Transcript SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE 2

Podvelebitsko primorje
• od Ledenica do Zrmanje - rijetko naseljen
prostor - disperzna naseljenost od obale
do podnožja glavnoga grebena
• osnovno obilježje klime je sušnost; glavni
faktor je bura  topla ljeta i pretežno suhe
zime s čestim naglim snižavanjima
temperature zbog bure
• naseljenost
• u rimsko doba – obalna naselja na ishodištu putova
preko najvažnijih prijevoja - najpovoljniji položaj Senja
• u srednjem vijeku naseljavanje stočarskih vlaha, ali
nepovoljni uvjeti za razvoj većih stalnih naselja zbog
nerazvijene trgovine i nedostatka obradivog zemljišta
• lučko značenje Senja - na izlazu karavanskih putova iz
zap. Panonije i zap. Bosne na Kvarner
• Karlobag (u 14. i 15. st.) – glavna luka za uže ličko
zaleđe
• u turskom razdoblju – pustoš, osim Senja (vojnostrateška funkcija)
• u 2. pol. 17. st. naseljavanje stočara iz sjeverne
Dalmacije (u sastavu senjske vojnokrajiške
organizacije)  brojni mali zaseoci
• početkom 18. st. oko 5000 st. (Senj ½)
• ekstenzivno sitno stočarstvo i dopunski prihodi
(sječa i transport drveta, trgovina solju,
građevinski radovi na Jozefini i drugim
cestama...)
• visok prirodni priraštaj  porast br. stan. maksimum 1910. – 20.000 st.
• nakon toga stalno opadanje, ali rast Senja (do
1991.: 6000 st.; 2011.: 4800 st.)
• Karlobag (470) – sekundarni centar (prom.tranzitna funkcija i razvoj turizma)
• naselja uz Jadransku magistralu: Sv. Juraj (600),
Jablanac (80) – trajektna pristaništa
• Starigrad (1100) - u Zadarskoj regiji
• ukupno 1991: 12.300 st., 2011: 10.000 st. (uz
Jadransku magitralu 8400)
Krk
•
•
•
•
•
tri reljefno različita dijela otoka:
1. sjeverni Krk – niska vapnenačka
zaravan – 8% površine i 2% naselja –
posebno značenje u najnovije doba
(aerodrom, most, naftni terminal…)
2. srednji Krk – blagi, valoviti reljefni
oblici - dolomiti - 57% površine, 88%
naselja (uglavnom mala sela i zaseoci
u unutrašnjosti)
3. južni Krk – visoka vapnenačka
zaravan razdvojena flišnom udolinom
– 35% površine i 10% naselja
flišna udolina - sredinom otoka od
Omišlja do Baške – najveće
poljoprivredno značenje (Omišaljsko,
Dobrinjsko, Vrbničko i Baščansko
polje)
• prevladavaju disperzna
sela, ali značenjem
dominiraju grupirana
naselja, najstarija i
najveća na otoku
• tipični mediteranski
gradići opasani gradskim
zidinama izvan kojih je
gospodarsko zemljište; u
19. st. šire se i izvan
gradskih zidina
• zajedničko obilježje:
istaknut topografski
položaj
• neravnomjeran raspored naselja: malen broj na južnom i
sjevernom Krku, a velik u središnjem; 1/6 naselja na
obali, a preostala u unutrašnjosti
• u 6 glavnih obalnih naselja (Krk 3730, Punat 1973,
Omišalj 1868, Njivice 1115, Vrbnik 948 i Baška 981)
živi oko 55% stanovništva (ukupno 10.615 od 19.383 st.)
• maksimalan broj stanovnika 1910. – 21.000 st. – rezultat
visokog prirodnog priraštaja, unatoč emigraciji od kraja
19. stoljeća
• nakon 1910. stalan pad, ali posljednjih 30-ak godina
porast – 1971. – 13.000, 1991. – 16.400 st., 2001. –
17.500 st., 2011. – 19.400
• turizam se razvija između
dva svjetska rata (Baška,
Malinska, Krk, Punat,
Omišalj), ali intenzivnije
nakon 2. svjetskog rata uspostava trajektnih veza
(1959. Šilo-Crikvenica), a
1980. izgradnja mosta
• nautički turizam (Punat)
• naftni terminal u Omišlju
Rab
4 reljefne zone (2 flišne i 2 vapnenačke):
• 1. kalifrontska zona niskih vapnenačkih zaravni
• 2. središnja flišna zona
• 3. vapnenački niz Kamenjaka
• 4. niska flišna loparska zona
• prava mediteranska klima
• reljefna struktura  izvori  Rab je otok s
najvećim brojem izvora pitke vode (više od
300); osim toga periodični tokovi
• glavno agrarno značenje: Loparsko polje,
Supetarska draga, Kamporsko polje i
Banjolsko polje
• specifičnost: stalan porast broja stanovnika;
razlog: agrarna produktivnost, rani razvoj
turizma - sva naselja, osim Lopara, su u
unutrašnjoj flišnoj zoni
• 2001: 9205 st.; 2011: 9328 st.
• povoljni uvjeti za razvoj turizma: položaj i
privlačnost prirodne sredine i kulturno-povijesne
baštine
• između dva svjetska rata Rab i Crikvenica su
dva najveća turist. središta Kvarnera
Cres-Lošinj
• najveća geografska
otočna cjelina
• bitno obilježje: nedostatak
fliša - nema stalnih
tokova
• Vransko jezero kao
jedinstveni prirodnogeografski fenomen –
Cres i Lošinj imaju
najpovoljnije
vodoopskrbne uvjete na
našim otocima – vodovod
nakon 2. svj. rata
• razvoj naseljenosti
• Absoros (Osor) iz rim.
razdoblja (3-4000 st.) – upr.
središte otočja do sr. vijeka;
Venecija prenosi upr. središte
u Cres, a Osor gubi funkcije
zbog pojave velikih jedrenjaka
(vezano uz smještaj grada!)
• na Lošinju prvo naselje u 12.
st. (Velo selo, dan. V. Lošinj)
• do 16. st. pretežna većina
stan. na Cresu; Lošinj slabo
naseljen
• do 18. st. prevladavalo stočarstvo  brojni
suhozidi i stočarske stancije ili majuri
• iskorištavanje šuma za proizvodnju ogrjevnog
drveta
• vinogradarstvo - vinogradi uništeni filokserom ili
pretvoreni u maslinike (oko Cresa oko 350.000
stabala; na cijelom otoku milijun; danas većina
zapuštena)
• pomorstvo i ribarstvo na Lošinju (u 19. st. Mali
Lošinj vodeći brodarski centar; također
Nerezine)
• veliki porast br. stan. u drugoj pol. 19. st. (maksimum
1910. 21.300 st.)
• nakon 1910. pad (1961. 12.000 st., 1991. 11.400 st.,
2011. – 10.666 st.)
• 1890. otok Cres 8700 st., otok Lošinj 8700 st.
•
grad Cres 4600 st., grad M. Lošinj 5000 st.
• 2011. otok Cres 3100 st., otok Lošinj 7600 st.
•
grad Cres 2300 st, grad M. Lošinj 6100 st.
• preostalih 30-ak naselja na Cresu ukupno 790
stanovnika; cijeli sjeverni Cres 100 stanovnika u 8
naselja
• V. Lošinj 900 st., Osor 60 st.
• razvoj turizma na Lošinju
potkraj 19. st. – 1892. M. i
V. Lošinj proglašeni
klimatskim lječilištima
• prednosti: opskrba vodom
• Cresko-lošinjska otočna
skupina:
– 1991. – 290.000 turista, 2,6
mil. noćenja
– 2001. – 300.000 turista,
2,23 mil. noćenja
– 2011. – 375.000 turista, 2,6
mil. noćenja