10 Vodice – Preklapanje vlasništva RH i JLS

Download Report

Transcript 10 Vodice – Preklapanje vlasništva RH i JLS

I. OGRANIČENJA PRAVA VLASNIŠTVA JLS
I KAKO IH PREMOSTITI
(pr. vlasništva ne ovlašćuje JLS da postupa suprotno Zakonu, ali
zato mora postojati razmjernost ograničenja koja ne mogu
biti suprotna ustavnom jamstvu vlasništva):
OGRANIČENJA
1. zakonska (primjerice ZOC-ma propisana neotuđivost i dat ograničen broj
stjecanja stvarnih prava-pr. građenja, služnosti i zakupa na nogostupu)
2. kontrola državnih tijela (kontrola zakonitosti objavljenih akata JLS, redovna
godišnja kontrola državne revizije, kontrola u okviru rada nadležnih
državnih odvjetništva i itd.)
3. Otežava provedbu Zakona to što je za primjenu propisa nadležan cijeli
spektar državnih tijela (u vezi s imovinom: Ministarstvo poljoprivrede –
šumsko i poljoprivredno zemljište, Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja – kontrola za svu prostorno plansku dokumentaciju, koja je usko
povezana sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, te u velikom dijelu
postoji i nadležnost Ministarstva pravosuđa, državnih odvjetništava,
Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUDI), te saborskih
odbora).
PREMOŠĆIVANJA: Uskom suradnjom tijela državne vlasti sa tijelima JLS
(primjerice putem Udruge gradova).
II. ISKUSTVA SA PODRUČJA ŽUPANIJA
(POSEBNO ISTARSKE ŽUPANIJE U SVEZI ODNOSA SA NADLEŽNIM
DRŽAVNIM ODVJETNIŠTVIMA)
Preporuka Istarske županije iz 2008.g. JLS-e na svome području u svezi odnosa
sa tijelima RH-a glede imovine i Vladi da analizira propise u smislu prava JLS i
sudsku praksu koja odstupa od zakona (Prema statistikama RH-a je iza Grčke
najcentraliziranija u EU, budući da ne primjenjuje demokratska načela
EUROPSKE POVELJE O LOKALNOJ SAMOUPRAVI IZ 1997.g.-potpisana 2008. ):
JER EVIDENTNO DRŽAVA :
- sve više ovlasti prepušta JLS -e, a istovremeno ne ostavlja sredstva za
izvršavanje nadležnosti,
- vrši preraspodjelu poreza u svoju korist, čime smanjuje prihode JLS,
- nastoji putem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, da temeljem
promjene u tumačenju propisa razvlasti JLS-e imovine u korist Republike
Hrvatske, koja je već bila uknjižena na gradove i općine
- putem Državnog odvjetništva, koristi manjkavu zakonsku legislativu i u dijelu
koji se odnosi na javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone,
otvorene odvodne kanale, trgove, parkove, dječja igrališta i otvorene tržnice
za koje postoji obveza održavanja od strane JLS prema Zakonu o komunalnom
gospodarstvu (i sada ZOC- u), te ih temeljem Zakona o šumama i Zakona o
poljoprivrednom zemljištu nastoji uknjižiti u svoje vlasništvo.
III. PRIKAZ IZMJENA ZAKONA I DRUGIH PROPISA RADI
POBOLJŠANJA PREDMETNE POZICIJE JLS

III. A. Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom
u postupku pretvorbe i privatizacije ("NN", br.: 92/10 – dalje ZTZ)
Namjera ZTZ-a je bila da cjelovito regulira prethodno navedenu materiju, prepoznajući da su
"kroz provedbu postupka privatizacije i pretvorbe ostala neka otvorena pitanje koja traže
razrješenja", te uviđajući "ogromnu štetu za državu“- (čl. 47. Zakona o privatizacijidržava već postala vlasnikom neprocijenjenog građevinskog zemljišta, dok JLS nije
postala vlasnikom turističkog zemljišta-to je zemljište koje je aktualnom prostornoplanskom dokumentacijom namijenjeno ugostiteljsko-turističkoj namjeni).
ZAŠTO
- kako redovito JLS nije bila u posjedu Elaborata o procjeni vrijednosti todobnih
društvenih poduzeća iz razloga propusta u odnosnoj pretvorbi i privatizaciji, to je
Zakon za JLS ostao neupotrebljiv
- Zakon se gleda isključivo kroz prizmu kampova
ZATO
- investicije stoje jer jedinice lokalne samouprave ne mogu pravomoćno uknjižiti svoje
vlasništvo i uspostaviti sustav dodjele koncesija.
ZAKLJUČAK
- je da je svakako i za ovaj Zakon neminovna izmjena istoga, ukoliko se želi razriješiti
predmetna pozicija JLS, ili ga naprosto staviti izvan snage.
III. B. Zakon o šumama (NN, br.: 140/05, 82/06, 129/08, 80/10,
124/10, 25/12, 68/12 i 148/13)
LOGIČNO
- provedba uknjižbe šuma koje se nalaze unutar GP-a (građevinskog područja) na JLS
(razvidno i iz Zakona iz 1990. kojim je izvršena pretvorba šumskog zemljišta i iz
pozitivnog Zakona)
ALI
- iz raznolike sudske prakse
- iz raznolikog stava o ispravama za određivanje pravnog statusa tih nekretnina (uknjižba
nije niti malo jasna niti ujednačena)
I ZATO SE DAJE:
PREGLED SUDSKE PRAKSE ZA UKNJIŽBU ŠUMA
1. dovoljan prijedlog općinskog državnog odvjetništva bez isprava;
2. uz prijedlog uvjerenje "Hrvatskih šuma" d.o.o. o šumsko-gospodarskoj osnovi;
3. osim uvjerenja "Hrvatskih šuma" d.o.o. potrebno i uvjerenje da je nekretnina bila izvan
građevinskog područja;
4. uvjerenje "Hrvatskih šuma" d.o.o. i posjedovni list;
5. uvjerenje "Hrvatskih šuma" d.o.o., uvjerenje da je nekretnina bila izvan građevinskog
područja i da se je nalazila u zoni/namjeni šuma.
ZAKLJUČAK: Treba izmijeniti i ovaj Zakon na način da se izuzetno šumom i šumskim
zemljištem ne smatraju šume i šumska zemljišta koje se nalaze unutar granica
građevinskog područja i koja su to bila i u vrijeme donošenja Zakona o šumama na dan
16. listopada 1990.g. (NN, br.: 41/90), te koje tada nisu bile u šumskogospodarskoj
osnovi, već da su ista vlasništvo JLS na čijem se području nalaze.
IV. UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM
IV.A. Povijest upravljanja
PRAVNA BLOKADA
- Izazvana neriješenim povijesnim upisima prava vlasništva i drugih stvarnih prava u
zemljišnim knjigama, u kombinaciji sa specifičnim pravnim uređenjem društvenog
vlasništva i stvarnog prava korištenja u bivšoj Jugoslaviji u odnosu na zatečene
upise prava vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru, na kojem
danas ne može biti zasnovano pravo vlasništva i druga stvarna prava,
-
niti jedan propis u hrvatskom zakonodavstvu sve do danas nije jasno odgovorio na
pitanje što predstavlja i tko ima/je imao pravno valjan način stjecanja vlasništva na
pomorskom dobru (npr. upis prava vlasništva na dijelu koji u naravi predstavlja
sunčalište, put-prolaz, tj. plažni prostor, ili na čest. zgr. koja u naravi predstavlja i
u javnim knjigama je zabilježena pod kulturom mulo, dakle nasip) Iskustvo Grada
Vodica.
ZAKLJUČAK: Nebriga središnje države za održavanje pomorskog dobra u smislu
održavanja reda na istome i bespravne gradnje, a istovremeno osporavanje
komunalnim redarstvima gradova i općina provođenja istoga na dijelu pomorskog
dobra u općoj upotrebi (nasipi), kojim stoga najčešće nitko i ne upravlja i na kojem
vlada bezvlađe! (Iskustvo Grada Vodica)
IV. B. Očitovanje na Prijedlog novog Zakona
NEGATIVNO
- mogućnost odobravanja koncesije na zahtjev, radi obavljanja ugostiteljsko turističke
djelatnosti nije transparentno
- priznavanje dosadašnjih ulaganja u plaže paušalno je
- nejasno kakvi su to projekti održavanja opće upotrebe pomorskog dobra
- značajno smanjenje naknada koja se uplaćuje u proračun grada ili općine, dok istovremeno
općine i gradovi preuzimaju veće zakonske obveze i odgovornost
prihodi na/od pomorskog dobra više uopće nisu pod kontrolom lokalnih jedinica
- sporna uknjižba na nasipu pojedinačnim ispravnim postupkom temeljem povijesnih
izvadaka
PRIJEDLOZI UDRUGE GRADOVA
- da se novim Zakonom osiguraju sredstva općinama i gradovima za redovno održavanje
pomorskog dobra u visini najmanje 35% od naknade za koncesije i odobrenja na izvan
lučkom području
- Zakonom omogući gradu ili općini davanje odobrenja za posebnu upotrebu od značaja i
interesa za lokalnu samoupravu putem gradskog/općinskog vijeća na 10 god.
- da odobrenje za posebnu upotrebu za morske plaže posebne namjene daje
općinsko/gradsko vijeće na zahtjev u trajanju do 12 godina (komunalne plaže, plaže za
invalide, plaže lječilišta i dječjih odmarališta, plaže za kućne ljubimce i slično)
- da se postojeće zakonsko rješenje iz Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama
("Narodne novine; broj 158/03) ne mijenja u dijelu koji propisuje mogućnost osnivanja
više lučkih uprava.
V. ZAKLJUČAK
VELIKI POMAK DONOŠENJE
- Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN
94/13) i
- Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za
razdoblje od 2013. - 2017.
NEOPHODNO U KORIST PREDMETNIH PRAVA JLS
- Donijeti Zakon o upravljanju imovinom JLS (da bi se obuhvatili svi oblici imovine JLS i
radi ujednačenog postupanja na cijelom području RH)
- Žurno mijenjanje Zakona (o šumama, o turističkom..., o poljoprivrednom zemljištu i
donošenje Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, o pomorskom dobru
sukladno primjedbama na Nacrt istoga, o uređivanju imovinskopravnih odnosa u
svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, izvršiti reformu pretvorbe i privatizacije
i sl.)
- Upotpuniti i učiniti dostupnim JLS-e katastarske predmetne podatke o nekretninama
i izvršiti nove izmjere (iz sredstava EU fondova omogućiti JLS-e isto)