Transcript 8. SR_Exitential and bereavement issues ERNA HARALDSDOTTIR
Egzistencijalna pitanja, tugovanje i ožalošćenost u palijativnom zbrinjavanju Dr Erna Haraldsdottir
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
1
Duhovna podrška – CILJEVI
Do kraja ove sesije, učesnici će biti u stanju da: •bolje razumeju neophodnost duhovne podrške kao suštinskog dela palijativnog zbrinjavanja •bolje razumeju pojam totalnog bola i duševne patnje •postavljaju odgovarajuća pitanja iz sfere duhovnog života i bolje procene duhovne potrebe pacijenata •pruže bolju duhovnu podršku pacijentima
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
2
Duhovna podrška je važan deo palijativnog zbrinjavanja
• Duhovna osnova zbrinjavanja u hospisima je od ključnog značaja, a duhovna podrška je suštinski pojam koji je Sisili Sonders , začetnica hospis pokreta, uvela kada je razvila novi i bolji način zbrinjavanja umirućih pacijenata šezdesetih godina prošlog veka • Od tada se duhovna podrška smatra suštinskim delom palijativnog zbrinjavanja • Sisili Sonders je pojam duhovnih potreba posmatrala šire i naglašavala da se on ne odnosi samo na veru u religijskom smislu
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
3
Duhovna podrška podrazumeva da Vam je do nekoga stalo
• Duh se definiše kao životni, odnosno vitalni princip čoveka. • Otuda duhovno označava suštinu ličnosti, ono što ona jeste
Važni ste zato što ste to Vi, i važni ste do kraja svog života. Učinićemo sve ne samo da Vam pomognemo da spokojno umrete, već i da do smrti stvarno živite.
Sisili Sonders (Cicely Saunders)
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
4
Duhovna podrška vs. verske potrebe
• •
Verske potrebe
se zadovoljavaju u kontekstu zajedničkih religijskih uverenja, vrednosti, obreda (liturgije) i načina života u verskoj zajednici. Duhovna podrška se obično pruža kroz lični odnos dvoje ljudi, potpuno je usmerena na ličnost i ne pretpostavlja nikakva lična uverenja ili životnu orijentaciju. Duhovne potrebe i njihovo zadovoljavanje ne moraju da budu povezani sa verom. Verske potrebe se u svom najboljem vidu uvek zadovoljavaju duhovnošću.
(Gordon & Mitchell, 2004) Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
5
Duhovna podrška vs. verske potrebe
Duhovna podrška Zadovoljavanje verskih potreba Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
6
Duševni bol
• Bolest i skora smrt mogu dovesti do potpunog gubitka integriteta ličnosti • Totalni bol, „ništa nije kako treba“. • Egzistencijalna pitanja, koliko vredi moj život? • Teška osećanja, krivica, bes, očajanje • Potraga za oproštajem, pomirenjem, nadom, spokojem
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
7
Duhovna podrška: Voditi računa o unutrašnjem životu pacijenta
„Pri zbrinjavanju pojedinca koji trpi bol, pokušavamo da mu zbrinemo i telo, i porodicu i unutrašnji život”. Cicely Saunders, 1988.
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
8
Nalaženje smisla
• Nalaženje smisla i sagledavanje smisla sopstvenog života je ključni element za opstanak ljudi.
Frank V (1994) Zašto se niste ubili – traženje smisla življenja, Žarko Albulj, Beograd.
(naslov originala: Viktor Frankl, Man’s Search for Meaning)
• Nalaženje smisla kroz: – Religijski okvir – Nalaženje smisla života, otkrivanje šta je u ličnom životu važno
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
9
Razmišljanje
Šta Vašem životu daje smisao?
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
10
Šta je duhovna podrška?
• Odgovarati na jedinstvene potrebe svakog pojedinca, prihvatati spektre sumnji, uverenja i vrednosti, kakvi god da su.
• Biti prisutan i slušati • Biti svestan da je pacijent ličnost • Slušati kako pacijent pripoveda o svom životu
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
11
Neka korisna pitanja
• Šta Vam je najvažnije? • Šta Vam pomaže da prebrodite teške trenutke? • Imate li veru koja Vam pomaže da životu date smisao? • Da li se ikada molite?
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
12
Pitanja koja će pacijenti možda postaviti
• Šta će se desiti kada umrem? Postoji li zagrobni život? • Zbog čega sam se razboleo/la? Da li me je stigla neka božja kazna? • Kakvu je vrednost imao moj život?
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
13
Duhovna podrška
• Delotvorna duhovna podrška se postiže kroz brižan odnos, gde pacijent doživljava zdravstvenog radnika kao nekoga kome može da poveri svoje potrebe, nadanja, strahove, bol i patnju .
• Slušati priče pacijenta.
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
14
Pružanje duhovne podrške
• Kada pružamo duhovnu podršku pacijentu manje se oslanjamo na naše stručne veštine i znanja, a više na ono što znamo kao ljudi. • Gradimo odnos poverenja i saosećajnosti koji oslikava ljudsku povezanost dve osobe.
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
15
Tugovanje i ožalošćenost – CILJEVI
Do kraja ove sesije učesnici će biti u stanju da: •definišu gubitak voljene osobe, tugovanje i ožalošćenost •diskutuju o emotivnim reakcijama na gubitak •opišu običaje povezane sa smrću •razgovaraju o pružanju podrške ljudima koji su pretrpeli gubitak
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
16
Palijativno zbrinjavanje
Model palijativnog zbrinjavanja Aktivno zbrinjavanje (lečenje) Palijativno zbrinjavanje
Dijagnoza Smrt Tugovanje
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
17
Iskustvo tugovanja
• • Tugovanje je bolno, ali skoro univerzalno iskustvo. Postoje velike razlike u sadržaju, kvalitetu, intenzitetu i trajanju tugovanja među pojedincima i među kulturama.
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
18
Definicije
• • •
Gubitak:
Stanje u kome ste izgubili nekog bliskog
Tugovanje:
– Mentalno stanje izazvano smrću bliskog prijatelja ili srodnika, koje olakšava dvostruki zadatak savladavanja i prihvatanja te činjenice – Prilagođavanje odnosa prema preminulom – Potpuno učestvovanje u životu, bez preminule voljene osobe
Ožalošćenost:
Bihevioralna manifestacija tugovanja
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
19
Tugovanje je sastavljeno od mešovitih osećanja
Bolna
• Tuga zbog gubitka • Anksioznost zbog brige kako će se snaći • Krivica što se ne čini dovoljno i što se ostaje u životu • Ljutnja na druge što ne čine dovoljno ili što im nije dovoljno stalo • Stid zbog osećaja ranjivosti i nekontrolisane emocionalnosti
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija Prijatna
• Uživanje u prisećanju na srećna vremena ili vedre događaje • Ponos što se poštuje preminuli • Toplina u prisećanju na bliskost • Olakšanje zbog skinutog tereta 20
„Prolazak kroz bolni proces tugovanja je put ka prihvatanju gubitka ”
(PC Toolkit)
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
21
Reakcije na tugovanje
• Šok ili neverica • Bol i teška patnja • Ljutnja • Traganje za izgubljenom osobom • Depresija, zamor, gubitak interesovanja za život • Prihvatanje i planiranje budućnosti
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
22
Lindermann 1944.
Teorije tugovanja
Parkes 1975.
Bowlby 1981.
Šok Utrnulost Utrnulost
Worden 1991.
Prihvatanje gubitka Akutna ožalošćenost Rešavanje Traženje/ žudnja Depresija Traženje Dezorganizacija i očaj Prolazak kroz period tugovanja i bola zbog gubitka Privikavanje na život bez preminulog Oporavak Prilagođavanje
Reinvestiranje
u novi život
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
23
Razmišljajte o jednoj osobi iz scenarija u nastavku, zamislite kako se oseća i razgovarajte o tome
Ana ima 32 godine i troje dece uzrasta između 5 i 15 godina. Udata je i ima mlađu neudatu sestru sa kojom je jako bliska. Pre nekoliko nedelja Ani je dijagnostikovan tumor na mozgu i rečeno je da je u odmakloj fazi i da nema leka. Lekar je Anu otpustio iz bolnice da umre kod kuće .
• Grupa 1 razmišlja o Ani • Grupa 2 razmišlja o njenoj sestri • Grupa 3 razmišlja o njenoj petnaestogodišnjoj kćeri
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
24
Normalno tugovanje zbog gubitka voljene osobe
• 80–90% ljudi ima normalno iskustvo • Patnja s vremenom slabi • Ožalošćeni: – Postepeno prihvata gubitak – Ponovo uspostavlja vezu sa sopstvenim životom u odsustvu preminulog – Održava samopoštovanje i osećaj svrhe – Nastavlja da bude produktivan – I dalje oseća talase tuge – posebno oko godišnjica i drugih prilika koje ga podsećaju na preminulog
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
25
Istraživanja tugovanja zbog gubitka
• Nema jasno odvojenih stadijuma • Osoba koja je pretrpela gubitak doživljava intenzivnu patnju na različite načine (žal i čežnja, neverica, bes, depresivno raspoloženje) • Ova patnja vremenom slabi • Ljudi se mnogo razlikuju u načinu na koji osećaju i ispoljavaju intenzivna osećanja posle smrti voljene osobe.
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
26
Nenormalno tugovanje zbog gubitka voljene osobe
• Nemogućnost prilagođavanja na gubitak • Nemogućnost uspostavljanja ponovne veze sa sopstvenim životom • Povećani rizik od pojave složenog tugovanja, teške depresije, suicidalnih misli i zdravstvenih problema.
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
27
Faktori rizika za abnormalno tugovanje
• Loša socijalna podrška • Istorijat psihičkih problema • Istorijat anksioznosti usled odvajanja • Jaka patnja u trenutku smrti voljene osobe • Neočekivana smrt – odsustvo pripreme • Drugi veći stresogeni faktori • Osoba je bila zapostavljana u detinjstvu • Smrt deteta
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
28
Podrška pre smrti
• Proceniti raspoložive resurse za savladavanje situacije i ranjivost bližnjih • Dobra komunikacija između pacijenta, porodice i medicinskog osoblja je veoma važna • Okolnosti smrti pacijenta utiču na osećanja porodice – „lepa smrt” za različite porodice ima različito značenje.
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
29
Podrška posle smrti
• Uraditi ono što je primereno u datoj kulturi i za konkretnu porodicu • Oni koji najviše tuguju ne žele profesionalnu pomoć ili im nije potrebna jer se okreću prijateljima, porodici ili verskim institucijama • Neke simptome treba lečiti ako utiču na normalno funkcionisanje, npr. kratkotrajno lečenje poremećaja spavanja i simptoma anksioznosti • Grupe za podršku mogu da pomognu nekim ožalošćenim pojedincima – posebno one grupe koje se fokusiraju na određene vrste smrti
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
30
SAŽETAK
• • • • • Tugovanje je bolno, ali skoro univerzalno iskustvo. Postoje velike razlike u sadržaju, kvalitetu, intenzitetu i trajanju iskustva tugovanja odnosno bola, među pojedincima i među kulturama. Najčešće se patnja zbog gubitka voljene osobe može ispoljiti u vidu intenzivnih simptoma koji se polako povlače i po isteku 6 meseci ostanu na sasvim niskom nivou.
Abnormalna patnja zbog gubitka može da dovede do teške depresije i komplikovanog tugovanja.
Zdravstveni radnici treba da prepoznaju faktore rizika i znake abnormalnog tugovanja bližnjih tokom bolesti i nakon smrti pacijenta i da, u slučaju potrebe, intervenišu.
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
31
HVALA!
Razvoj palijativnog zbrinjavanja u Srbiji Projekat finansira Evropska unija
32