng. Classical Swine Fever, CSF

) u prekograničnoj regiji.

Opis:

U kontekstu projekta održane su radionice, analizirano je više obiteljskih farmi za izgradnju dezobarijera te je napravljen upitnik prema kojemu će se vršiti odabir obiteljskih farmi na kojima će se graditi dezobarijere kako bi se smanjila ekonomska šteta koju u ovoj pograničnoj regiji stvara klasična svinjska kuga zbog neusklađenosti sa standardima Europske unije.

Projekt je smanjio rizik Srbije. Prema standardima EU, Hrvatska će opet moći izvoziti svinjetinu i svinjske prerađevine u zemlje EU kada dokaže da je iskorijenjen virus svinjske gripe i da nema nikakve opasnosti za zemlje EU. Upravo ovim projektom Hrvatska se prenošenja klasične svinjske kuge u prekograničnoj regiji te učvrstio suradnju Hrvatske i približila tim standardima.

Trajanje:

2011. - 2012.

Korisnik:

Osječko-baranjska županija i Naučni veterinarski institut Novi Sad

Partneri:

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o.

Iznos sredstava:

222.186 eura

ZAKLJUČNO: Turizam u ruralnim pograničnim prostorima – nova razvojna šansa



Ciljevi svake prekogranične suradnje prvenstveno su

poboljšati kvalitetu života u pograničnom području, omogućiti održiv gospodarski razvoj kroz mrežu zajedničkih prekograničnih djelatnosti i kroz jačanje kapaciteta za inovacije, povećati socijalnu koheziju te očuvati prirodne i kulturne posebnosti.



Razvoj ruralnih područja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim područjima

prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, a temelji se na postaje održivom razvoju.

Važnost ruralnog turizma ogleda se u interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, odnosno korištenju već postojećih resursa.

 Ruralni turizam je od interesa različitih državnih resora koji zakonskim provedbenim propisima reguliraju razvoj kapaciteta u ruralnom području. U novije vrijeme vidljivi su i značajniji pomaci te interesi različitih vladinih i nevladinih agencija i udruga koji su, ugledajući se na europske susjedne zemlje, spoznali iznimnu važnost ruralnog turizma kao alata u razvoju ruralnih, nerazvijenih prostora.



Ruralni pogranični prostori Hrvatske i Srbije svoj bi budući razvoj u velikoj mjeri mogli temeljiti na razvoju turizma kao djelatnosti koja djeluje integrativno na lokalno gospodarstvo, a čemu u najvećoj mjeri pridonosi nova regionalna politika Europske Unije te njeni razvojni programi i inicijative.

Hvala na pozornosti

DR. IVANA FERIĆ INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR Osijek, 21. veljače 2014.