Transcript Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje

AKTUALNA PITANJA
DJELOVANJA INTERNE REVIZIJE
KAO INSTRUMENTA
KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Boris Tušek
Ekonomski fakultet Zagreb
1
XVII. Međunarodni simpozij ”U susret promjenama”
Neum, 18-20.09.2014.
SADRŽAJ
Predložena poboljšanja Međunarodnog
okvira profesionalnog djelovanja interne
revizije
 Vrste angažmana interne revizije
 Uloga interne revizije u upravljanju
rizicima
 Interakcija interne revizije s revizijskim
odborom
 Suradnja internog i eksternog revizora
 Recentni zahtjevi u okviru procesnog
modela interne revizije

2
MEĐUNARODNI OKVIR
PROFESIONALNOG DJELOVANJA
(MOPD)
MOPD je osmišljen kako bi se na primjeren
način, na jednome mjestu, objedinile sve
postojeće smjernice za obavljanje interne
revizije, ali i nove koje se razvijaju.
 Olakšava dosljedan razvoj, tumačenje i
primjenu koncepata, metodologija i tehnika
koje se koriste u internoj reviziji.
 MOPD se razmatra u kontektu postupka
obavljanja interne revizije
 Na primjenu ovog Okvira poziva se
zakonodavni okvir u mnogim državama

3
MEĐUNARODNI OKVIR
PROFESIONALNOG DJELOVANJA
(MOPD)
Skup općih, temeljnih i zajedničkih pravila
 Minimum individualnih zahtjeva koji se
postavljaju na internog revizora i
organizacijskih zahtjeva koji se postavljaju na
odjel interne revizije uključujući i pitanje
kvalitete samog postupka provedbe interne
revizije u praksi
 Službeno odobrena “pravila igre”
 Rezultat teorijskih spoznaja i praktičnog
djelovanja
 Podrška i pomoć u obavljanju svakodnevnih
aktivnosti interne revizije
 Dinamički a ne statički pristup

4
MOPD (2007 – 2014.)
MOPD (nakon 2015.)
OBVEZUJUĆE SMJERNICE
Misija
Definicija
Etički
interne revizije
kodeks
Međunarodni
standardi za
profesionalno obavljanje interne
revizije
SNAŽNO PREPORUČENE SMJERNICE
Preporuke
Praktični
Sažeci
za rad
vodiči
osnovnih gledišta

interne revizije
mogućnost uvođenja u 2015. godini
Temeljna

načela interne revizije
mogućnost uvođenja u 2015. godini
Definicija
Etički
interne revizije
kodeks
Međunarodni
standardi za
profesionalno obavljanje interne
revizije
Provedbene

smjernice
mogućnost uvođenja u 2016. godini
Dopunske

smjernice
mogućnost uvođenja u 2016. godini
Sažeci

osnovnih gledišta
mogućnost isključivanja u 2015.
godini
Smjernice

o aktualnim pitanjima
mogućnost uvođenja u 2015. godini
5
PREDLOŽENA POBOLJŠANJA
MEĐUNARODNOG OKVIRA
PROFESIONALNOG DJELOVANJA


Unijeti misiju interne revizije, koja podupire i
podržava cjelokupni Okvir.
 Zašto: Osigurati jasan i kratki opis onoga što interna
revizija želi ostvariti unutar organizacija.
Unijeti Temeljna načela (Core Principles) za
profesionalno obavljanje interne revizije.
 Zašto: Jasno utvrditi ključne elemente koji opisuju
učinkovitost interne revizije i podržavaju na
načelima utemeljene Standarde i Etički kodeks.
6
PREDLOŽENA POBOLJŠANJA
MEĐUNARODNOG OKVIRA
PROFESIONALNOG DJELOVANJA


Repozicionirati Preporuke za rad i Praktične vodiče
kao elemente Okvira u “Provedbene smjernice“ i
“Dopunske smjernice“.
 Zašto: To će bolje odražavati prirodu onoga što svaki od
tih razina Međunarodnog okvira profesionalnog
djelovanja treba ostvariti: bilo da pomogne u primjeni
Standarda ili dopuni ostatak Okvira sa specifičnim
primjerima.
Uvesti nove smjernice koje će osigurati savjete o
aktualnim pitanjima i problemima koja se
pojavljuju.
 Zašto: Postojeći procesi snimanja Međunarodnog okvira
su sveobuhvatni i temeljiti, međutim, dovode do toga da
se ograničava mogućnost pružanja podrške profesiji s
trenutnim i brzim smjernicama, manje formalizirane i
autoritativne prirode.
7
PREDLOŽENA POBOLJŠANJA
MEĐUNARODNOG OKVIRA
PROFESIONALNOG DJELOVANJA


Ukloniti “Sažetke osnovnih gledišta“ kao element
Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja.
 Zašto: Sažetci osnovnih gledišta (Position Papers) su bili
primarno napisani kako bi informirali korisnike usluga
interne revizije, odnosno interesno utjecajne skupine o
prioritetnim ulogama interne revizije unutar
organizacija. Iako su važni i korisni za praktičare,
nedvojbeno oni ne bi trebali biti dio okvira profesionalnog
djelovanja koji nastoji voditi interne revizore u praksi u
ostvarivanju njihovih odgovornosti.
Promijeniti postojeću klasifikaciju smjernica
Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja koje
su označene kao “Obvezujuće“ i “Snažno
preporučene“ s novima i to “Zahtijevane“ i
“Preporučene“.
 Zašto: Da se pojasni jezik kojim se razgraničavaju ključni
dijelovi Okvira.
8
TEMELJNA NAČELA INTERNE REVIZIJE
1.
Pokazuje beskompromisni integritet.
2.
Prikazuje objektivnost u mišljenju i pristupu.
3.
Pokazuje predanost stručnosti.
4.
Primjereno je pozicionirana unutar organizacije s
dovoljno organizacijskog autoriteta.
5.
Usklađuje se strateški s ciljevima i zadacima cjelokupne
organizacije.
6.
Ima odgovarajuće resurse za učinkovito bavljenje značajnim
rizicima.
7.
Pokazuje kvalitetu i kontinuirano poboljšanje.
8.
Postiže učinkovitost i djelotvornost u obavljanju aktivnosti.
9.
Komunicira učinkovito.
10.
Osigurava pouzdano uvjerenje onima koji su zaduženi za
upravljanje.
11.
Proaktivna i orijentirana na budućnost.
12.
Promovira pozitivne promjene
9
PROVEDBENE I DOPUNSKE SMJERNICE


Provedbene smjernice (Implementation Guidance)
bi se definirale kao smjernice koje pomažu internim
revizorima u primjeni Standarda za profesionalno
obavljanje interne revizije. Iako se njima nikada ne bi
težilo dati vrlo detaljne opise, Provedbene smjernice
će pružiti moguće ili prihvatljive pristupe u
postizanju usklađenosti sa zahtjevima Standarda
Dopunske smjernice (Supplemental Guidance) bi se
definirale kao dodatne smjernice za obavljanje
aktivnosti interne revizije. Dopunskim smjernicama
bi se obuhvatila pojedina tematska područja kao i
specifična pitanja pojedinih sektora, a sve u
kontekstu aktivnosti interne revizije. Ova razina
smjernica bi sadržavala detaljne procese i postupke,
kao što su konkretne tehnike, alati, programi,
primjeri i tome slično.
10
SMJERNICA O AKTUALNIM PITANJIMA I
PROBLEMIMA KOJI SE POJAVLJUJU
Ova nova skupina smjernica namijenjena je
pružanju podrške i pomoći internim revizorima u
rješavanju tekućih pitanja i problema koji se
pojavljuju u radu, u ispunjavanju novih
očekivanja interesno utjecajnih skupina, nove
regulative i propisa i/ili drugih aktualnih pitanja.
 Smjernice o tekućim pitanjima će biti
razvijene i izdane s minimalnim zakašnjenjem (u
roku od nekoliko tjedana) a mogu dovesti do
razvoja novih i strožih Dopunskih smjernica.

11
ANGAŽMANI S IZRAŽAVANJEM
UVJERENJA I SAVJETODAVNE USLUGE
Angažmani s izražavanjem uvjerenja
Korisnik
Vlasnik procesa
Interni revizor
Savjetodavne usluge
Interni revizor
Klijent
ANGAŽMANI S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA I
SAVJETODAVNE USLUGE


Angažmani s izražavanjem uvjerenja
(Assurances Services)
 Osoba ili grupa koja je izravno uključena u proces,
aktivnost, sustav – vlasnik procesa
 Osoba ili grupa koja obavlja angažman s
izražavanjem uvjerenja – interni revizor
 Osoba ili grupa koja se koristi rezultatima
angažmana s izražavanjem uvjerenja – korisnik
Savjetodavne usluge (Consulting Services)
 Osoba ili grupa koja nudi savjet – interni
revizor
 Osoba ili grupa koja traži i prima savjet – klijent
13
ANGAŽMANI S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA I
SAVJETODAVNE USLUGE
Prirodu i opseg angažmana s izražavanjem
uvjerenja određuje interni revizor
 Prirodu i opseg savjetodavnih usluga ovise o
dogovoru s klijentom koji traži uslugu.
 Prilikom pružanja savjetodavnih usluga interni
revizor treba zadržati objektivnost i ne smije
preuzimati na sebe odgovornost menadžmenta

14
ANGAŽMANI S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA
Tri strane → interni revizor, vlasnik procesa,
korisnik
 Angažmanima s izražavanjem uvjerenja
procjenjuje se:
 adekvatnost internih kontrola na razini
subjekta
 adekvatnost internih kontrola unutar
određenih procesa i funkcija
 adekvatnost procesa upravljanja rizicima
 adekvatnost korporativnog upravljanja
 usklađenost sa zakonom i regulativom

15
ANGAŽMANI S IZRAŽAVANJEM UVJERENJA
Korisnici mogu biti:
 interni - nadzorni odbor, revizijski odbor,
uprava i viši menadžment
 eksterni - kupci, dioničari, regulatori,
interesno utjecajne skupine
 Rezultat:
 mišljenje,
 formalno i eksplicitno,
 izvještava se treća strana,
 praćenje rezultata.
 Angažmani s izražavanjem uvjerenja su
obvezujući - revizijsko osoblje, stručnjaci za
određena područja

16
SAVJETODAVNE USLUGE
Dvije strane → interni revizor i klijent
 Savjetodavnim uslugama se osigurava:
 poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti
poslovanja
 podrška u oblikovanju korektivnih aktivnosti
 podrška u oblikovanju kontrola potrebnih
unutar novih sustava i procesa
 Klijent → menadžment
 Rezultat → preporuke i savjeti, obično neformalni,
izvještavanje u dogovoru s klijentom
 Praćenje rezultata u dogovorenom opsegu
 Savjetodavne usluge su neobvezne (alternativne)

17
ULOGA INTERNE REVIZIJE U UPRAVLJANJU
RIZICIMA




Rizik je vjerojatnost nastanka nekog događaja koji će
imati posljedice na ostvarivanje ciljeva organizacije.
Upravljanje rizicima je proces identificiranja,
analiziranja, procjenjivanja, nadziranja i priopćavanja
rizika povezanih s bilo kojom aktivnošću, funkcijom ili
procesom na način kojim će se osposobiti organizaciju
za minimizaciju gubitaka i maksimizaciju mogućnosti
 proaktivni pristup
Za uspješno upravljanje rizicima odgovoran je
menadžment
Interni revizor ima profesionalnu obvezu i
odgovornost biti podrška menadžmentu u upravljanju
rizicima.
18
ULOGA INTERNE REVIZIJE U UPRAVLJANJU
RIZICIMA
 razumijevanje
rizika kojima je organizacija
izložena,
 uvjerenje o tome da su implementirane
odgovarajuće strategije i postupci smanjenja
rizika koji ugrožavaju ostvarivanje željenih
ciljeva,
 postojanje i funkcioniranje odgovarajućih
kontrola ugrađenih u organizaciju kao
instrument upravljanja rizicima i
 predviđanje promjena u okolini.
19
ULOGA INTERNE REVIZIJE U UPRAVLJANJU
RIZICIMA
 Aktivnosti
interne revizije u procesu
upravljanja rizicima se razvrstavaju u tri
skupine:
 glavne aktivnosti interne revizije u
procesu upravljanja rizicima,
 opravdane aktivnosti interne revizije
s mjerama zaštite,
 funkcije koje interna revizija ne treba
prihvatiti.
20
ULOGA INTERNE REVIZIJE U UPRAVLJANJU
RIZICIMA
 Glavne
aktivnosti i zadaci interne
revizije u odnosu na proces upravljanja
rizicima su:
pružanje uvjerenja o cjelokupnom sustavu
upravljanja rizicima u organizaciji,
 pružanje uvjerenja o tome da su rizici ispravno
procijenjeni,
 vrednovanje izvještavanja o ključnim rizicima,
 ispitivanje odnosa menadžmenta prema
ključnim rizicima.

21
ULOGA INTERNE REVIZIJE U UPRAVLJANJU
RIZICIMA

Opravdane aktivnosti interne revizije s mjerama
zaštite su:
 podržavanje ustrojavanja procesa upravljanja
rizicima,
 olakšavanje identifikacije i vrednovanje rizika,
 instruiranje i treniranje menadžmenta u
reagiranju na rizike,
 koordiniranje aktivnosti upravljanja rizicima,
 održavanje i razvijanje okvira za upravljanje
rizicima,
 oblikovanje i predlaganje menadžmentu
odgovarajuće strategije upravljanja rizicima
22
ULOGA INTERNE REVIZIJE U UPRAVLJANJU
RIZICIMA
 Funkcije
koje u odnosu na upravljanje
rizicima interna revizija ne treba
prihvatiti su:
 utvrđivanje razine rizika koja je
prihvatljiva za menadžment,
 uvođenje procesa upravljanja rizicima,
 odlučivanje o reakcijama na rizike
 primjena reakcije na rizike u ime
menadžmenta
 profesionalnu odgovornost za
upravljanje rizicima
23
REVIZIJSKI ODBOR
Interni nadzorni mehanizam korporativnog
upravljanja
 Financijski sektor, poduzeća od javnog interesa
 Postoji u angloameričkom (jednorazinskom) i
kontinentalnom (dvorazinskom) modelu
korporativnog upravljanja
 Pododbor, specijalizirano (radno) tijelo odbora
direktora, odnosno nadzornog odbora kojeg čine
neovisni i neizvršni članovi koji su odgovorni za
nadziranje procesa financijskog izvještava,
procesa revizije financijskih izvještaja i interne
revizije te učinkovitosti sustava internih kontrola
i upravljanja rizicima → to omogućava
nadzornom odboru ostvarivanje nadzorne uloge
nad poslovanjem poduzeća

24
ODGOVORNOSTI I ZADACI REVIZIJSKOG
ODBORA






prati postupak financijskog izvještavanja,
prati učinkovitost sustava internih kontrola,
interne revizije, te sustava upravljanja rizikom,
nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih
i konsolidiranih izvještaja
prati neovisnost samostalnih revizora ili revizijskog
društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o
dodatnim uslugama,
daje preporuke skupštini o odabiru samostalnog
revizora ili revizijskog društva,
raspravlja o planovima i godišnjem izvješću interne
revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na
ovo područje.
25
FUNKCIONALNA ODGOVORNOST INTERNE
REVIZIJE REVIZIJSKOM ODBORU






odobrava cjelokupnu povelju (pravilnik) interne revizije,
odobrava procjenu rizika interne revizije i povezani plan
interne revizije,
prima priopćenja od glavnog revizora o rezultatima interne
revizije ili drugim pitanjima koja glavni interni revizor
odredi kao potrebne, uključujući i sastanke s glavnim
internim revizorom bez prisutnosti uprave, kao i godišnju
potvrdu organizacijske neovisnosti interne revizije,
odobrava sve odluke vezano uz procjenu učinkovitosti,
imenovanje ili razrješenje glavnog internog revizora,
odobrava godišnju naknadu i prilagodbu plaće internog
revizora
postavlja odgovarajuće upite upravi i glavnom revizoru s
ciljem utvrđivanja postoji li opseg revizije ili proračunska
ograničenja koja narušavaju sposobnost interne revizije u
obavljanju svojih dužnosti.
26
ADMINISTRATIVNA ODGOVORNOST
INTERNE REVIZIJE UPRAVI

Odgovarati u administrativnom pogledu
podrazumijeva odnos unutar rukovodstvene
strukture organizacije koji omogućava
svakodnevni rad interne revizije. To obično
podrazumijeva:
aktivnosti računovodstvenog praćenja i proračun,
 upravljanje ljudskim potencijalima, uključujući
procjene osoblja i naknade,
 interna priopćenja i protok informacija,
 upravljanje politikom i postupcima interne revizije

27
INTERAKCIJA INTERNE REVIZIJE S
REVIZIJSKIM ODBOROM
Revizijski odbor treba posebnu pažnju posvetiti
praćenju implementacije preporuka interne
revizije u revidiranim područjima organizacije –
izvješća interne revizije o statusu preporuka
 U slučaju izostanka implementacije
preporuka:
 interni revizor mora raspraviti razloge
nepoduzimanja korektivnih aktivnosti s
menadžmetnom,
 procijeniti rizik nepoduzimanja korektivnih
aktivnosti te
 pravodobno izvijestiti revizijski odbor kao
savjetodavno tijelo (pododbor) nadzornog odbora

28
SURADNJA INTERNOG I EKSTERNOG
REVIZORA





Značajan dio rada interne revizije može biti iznimno
koristan eksternoj reviziji, budući da rezultati rada
internog revizora utječu na vrstu, opseg i vremenski
raspored postupaka eksternog revizora
Sustav internih kontrola
Međunarodni revizijski standardi (IAS)
 MRevS-om 610 Korištenje radom internog revizora
Međunarodni standardi za profesionalno obavljanje interne
revizije (IIA Standards)
 Standard 2050 – Koordinacija + Preporuke za rad
Odgovornost za izraženo mišljenje o financijskim
izvještajima klijenta ima isključivo eksterni revizor ta
se odgovornost ne umanjuje zbog činjenice da je eksterni
revizor u procesu revizije financijskih izvještaja koristio rad
internog revizora.
29
SURADNJA INTERNOG I EKSTERNOG
REVIZORA
Kada je interna revizija relevantna za eksternog
revizora ?
 Ako su aktivnosti i priroda odgovornosti interne
revizije povezane s financijskim
izvještavanjem subjekta i ako revizor očekuje
koristiti rad internog revizora radi modifikacije
prirode, vremenskog rasporeda ili smanjenja
opsega planiranih revizorskih postupaka

30
SURADNJA INTERNOG I EKSTERNOG
REVIZORA

Koordinirati rad internih i eksternih
revizora znači:
 planirati i organizirati sastanke i rasprave o
pitanjima od obostranog interesa,
 omogućiti obostrani uvid u planove, programe
rada i ostalu radnu dokumentaciju,
 razmjenjivati revizijska izvješća i pisma
upućena menadžmentu te
 osigurati razumijevanje i suglasnost u pogledu
primijenjenih revizijskih tehnika, metoda i
terminologije.
31
SURADNJA INTERNOG I EKSTERNOG
REVIZORA
MRevS 610 je revidiran tijekom 2013. godine
a predloženi su i amandmani verzije iz 2013.
godine koji bi trebali stupiti na snagu za revizije
financijskih izvještaja za razdoblja započeta na
15. prosinca 2014. ili nakon tog datuma.
 MRevS 610 Korištenje radom internih revizora
bavi se odgovornostima eksternih revizora
ako se koriste radom internih revizora.
 To uključuje (a) korištenje radom funkcije interne
revizije u prikupljanju revizijskih dokaza i (b)
korištenje internih revizora u pružanju
neposredne, odnosno direktne pomoći
(direct assistance) uz usmjeravanje, nadzor i
pregled od strane eksternog revizora

32
RECENTNI ZAHTJEVI U OKVIRU
PROCESNOG MODELA INTERNE REVIZIJE
Aktivnosti planiranja interne revizije – strateški
plan, godišnji plan, planovi pojedinačnih revizija,
programi rada, ažuriranje planova
 Primjena tradicionalnih ali i suvremenih metoda
i tehnika prikupljanja revizijskih dokaza – načelo
dokumentiranosti
 Sustav izvještavanja o rezultatima revizijskih
angažmana – tko su korisnici izvješća, mikro i
makro razina mišljenja, primjena sustava
rangiranja mišljenja interne revizije, pozitivno i
negativno uvjerenje interne revizije, preporuke
 Praćenje poboljšanja – načini praćenja
implementacije korektivnih mjera, follow up
revizije

33
ZAKLJUČAK
Visok stupanj podudarnosti aktualne prakse
interne revizije u našim uvjetima s
profesionalnim zahtjevima na međunarodnoj
razini u mnogim upravljačkim i procesnim
aspektima interne revizije
 Postoje područja u okviru kojih postoji značajan
prostor za poboljšanje
 Obveza kontinuiranog praćenja sve učestalijih
promjena i novih zahtjeva koji se postavljaju pred
interne revizore
 Usklađivanje normativnog okvira s načelima i
standradima struke

34