Transcript EKONOMIKA PREDUZEĆA

EKONOMIKA PREDUZEĆA
VJEŽBE
Univerzitet Travnik
13.10.2010.
POJMOVI
o
Pojam Ekonomike (poduzeća)
znanstvena i nastavna disciplina koja se bavi gosodarskim
problemima poduzeća i njihovim ponašanjem na domaćem i
svjetskom tržištu
o
Pojam poduzetnika
Poduzetnik je osoba nadarena, poslovnim duhom i rukovodnim
sposobnostima, bogata znanjem o poslovima i ljudima, odlučna i
spremna da preuzme rizik upravljanja poduzećem na temelju
inovacija i stalnog razvoja
Poduzetništvo je djelatnost poduzetika usmjerena na pokretanje,
organiziranje i inoviranje poslovanja poduzeća s temeljnom
svrhom stvaranja novog tržišta

Pojam poduzeća
Poduzeće je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina
u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge
za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći
poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i
društvenih ciljeva
PREDMET, ZADAĆA I CILJ EKONOMIKE
PODUZEĆA?
Predmet ekonomike poduzeća bavi se problemima
poslovne orijentacije poduzeća i izbora potrebnih
resursa, razvojem i rastom poduzeća, učincima,
primjene nove tehnologije i radnih metoda,
problemima obračuna i smanjenja troškova i dr.
 Paul Samuelson pita:
- ŠTO ( koja dobra treba proizvesti )
- KAKO ( se ta dobra trebaju proizvesti )
- ZA KOGA ( se ta dobra trebaju proizvesti )
 Zadaća ekonomike poduzeća je da:
- pruži osnovna znanja za uspješno poslovanje
poduzeća
- objašnjava ekonomske pojave u tom poslovanju
- omogući djelotvornije odlučivanje.

Cilj ekonomike poduzeća je da:
- kao znanstvena disciplina da potiče i razvija
istraživački rad na području gospodarenja u
poduzetništvu
- školuje i stvara ekonomiste i rukovodioce za
potrebe poduzeća i drugih organizacija.

EKONOMIKA
1. Stalna sredstva
 2. Obrtna sredstva
 3. Troškovi
 4. Poslovni rezultat
 5. Produktivnost
 6. Ekonomičnost
 7. Rentabilnost

SREDSTVA PREDUZEĆA (STALNA SRDSTVA)




dugotrajno vezana u procesu poslovanja
Vijek trajanja dulji od godinu dana
postupno se troše u dugom razdoblju i svoju
vrijednost prenose na gotove proizvode kroz to
razdoblje
Stalna sredstva imaju svoj životni vijek, a sve
materijalne promjene trebaju biti evidentirane
u preduzeću

Kod utvrđivanja vrijednosti stalnih sredstava postoji:
a) Početna ili nabavna vrijednost
b) Sadašnja vrijednost

Evidencija stalnih sredstava se vodi po početnoj ili
nabavnoj vrijednosti
NABAVNA
VRIJEDNOST
STALNOG
= KUPOVNA (FAKTURNA VRIJEDNOST) + TROŠKOVI NABAVE (prijevoz,
SREDSTVA
carina, osiguranje)
Vrste: zemljište – građevinsko i poljoprivredno; svoju vrijednost
ne
prenosi na gotove proizvode
građevinski objekti
oprema
višegodišnji nasadi (voćnjaci, maslenici, plastenici i sl.)
osnovno stado (rasplodna, proizvodna i radna stoka)
nematerijalna ulaganja (licence, patenti, izdaci za I&R)
Vrijednost stalnih sredstava opada jer se fizički i
ekonomski troši.
 Fizičko trošenje – usljed fizičke upotrebe
tj.korištenja sredstva (amort.)
(Sredstvo se istrošilo, više nije za upotrebu, ne može
se upotrebljavati)
 Ekonomsko trošenje (rabaćenje) – zastarijevanje
s.s. uslijed napretka nauke i tehnike (sredstvo je
proizvodno sposobno, ali nam se ne isplati)
Zbog opadanja vrijednosti stalnih sredstava vršimo
obračun AMORTIZACIJE
AMORTIZACIJA
Amortizacija je postepeno trošenje stalnih sredstava
prilikom njihove upotrebe
Amortizacija ima tri glavna zadatka:
1. Da pokaže intenzitet i iznos trošenja s.s.
2. Da odredi vrijednost s.s. koja je prešla na proizvode
3. Da osigura sredstva za obnovu istrošenih stalnih sredstava

Na kraju svake godine poduzeće vrši ISPRAVKU VRIJEDNOSTI za
iznos obračunate amortizacije, pa se tako utvrđuje SADAŠNJA
VRIJEDNOST
SADAŠNJA
VRIJEDNOST
STALNOG
= NABAVNA VRIJEDNOST – VRIJEDNOST AMORTIZACIJE
SREDSTVA
(neotpisana vrijednost)
SISTEMI I METODE OBRAČUNA AMORTIZACIJE
Kod izračunavanja amortizacije potrebno je
utvrditi:
1. Da li se stalno sredstvo amortizira ili ne
2. Osnovicu za obračun amortizacije
(nabavna vrijednost s.s., fer procjena vrijednosti,
revalorizovana vrijednost, neotpisana vrijednost)
3. Sistem tj. metod obračuna amortizacije

U praksi postoje dva sistema obračuna amortizacije
vremenske (temelje se na dužini vijeka korištenja stalnog
sredstva;
 primjenjuju se kod izračunavanja amortizacije stalnih
sredstava čiji vijek korištenja najviše ovisi o utjecaju
prirodnih čimbenika, te o ekonomskom zastarijevanju
stalnog sredstva )
funkcionalne (temelje se na opsegu korištenja stalnog
sredstva, koji se mjeri količinom učinaka ili vremenom
efektivnog rada stalnog sredstva. Iznos amortizacije ovisi o
intenzitetu funkcioniranja (rada), što je posredni izraz ili
način procjene fizičkog trošenja sredstva.
 Koriste se za izračunavanje amortizacije stalnih sredstava
čiji vijek korištenja ovisi pretežito o intenzitetu korištenja, a
manje o proteku vremena.).
SISTEM I METODE
OBRAČUNA AMORTIZACIJE
Vremenski sistem
Linearna
metoda
Funkcionalni
sistem
Metoda funkcionalne
amortizacije prema količini
učinaka
Progresivna metoda
Degresivna metoda
Metoda funkcionalne
amortizacije prema
satima rada
Kombinacija vremenskog i funkcionalnog
sistema
VREMENSKI SISTEM AMORTIZACIJE
Najčešći obračun amortizacije, koji počiva na pretpostavci
da trošenje sredstva ovisi o njegovom (predviđenom) vijeku
trajanja
Tri metode ( za utvrđivanje amortizacijske kvote):
Linearna, porgresivna i degresivna

a) Linearna metoda
Pretpostavka je da se s.s. ravnomjerno troši kroz čitav
amortizacijski vijek trajanja, pa su i obračunati iznosi
amortizacije u svim godinama isti
Iznosi amortizacije, a to znači i stope su jednake iz godine u
godinu
 A1=A2=A3=... =An;
%a1= %a2=... %an
POJMOVI
100
(a%)

Amortizacijska stopa
G
a%
Amortizacijska kvota (A)=NV 
100
Neotpisana vrijednost (Nn)= NV – (Gprot  A)
NV = Nabavna virjednost osnovnog sredstva
Gmin = Ekonomski (mogući) vijek trajanja osnovnog sredstva
Gprot = Vrijeme koje je proteklo (izražava se u godinama)
Primjer br. 1
Stalno sredstvo je nabavljeno 1997.godine. Dobavljaču je za sredstvo plaćeno
220.000 KM. Za prevoz, montažu i carinu je plaćeno 25.000 KM. Predviđeni
vijek trajanja sredstva iznosi 4 godine. Koristeći vremenski sistem amortizacije
– linearni metod amortizacije izračunati nabavnu vrijednost, godišnje iznose i
stope am., otpisanu i neotpisanu vrijednost po godinama.
1.
NV = FT + ZTN = 220 000 + 25 000 = 245 000
1.
a%= 100 =100 =25%
Gmin 4
1.
A=NV a% = 245 000  25 =61 250
100
100
OV1 = A1 = 61.250 KM
OV2 = A1+A2 = 2A = 122.500 KM
OV3 = A1+A2+A3 = 3A = 183.750 KM
OV4 = 4A = 245.000 = Na
4.
Nn1= NV- (Gprot  A)=245 000 – (1 61 250)=183 750
NV1 = Na – OV1 = 245.000 – 61.250 = 183.750 KM
NV2 = Na – OV2 = 245.000 – 122.500 = 122.500 KM
NV3 = Na – OV3; NV4 = Na – OV4 = 0 KM
TABELARNI PRIKAZ IZRAČUNATIH PODATAKA
(PRIMJERA BR. 1.)
n
Na
%a
A
Nn ili
SV
Ukupno
obrač. amort.
∑A
1997
245.000
25%
61.250
183.750
61.250
1998
245.000
25%
61.250
122.500
122.500
1999
245.000
25%
61.250
61.250
183.750
2000
245.000
25%
61.250
-----------
245.000
100%
245.000
b) Progresivna metoda
Stalno sredstvo se amortizira u iznosima koji kontinuirano rastu.
Progresivna metoda amortizacije pretpostavlja da se stalna
imovina u prvim godinama upotrebe troši najmanje pa je i iznos
amortizacije u prvim godinama najmanji.
Načini obračuna progresivne metode amortizacije su:
o
Metoda rastuće stope
o
Metoda na osnovu dijelova
o
1.
Metoda na osnovu postotka na prethodnu amortizacijsku kvotu i
dr.
Progresivna metoda na osnovu rastuće stope
 Gprot  2  Gprot  1 2 
a%=100  
  
 

G
G
min
 min

Gprot= broj godina korištenja sredstva
Sadašnja vrijednost, na kraju bilo koje godine (Nn)
 Gprot  2
Nn = N – N 
 Gmin 
2. Progresivna metoda na osnovu dijelova
Obračunava se sljedečim redoslijedom:
-
Broj dijelova,
-
Obračunska vrijednost pojedinog dijela,
-
Amortizacijska kvota po godinama
c)Degresivna metoda
degresivna metoda amortizacije pretpostavlja da se stalna imovina
najviše troši u prvim godinama upotrebe, pa je za ovu metodu i
trošak amortizacije u prvim godinama najviši.
Degresivna metoda primjenjuje se na više načina:
1.
2.
3.
1.
Na osnovu opadajuće stope
Na osnovu dijelova.
Na osnovu opadajuće osnovice
Degresivna metoda na osnovu opadajuće stope
 Gmin  Gprot  1 2  Gmin  Gprot  2 
a%=100 

 




G
G
min
min


Neotpisana ili sadašnja vrijednost(Nn)
 Gmin  Gprot  2
Nn= NV  


Gmin
Primjer br. 2
Nabavna vrijednost stalnog sredstva iznosi 60 000 KM, a
prosječni vijek trajanja je 5 godina. Treba izračunati po
progresivnoj(rastuća stopa, na osnovu dijelova) i
degresivnoj(rastuća stopa, na osnovu dijelova) metodi:
a)
Amortizacijske stope po godinama,
b)
Amortizacijske kvote po godinama,
c)
Neotpisanu vrijednost po godinama
Progresivna metoda:
(rastuća stopa)
a)
a)
1 2
 1  2 
a%100      1     100  0,04  4%
5 
 5
A(za 1. god.)=
b)
NV  a  60000  4%  2400KM
100
100
 Gprot  2
 1 2
ili Nn1  N  N  Gmin   60000  60000  5   60000  2400  57600
an= a1 + (t-1)d
d  an  a1
t 1
Sn  t a1  a2 
2
An - stopa amortizacije u zadnjoj godini vijeka trajanja,
A1 - stopa amortizacije u prvoj godini,
T - vijek trajanja,
D - diferencija stopa,
Sn - suma amortizaciskoh stopa (koja uvijek iznosi 100)
Sn  t a1  a2  5 (4  an)
2
2
200=20+5an
5an=180
an(5)=36%
a2=a1+d=4+8=12%
a3=a2+d=12+8=20%
a4=a3+d=20+8=28%
d  36  4  32  8
5 1 4
d=8
An  NV  a%
100
Nn  N  N  Gprot 
2
Gmin
N2=50 400
A2  60000  12  7200
100
A3  60000  20 12000
100
A4  60000  28 16800
100
A5  60000  36  21600
100
N3=38 400
N4=21 600
N5=0
(na osnovu dijelova)
∑D=1+2+3+4+5=15
OVD  NV  60000  4000
 D 15
Kraj godine
Br.dij.
OVD
A=BR.DIJ*
OVD
∑A
SV
1
1
4000
4000
4000
56 000
2
2
4000
8000
12 000
48 000
3
3
4000
12 000
24 000
36 000
4
4
4000
16 000
40 000
20 000
5
5
4000
20 000
60 000
0
Degresivna metoda
(opadajuća stopa)
 Gmin  (Gprot  1)  2  Gmin  Gprot  2 
  
 

G
Gmin
min


a%=100 
 5  (1  1)  2  5  1 2 
a%=100 
  
  100 1 0,64   100  0.36  36%
5
5  

 Gmin  Gprot  2
Nn  NV  

Gmin
  5  1 2 
Nn  60000   
 60000  0,64  38400
  5  
A(za 1 god.)=60000 
ili
NV= 60 000
An= a1 + (t-1)d
D
Sn 
an  a1
t 1
t
2 a1  a 2 
36
 21600
100
t=5.god
a1= 36%
PROGRESIVNA METODA
DEGERSIVNA METODA
Kraj
godine
a%
A
∑A
SV
Kraj
godine
a%
A
∑A
SV
1
4
2400
2400
57 600
1
36
21 600
21 600
38 400
2
12
7200
9600
50 400
2
28
16 800
38 400
21 600
3
20
12 000
21 600
38 400
3
20
12 000
50 400
9600
4
28
16 800
38 400
21 600
4
12
7200
57 600
2400
5
36
21 600
60 000
0
5
4
2400
60 000
0
Degresivna metoda
(na osnovu dijelova)
NV=60 000
N=5
Broj dijelova
∑D=1+2+3+4+5=15
Obračunska vrijednost dijela:
OVD  NV  60000  4000
 D 15
A(za 1.god.)=br.dijelova×OVD=1×4000=4000
Kraj
godine3
Br.dij.
OVD
A=BR.DIJ×
OVD
∑A
SV
1
5
4 000
20 000
20 000
40 000
2
4
4 000
16 000
36 000
24 000
3
3
4 000
12 000
48 000
12 000
4
2
4 000
8 000
56 000
4 000
5
1
4 000
4 000
60 000
0
FUNKCIONALNI SISTEM OBRAČUNA AMORTIZACIJE

Funkcionalna se metoda amortizacije temelji na stupnju korištenja
stalne imovine. Ona se može primijeniti onda kad se trošenje
imovine može iskazati u naturalnim jedinicama (sati rada stroja,
prijeđeni kilometri, proizvedena količina i sl.). Stoga se ova metoda
naziva još i metoda amortizacije prema učinku. Kod nje se godišnja
amortizacija izračunava tako da se nabavna vrijednost stavi u odnos
s procijenjenim godišnjim učinkom izraženim u naturalnim
jedinicama.
Amortizacija se obračunava po sljedećim metodama:


Metoda funkcionalne amortizacije obračunate na osnovu
proizvedene količine učinaka
Metoda funkcionalne amortizacije obračunate na bazi sati
rada

Metoda funkcionalne amortizacije obračunate prema
satima rada
Amortizacijska kvota po jednom satu
NV
as=
S
Ukupno godišnji iznos amortizacije utvrđuje se množenjem količine
efektivnih sati s jediničnim iznosom amortizacije za jedan sat:
A= as x S
Smin= predviđeni minimalni broj sati rada u amortizacijskom
vijeku
S= ostvareni sati rada u određenom razdoblju
Primjer br.3
Nabavljen je aparat čija je nabavna cijena 312 000 KM, a njegovo minimalno korištenje se
predviđa za 24 000radnih sati. Prema nomenklaturi otpisa minimalna zakonska stopa
iznosi 18%. Poduzeće je planiralo sljedeći broj radnih sati po godinama:
a)
U prvoj godini 4 600h
b)
U drugoj godini 6 500h
c)
U trećoj godini 6 800h
d)
U četvrtoj godini 6 100h
Treba izračunati amort. Kvotu i neotpisanu vrijednost po godinama pomoću funkcionalne
amortizacije
as=NV/Smin=312 000/24 000=13KM/1h
Kraj godine
Planirani
efektivni
radni sati
Amortizacijs
ka kvota
Godišnji
iznos
amortizacije
as
A
∑A
S
Ukupan
obračun
amort.
Neotpisana
vrijenost
SV
1
4 600
13
59 800
59 800
252 200
2
6 500
13
84 500
144 300
167 700
3
6 800
13
88 400
232 700
79 300
4
6 100
13
79 300
312 000
0
Metoda funkcionalne amortizacije na osnovu proizvedene
količine
Iznos amortizacije po jedinici učinka
aq =
N
Q min
Qmin= količina učinaka koje se predviđa da će sredstvo za rad
ostvariti u svom amortizacijskom vijeku
Iznos amortizacije:
A= aq x Q
Q = ostvarena količina učinaka
PRIMJER
Poduzeće je nabavilo stroj pri čemu je imalo sljdeće izdatke:
 a) faktura dobavljača 2 224 000 KM
 b)carina 10%
 c) transport 301 600 KM i montaža 52 000 KM
Prema tehničkim proračunima stroj može u svom radnom
vijeku proizvesti 280 000 komada proizvoda: Ekonomski
vijek trajanja stroja iznosi 10 godina, a predviđena količina
učinaka u prve četiri godine iznosila je:
a) u I. God. 36 000 kom.
b) u II. God. 22 000 kom.
c) u III god. 20 500 kom.
d) u IV god. 37 000 kom.
Izračunati amortizaciju za prve četiri godine na osnovi
proizvedene količine.

ZADACI ZA VJEŽBU
1) Stalno sredstvo je nabavljeno 1999.godine. Dobavljaču je za
sredstvo plaćeno 15.000 KM. Prateći troškovi su iznosili 1.000
KM. Predviđeni vijek trajanja sredstva je 5 godina. Koristeći
vremenski sistem amortizacije – metod ravnomjerne amortizacije
izračunati nabavnu vrijednost, godišnje iznose i stope am.,
otpisanu i neotpisanu vrijednost po godinama. Rezultate prikazati
tabelarno i objasniti.
2) Kupljen je uređaj za stočnu hranu nabavne vrijednosti 90 000kn,
krajnja vrijednost je 6 000kn i vrijeme korištenja 6 godina.
Izračunajte amortizaciju putem :
a)
Linearne metode
b)
Degresivne metode – aritmetičke i geometrijske
c)
Progresivne metode – aritmetičke i geometrijske

3)Stroj koji proizvodi električne vodiče u više smjena čija je
početna vrijednost 75.000 kn, a koji u vijeku korištenja može
ostvariti ukupno 3.600 sati rada (to jest 8 godina po 450 sati
prosječno godišnje). Krajnja (likvidacijska) vrijednost iznosi 3.000
kn. Izračunati funkcionalnu amortizaciju
Kombinacija vremenskog i funkcionalnog
sistema

Koef.isk= stvarna iskorištenost
minimalna potreba iskorištenosti
a%‘=a% x koef.iskor.
a%‘-povećana stopa amortizacije
a% - minimalna zakonska stopa amortizacije
A= N x a%‘
100
PRIMJER
b)
Nabavna vrijednost mašine je 3 000 000 KM, a vijek
trajanja je 8 godina. Obračunava se degresivna
amortizacija s razlikom između godišnjih stopa od -2%.
Treba izračunati:
Amortizaciju za treću godinu upotrebe
Vrijednost mašine krajem pete godine
c)
Otpisanu vrijednost mašine krajem sedme godine

a)
TEKUĆA (OBRTNA) SREDSTVA
SVOJSTVA:




Realiziraju se (pretvaraju u gotov novac) u toku jedne
godine
Mijenjaju svoj oblik
Prenose svoju vrijednost na nove proizvode, te se javljaju
u novom obliku
Kontinuiran obrt
TRI POJAVNA OBLIKA
1.
zalihe (sirovine, materijali, rezervni dijelovi, ambalaža, gume i
sl.)
2.
potraživanja (od kupaca, radnika, države, po osnovu kredita,
kratkoročni plasmani-čekovi, mjenice, dionice)
3.
novac (u blagajni, na žiro računu, deviznom,...)
Obrt

Obrt je kružno kretanje obrtnih sredstava i njihovo
pretvaranje iz jednog oblika u drugi
koeficijent obrtaja je odraz likvidnosti poduzeća tj.
protočnosti sredstava u određenom periodu


Koeficijent obrta pokazuje koliko su se obrtna sredstva
obrnula u toku jedne godine (Ko > 1)
Trajanje obrta je vrijeme za koje će se izvršiti jedan obrt
(g < 360)
Koeficijent i vrijeme trajanja obrtaja obrtnih sredstava
Koeficijent obrtaja:
kob==
Ukupni prihod (C)
prosječno angaž. obrtna sredstva (Kob)
Vrijeme trajanja obrta:
g = prosječno angaž. obrtna sredstva(Kob) x 365
Ukupni prihod (C)
g= 360/kob
PRIMJER

Izračunati pokazatelje obrta sljedećih stavki tekućih
sredstava:
PODACI
PROMET
PROSJEČNO
STANJE
Sirovine i materijal
510 000
125 000
Sitan inventar
63 000
21 000
Sitan iventar u upotrebi
128 000
48 000
Nedovršena prizvodnja
1 215 000
102 000
Gotovi proizvodi
1 180 000
168 000
Ukupno zalihe
3 096 000
464 000
Primjer
Jedno poduzeće je u 2006. godini proizvelo 10 000 kom određenog
proizvoda. Cijena koštanja je 500 KM/kom, a prodajnja cijena je
600 KM/kom. Prosječna korištena stalna sredstva su 1.600.000
KM. A prosječno korištena tekuća sredstva su 600.000 KM.
Izračunati:
1.
Koef. i dane vezivanja obrtnih sredstava
2.
Objasniti dobivene rezultate
Utvrđivanje potrebe za obrtnim sredstvima
Količina nabavke tekućih sredstava u poduzeću se utvrđuje da ne bi
došlo do manjka obrtnih sredstava i na taj način se zaustavilo
izvršenje planiranih zadataka, a s druge strane, prevelika
količina obrtnih sredstava izaziva nepotrebne troškove
Za izračun potrebnih obrtnih sredstava koriste se sljedeće formule:
Kob=C/Kob ili Kob= C x g/360
Kob= potrebna obrtna sredstva
Kob= koeficijent obrtaja
g = trajanje obrtaja u danima
C = ukupan prihod
Optimalna visina obrtnih sredstava


Optimalna visina obrtnih sredstava je ona koja uz
najmanje troškove osigurava nesmetano odvijanje
reprodukcije
U preduzeću može da postoji: višak, manjak ili optimalna
visina obrtnih sredstava
Primjer
Izračunati na osnovu sljedeće tabele potrebna tekuća sredstva, koef. obrta i trajanje
obrta, prosječan koef. obrta i prosječno trajanje obrta, ako je potrebno ukupna
sredstva smanjiti za 138 KM na ime amortizacije stalnih sredstava.Poduzeće
raspolaže s tekućim sredstvima u iznosu od 25 000 KM. Potrebno je utvrditi da li
poduzeće ima dovoljno tekućih sredstava. Komentirati rezultate.
Opis
God.promet
Trajanje obrta
Koef. obrta
Potrebna
obrt.sred.
Materijal za reprod.
80 000
60
6
13 333,33
Novac i vrijed. Papiri
100 000
5
72
1388,88
Nedovršena proizvodnja
70 000
30
12
5833,33
Gotovi proizvodi
90 000
20
18
5000,00
Potraživanja od kupaca
110 000
15
24
4583,33
UKUPNO:
450000
30 138,87
Likvidnost i solventnost
Uspješnost poslovanja poduzeća ovisi o ravnoteži između
priljeva i odljeva financijskih sredstava.
Obveze poduzeća prema: dobavljačima, potrošačima,
zaposlenima, fondovima, društvenim organizacijama, itd.
LIKVIDNOST – protok sredstava iz novčanog u ostale pojavne
oblike ( ovisi oo brzine kojom možemo unovčiti neko
sredstvo)
SOLVENTNOST - sposobnost poduzeća da u svako doba
podmiri svoje financijske obveze (ravnoteža naplaćenih
prihoda i isplate rashoda)
Likvidnost= sredstva
Solventnost=poduzeće
Likvidnost je trenutna sposobnost poduzeća da
podmiri dospjele novčane obveze, a solventnost
je trajna sposobnost poduzeća da odgovori
svojim financijskim obvezama
RAZLIKA LIKVIDNOST/SOLVENTNOST:
a)
Vremenski okvir
b)
Izvori problema
c)
Metode rješavanja
Analiza likvidnosti:
a)
Ispitivanje likvidnosti obrtnih sredstava
S obzirom da različita sredstva imaju različit stupanj likvidnosti, njihova
brzina pretvaranja u novac je različita. Stoga se vrši ispitivanje
mogućnosti pretvaranja o.s. U novac kao i vrijeme kada će se to
ostvariti. Stoga razlikujemo:
1)
Likvidna sredstva prvog reda, dospjela do 1 mjesec;
2)
Likvidna sredstva drugog reda, dospjela od 1- 3 mjeseca
3)
Likvidna sredstva trećeg reda, dospjela od 3 - 6 mjeseca
4)
Likvidna sredstva trećeg reda, dospjela od 6 mjeseci
b)
Ispitivanje dospjelosti obaveza
•
Kratkoročne obveze – plaće radnika i putno računi, plače službenika, doprinosi,
troškovi energije i najamnine, kupci, dobavljači, troškovi osiguranja, prijevoz i sl.
•
Dugoročne obveze – mogućnost njihove konverzije u kratkoročne obveze
c)
Ispitivanje odnosa obrtnih sredstava i tuđih izvora sredstava
Važno je da tuđa sredstva ne smiju premašiti obrtnu imovinu poduzeća, te da se tuđi
izvori ne koriste za financiranje obrtnih sredstava jer to vodi nelikvidnosti.
Pokazatelji likvidnosti
a) Stopa tekuće aktive = tekuća aktiva ≥ 1
tekuća pasiva
b) Stopa financijske aktive= tekuća aktiva – zalihe =
tekuća pasiva
=novac + potraživanja
tekuća aktiva
c) Stopa novčane aktive =
novac
tekuća pasiva
Uzroci nelikvidnosti


Interni - pogrešno ili nikakvo financijsko planiranje,
istraživanje tržišta, planiranje prodaje, slaba kontrola
troškova i sl.
Eksterni – kretanja u privredi, promjene životnog
standarda, razvoj tehnologije
Načini otklanjanja nelikvidnosti:
1.
Ubrzanje cirkulacije sredstava,
2.
Kompenzacija sredstava i obveza,
3.
Dodatna novčana sredstva u proces reprodukcije,
Primjer
PODACI
IZNOS
Obveze prema dobavljačima koje dospijevaju u roku 1 624 000 KM
od tri mjeseca
Kratkoročna potraživanja (rizik naplate 15%)
Naplativa u roku od dva mjeseca
2 400 000 KM
Vrijednost osnivačkih ulaganja
620 000 KM
Obveze po anuitetu za kredite
1 120 000 KM
Nedovršena proizvodnja
24 000 KM
Obveze prema dobavljačima koje dospijevaju u
tekućem mjesecu
248 000 KM
Obveze prema zajednici koje dospijevaju u tekućem
mjesecu
210 000 KM
Novac na žiro računu
721 000 KM
Vrijednosni papiri koji dospijevaju za naplatu u
tekućem mjesecu
270 000 KM
Mjenice od kupaca
1 100 000 KM
Na deviznom računu iznos od
42 000 USD
Obveze za lične dohotke zaposlenih
650 000 KM
Zalihe ambalaže i sitnog inventara
180 000 KM
Zalihe gotovih proizvoda
120 000 KM
Zalihe materijala
1 360 000 KM
Izračunati:
a)
Likvidnost tekuće aktive
b)
Likvidnost financijske aktive
c)
Likvidnost novčane aktive
d)
Iznos slobodnih financijskih sredstava (ako ih ima)
ZADAĆA
1.Vrijeme trajanja obrta u preduzeću je 90 dana.
Izračunati koeficijent obrta i objasniti rezultat.
2. U 1998. godini preduzeće je ostvarilo prihod u
iznosu od 2.500.000 KM. Obrtna sredstva su
700.000 KM.
 Izračunati:

a)
b)
Koeficijent obrta i trajanje obrta
Kolika su potrebna obrtna sredstva u 1999. godini
ako se planira prihod od 4.000.000 KM i trajanje
obrta od 80 dana.
PRIPREME ZA TEST