POLOŽAJ BIH U PRVOJ ZAJEDNIČKOJ JUŽNOSLAVENSKOJ DRŽAVI

Uvod

Položaj BiH u novoj državi

 1.12.1918. formirana je Kraljevina SHS;  Formiranjem Kraljevine SHS, BiH gubi svoj državni identitet i to zbog više razloga:     Centralizirana vlast, Unitarističke težnje srpskog građanstva i vojske, Nesloga u BiH političkom vrhu, Zavođenje diktature, ...

 Ulaskom u Kraljevinu SHS, Glavni odbor Narodnog vijeća prestao je sa radom, a Narodna vlada je nastavila sa radom sve do 31.1.1919. kada je preimenovana u Zemaljsku vladu.

 Prilikom preimenovanja vlade smanjene su joj i ovlasti. Tako su u njenoj nadležnosti ostala samo četiri povjerenstva, i to:     Unutrašnjih poslova; Pravosuđa; Poljoprivrede i Prosvjete i vjere.

 Ostali poslovi Zemaljske vlade su prenešeni na vladu u Beogradu. Time je izvršena centralizacija uprave.

 Ipak, 28.6.1921. na Vidovdan, donešen je Ustav, poznat kao Vidovdanski ustav.

 Prema ovom Ustavu Bosni i Hercegovini je garantiran postojeći teritorijalni integritet ( član 135. ili tzv.”turski paragraf” )

Političke i teritorijalne promjene Bosne i Hercegovine u novoj državi

 BiH je u sastavu nove države doživjela velike političke, upravne i teritorijalne promjene Ustav SHS je garantirao cjelovitost BiH, ali s tim da dotadašnji okruzi “važe kao oblasti”  Donošenjem Zakona o pokrajinskoj upravi 21.7.1921. predsjednik Zemaljske vlade BiH je imenovan u pokrajinskog namjesnika, a oblasti u srezove i kotare.

 Tokom 1923. eliminirana su odjeljenja vjere, pravosuđa, socijalne politike i unutrašnjih poslova.

 Do februara 1924. likvidirani su svi poslovi pokrajinske uprave za BiH.

Šestojanuarska diktatura  Haotično stanje u Kraljevini izazvano diktatorskim ponašanjem kralja kulminiralo je 20.6.1928. atentatom Puniše Racića na hrvatske poslanike u Skupštini.

 Ovaj događaj je bio izgovor Aleksandru Karađorđeviću za ukidanje Vidovdanskog ustava, raspuštanje Narodne skupštine i zavođenje diktature.

 6.1.1929. kralj je zaveo monarhodiktaturu i time preuzeo sve funkcije države na sebe.

Kraljevina Jugoslavija podijeljena na banovine   3.10.1929.kralj donosi zakon o promjeni imena zemlje i njenoj podjeli na devet banovina.

Od devet banovina u šest je većinsko stanovništvo bilo srpsko.

BiH u Kraljevini Jugoslaviji  Podjelom Jugoslavije na banovine položaj BiH u sklopu kraljevine se znatno pogoršao.

 Teritorij BiH je bio razbijen na četiri banovine ( Vrbaska, Drinska, Zetska i Primorska ).

 Muslimani - Bošnajci su se našli u manjini u sve četiri banovine. Na ovaj način i značaj JMO je znatno opao.

 3.1.1930. novi udarac Bošnjacima je bio ukidanje Ministarstva vjere i njegovo centraliziranje.

 Sarajevo i Skoplje su zadržali Uleme medžlis čije je članove birao sam kralj.

Begovat  BiH begovat ja pretrpio znatne štete prvih dana nastanka nove države, kada su srpski seljaci pljačkali, palili i otimali zemlju od bosanskih begova.

 Država je preuzela obavezu da isplati cjelokupnu štetu u obveznicama i novcu, ali su naknade bile daleko ispod vrijednosti zemlje i sa periodom od 40 godina za otplatu.

Oktroirani ustav  Stanje nastalo Šestojanuarskom diktaturom je potvrđeno Ustavom Kraljevine Jugoslavije od 3.9.1931. kojeg je kralj “darovao” narodu.

 Ovaj Ustav je prozvan Oktroirani jer je proglašen bez učešća naroda, tj. Skupštine.

 Ustavom je uveden Parlament koji se sastojao od dva doma.

• Gronji dom ili Senat • Donji dom ili Narodna skupština

Sarajevske punktacije  Na izborima za Narodnu skupštinu koji su održani 8.11.1931. pobijedile su unitarističke i centralističke stranke.

 To je izazvalo reakciju mnogih političara i stranaka. Između ostalih oglasio se i dr. Mehmed Spaho,predsjednik JMO, koji traži uređenje po “ravnopravnim političko – historijskim jedinicama” od kojih je jedna i BiH.

 Kralj nije obrađao pažnju na zahtjeve građanskih stranaka, pa će do promjena doći tek poslije atentata na kralja u Marseju 1934.

Sporazm Cvetković - Maček   Nakon pogibije kralja državom je upravljalo tročlano predsjedništvo, a u ime maloljetnog Petra.

U vrijeme ove vladavine dolazi do odustajanja od politike otvorene diktature, do ukidanja šestojanuarskog zakona o IVZ i do povratka rijaseta u Sarajevo, ali i do nove podjele zemlje.

  26.8.1939. formirana je vlada Cvetković-Maček, pri čemu je formirana Banovina Hrvatska koja je obuhvatala trinaest nekadašnjih kotara BiH.

Ova podjela BiH je izazvala proteste BiH Muslimana, a naročito organizacije “Mladi Muslimani”